Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar izjavio je da Međunarodni krivični sud (MKS) "nema opravdanje" za izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera, tokom zajedničke konferencije za novinare sa češkim ministrom vanjskih poslova Janom Lipavskim.
Sar je za Rojters rekao da je Izrael uložio žalbu na ovu odluku i da ona postavlja opasan presedan.
Ministar vanjskih poslova takođe je izjavio da će Izrael okončati rat u Gazi kada "ostvari svoje ciljeve", uključujući vraćanje talaca koje drži Hamas i osiguranje da ta grupa više ne kontroliše pojas Gaze.
Prema navodima Rojtersa, Sar je rekao da Izrael ne namjerava da kontroliše civilni život u Gazi i da vjeruje kako je mir "neizbježan", ali da se ne može zasnivati na "iluzijama".
Poslanik Hezbolaha Hasan Fadlalah izjavio je da je Izrael prekršio sporazum o primirju otvaranjem vatre na civile koji se vraćaju u svoja sela duž južne granice Libana s Izraelom, prenosi Rojters.
"Izraelski neprijatelj napada one koji se vraćaju u pogranična sela. Danas postoje kršenja od strane Izraela, čak i u ovom obliku", rekao je Fadlalah novinarima nakon sjednice parlamenta.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas sve zemlje članice tog bloka da poštuju odluke Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući nalog za hapšenjem premijera Izraela Benjamina Netanjahua.
"Ne možemo podrivati Međunarodni krivični sud. To je jedini način za postizanje globalne pravde", rekao je Borelj, čiji mandat ističe krajem ovog mjeseca, u Briselu.
Za MKS je rekao da su ga osnovali poštovani ljudi, najbolje sudije.
MKS je izdao nalog za hapšenje Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta i lidera vojnog krila Hamasa Muhameda Deifa, za koga izraelska vojska kaže da ga je ljetos ubila, svu trojicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu u Gazi.
I mada su sve zemlje članice EU potpisnici osnivačkog statuta MKS, Francuska je juče saopštila da vjeruje da Netanjahu ima imunitet u odnosu na akcije suda, pošto nije potpisnik tih dokumenata, prenose izraelski mediji.
Italija je rekla da nije izvodljivo hapšenje Netanjahua dok je na čelu Vlade Izraela.
(Beta)
Mahmud Abas, predsjednik Palestinske uprave, imenovao je privremenog nasljednika koji bi preuzeo dužnost u slučaju njegove smrti ili ako napusti svoju dužnost.
U saopštenju objavljenom kasno u srijedu, Abas je rekao da bi predsjedavajući Palestinskog nacionalnog savjeta trebao da bude privremeni predsjednik ne duže od 90 dana, tokom kojih bi trebalo da budu održani predsjednički izbori.
Trenutni predsjedavajući palestinskog najvišeg tijela za donošenje odluka je Ravi Fatuh(75), koji je takođe kratko služio kao predsjednik nakon smrti Jasera Arafata 2004. godine.
Abas nema zamjenika, a izvor je rekao Rojtersu ranije ovog mjeseca da je Saudijska Arabija izvršila pritisak na njega da ga imenuje.
Abas (89) je palestinski predsjednik od 2005. godine i posljednjih godina je imao zdravstvenih problema, što je ponovo pokrenulo nagađanja o tome ko bi ga mogao zamijeniti kada se konačno povuče.
Izabran je na četvorogodišnji mandat 2005. godine, ali od tada nije održan nijedan predsjednički izbor.
Palestinska uprava je uspostavljena sredinom 1990-ih kao privremena vlada u očekivanju palestinske nezavisnosti nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) potpisala sporazum iz Osla sa Izraelom. Sjedište palestinske uprave je u gradu Ramala na okupiranoj Zapadnoj obali i sprovodi nominalnu samoupravu na djelovima teritorije.
Vlada kojom dominira politička partija Fatah, držala je administrativnu kontrolu u Pojasu Gaze do 2007. godine nakon što je Hamas, kojeg su EU i SAD stavile na listu terorističkih organizacija, pobijedio na izborima na okupiranim teritorijama i protjerao ih sa te teritorije.
Izrael je odbacio mogućnost da se palestinska uprava vrati u Pojas Gaze nakon rata i da se uspostavi palestinska država na tim teritorijama.
Sjedinjene Države podržavaju ideju da palestinska uprava bude na vlasti na obje teritorije, Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, koje bi bile dio buduće nezavisne države.
(RSE)
Rojters izvještava da je izraelska vojska saopštila kako je primjećen dolazak sumnjivih osoba na nekoliko lokacija u južnom Libanu, što smatra kršenjem primirja s Hezbolahom.
Izraelska tenkovska paljba pogodila je šest područja na jugu Libana danas.
Primirje između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah stupilo je na snagu u srijedu, prema sporazumu u kojem su posredovale SAD i Francuska, s ciljem da se omogući povratak ljudi u pogranična područja u obje zemlje.
Izraelska vojska je ranije pozvala stanovnike gradova u graničnom pojasu da se još uvijek ne vraćaju zbog vlastite bezbjednosti.
Jutros je izraelska tenkovska paljba pogodila šest područja unutar tog graničnog pojasa, saopštili su državni mediji i libanski bezbjednosni izvori. Granate su pogodile Markabu, Vazani, Kfarčubuu, Kijam, Tajbe i poljoprivredne ravnice oko Mardžajuna, sve unutar dva kilometra od plave linije koja označava granicu između Libana i Izraela. Jedan bezbjednosni izvor je naveo da su u Markabi ranjene dvije osobe.
Rojters izvještava da su libanske porodice, raseljene iz svojih domova u blizini južne granice, pokušale da se vrate kako bi provjerile stanje svojih imanja. Međutim, izraelske trupe i dalje su stacionirane na libanskoj teritoriji u gradovima uz granicu, a reporteri Rojtersa su čuli nadzorne dronove koji su letjeli iznad djelova južnog Libana.
Hezbolah i Izrael nisu odmah komentarisali tenkovsku paljbu, prenosi Rojters..
Hezbolah je izjavio da su njihovi borci "potpuno opremljeni da se suoče sa težnjama i napadima izraelskog neprijatelja". Njihove snage će nadzirati povlačenje Izraelaca iz Libana "sa prstom na obaraču", izvještava Rojters.
Izraelska tenkovska paljba pogodila je danas tri grada duž jugoistočne granice Libana sa Izraelom, izvjestili su libanski bezbjednosni izvori i državna medijska kuća, dan nakon stupanja na snagu primirja koje zabranjuje "ofanzivne vojne operacije".
Rojters javlja da je tenkovska paljba pogodila Markabu, Vazani i Kfarčubu, sve unutar dva kilometra od plave linije koja označava granicu između Libana i Izraela. Prema navodima jednog bezbjednosnog izvora, u Markabi su ranjene dvije osobe.
Primirje između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah stupilo je na snagu juče (srijeda) pod posredstvom SAD-a i Francuske, s ciljem da omogući ljudima iz obje zemlje povratak u domove u pograničnim područjima uništenim tokom 14 mjeseci sukoba.
Međutim, upravljanje povratkom pokazalo se komplikovanim, izvještava Rojters. Izraelske trupe i dalje su stacionirane unutar libanske teritorije u gradovima uz granicu, a izraelska vojska u četvrtak ujutro pozvala je stanovnike tih gradjutros nalaze se unutar tog pojasa.
Rojters dodaje da nije bilo trenutnog komentara na tenkovsku paljbu od strane Hezbolaha ili Izraela.
Prema uslovima primirja, izraelskim snagama je dozvoljeno do 60 dana da se povuku iz južnog Libana. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je naložio vojsci da ne dozvoli stanovnicima povratak u sela blizu granice.
Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri, glavni pregovarač Libana u dogovoru, rekao je u srijedu da se stanovnici mogu vratiti kućama.
Egipatska delegacija za bezbjednost navodno se očekuje da stigne u Izrael kako bi pokušala da postigne dogovor o oslobađanju talaca u Gazi i primirju, piše danas Tajms of Izrael.
Pozivajući se na medij blizak Hezbolahu, Al Akbar, Tajms of Izrael izvještava da će zvaničnici iz Kaira tokom posjete Tel Avivu predstaviti "sveobuhvatnu viziju" sporazuma.
Dodaje se da izvještaj Al Akbara detaljno opisuje planove koji uključuju pozive na primirje koje bi u početku trajalo mjesec ili dva i omogućilo postepeno oslobađanje talaca, a prioritetni bi bili stariji zarobljenici ili oni koji su bolesni.
Takođe se planira brzo vraćanje prelaza Rafa na granici između Egipta i Gaze u funkciju (pod nadzorom Palestinske uprave i uz egipatski nadzor), te povećanje humanitarne pomoći i ljekova za Gazu.
"Izvještaj takođe kaže da će Izraelu u početku biti dozvoljeno da zadrži svoje vojne položaje unutar Gaze, ali bez izvođenja operacija. Iako to nije pomenuto u izvještaju, pretpostavlja se da potencijalni sporazum uključuje i oslobađanje palestinskih zatvorenika", prenosi Tajms of Izrael.
Ujedinjene nacije (UN) saopštile su da je Izrael spriječio isporuku humanitarne pomoći na sjever Gaze, koji je pod opsadom duže od 50 dana i gdje živi oko 75 hiljada Palestinaca.
U izjavi koju je dala Agencija UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), odbijena su 82 od 91 pokušaja UN-a da isporuče humanitarnu pomoć sjevernom dijelu Gaze između 6. oktobra i 25. novembra.
Kako prenosi Anadolija, ugrožene su šanse za opstanak oko 75 hiljada Palestinaca koji žive u gradovima Beit Lahija, Beit Hanoun i Jabalija, koje Izrael drži pod opsadom od 5. oktobra.
U izvještaju se ističe da se nastavljaju nasilni napadi u regionu.
Navodi se da su jaka kiša i pad temperature u posljednja tri dana negativno uticali na uslove života tamošnjeg stanovništva.
"Hiljade porodica koje su pobjegle iz opkoljenih područja nalaze se na hladnoći i kiši bez ćebadi, kreveta ili vodootpornih šatora", kaže se u saopštenju UNRWA.
Dodaje se da je situacija na sjeveru Gaze "izuzetno loša".
(MINA)
Bonus video:
