Izraelska vojska je večeras potvrdila da je ubila visokorangiranog člana libanskog Hezbolaha koji je sarađivao sa sirijskom vojskom kako bi se ponovo naoružavala i snabdijevala ta libanska ekstremistička organizacija.
Sirijski državni mediji su javili da je danas dron pogodio vozilo u predgrađu glavnog grada Bejruta i da je jedna osoba ubijena, ali nije navedeno ime žrtve.
Izraelska vojska je saopštila da je ubijen Salam Nemer Džoma "predstavnik Hezbolaha za sirijsku vojsku" i da njegovo ubistvo "degradira i prisustvo Hezbolaha u Siriji i nastojanja Hezbolaha da izgradi svoje snage".
Izrael je izveo stotine napada na ciljeve u djelovima ratom razorene Sirije koje kontroliše vlada u Damasku.
Ta zemlja rijetko preuzima odgovornost za svoje akcije u Siriji, ali je potvrdila da cilja baze proiranskih ekstremističkih organizacija.
Iran podržava i Hezbolah i vladu predsjednika Sirije Bašara Asada, koja trenutno vodi borbu da potisne džihadistima predvođene pobunjenike koji su osvojili drugi po veličini sirijski grad - Alep.
(Beta)
Zdravstvene vlasti pod vođstvom Hamasa u Gazi iznijele su nove podatke o žrtvama sukoba, navodeći da je u posljednja 24 sata u izraelskim napadima poginulo 36 osoba, dok je 96 povrijeđeno.
Prema njihovim tvrdnjama, ukupni broj poginulih u Gazi od 7. oktobra 2023. godine sada iznosi 44.502, dok je 105.454 osoba povrijeđeno.
Politički izvori iz Libana su za Rojters izjavili da su visoki zvaničnici zatražili od Vašingtona i Pariza da izvrše pritisak na Izrael zbog navodnih kršenja uslova primirja.
Kako se izvještava, libanski premijer u tehničkom mandatu Nadžib Mikati i saveznik Hezbolaha, predsjednik parlamenta Nabih Beri, razgovarali su sa zvaničnicima Bijele kuće i francuskog predsjedništva u ponedjeljak kasno uveče, izrazivši zabrinutost zbog stanja primirja.
Ministar odbrane Izraela, Izrael Kac, zaprijetio je da, ako primirje u Libanu propadne, izraelske snage "više neće praviti razliku između Libana i Hezbolaha".
Libansko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je broj poginulih u izraelskim napadima unutar Libana od 7. oktobra 2023. premašio 3.000, dok je više od 13.000 ljudi povrijeđeno.
Prema navodima Rojtersa, Kac je tokom posjete sjeveru Izraela izjavio da libanska vlada mora "ovlastiti libansku vojsku da preuzme svoju ulogu, udalji Hezbolah od rijeke Litani i demontira svu njihovu infrastrukturu".
"Ako primirje propadne, Liban više neće biti izuzet. Sprovešćemo sporazum sa maksimalnim učinkom i bez tolerancije. Ako smo do sada pravili razliku između Libana i Hezbolaha, to više neće biti slučaj", istakao je ministar.
Izraelsko vazduhoplovstvo saopštilo je da je izvelo napad u Akabi, na sjeveru okupirane Zapadne obale, tvrdeći da je pogođena "teroristička ćelija".
Prema izvještajima agencije Vafa, tom prilikom pogođeno je vozilo, pri čemu su dvije osobe poginule, a jedna je ranjena.
Izraelska vojska izdala je saopštenje u kojem tvrdi da su trupe koje djeluju u centralnom koridoru Pojasa Gaze u posljednje dvije sedmice ubile sedam identifikovanih učesnika iznenadnog napada Hamasa od 7. oktobra 2023. na jugu Izraela.
"Izveli smo nekoliko ciljanih racija u tom području, tokom kojih su naši vojnici uništili vojne terorističke objekte Hamasa, uključujući vojne strukture, osmatračnice i snajperske pozicije", navodi se u saopštenju, prenosi Gardijan.
Palestinska novinska agencija Vafa izvještava da su izraelske snage od sinoć uhapsile 18 osoba na izraelski okupiranoj Zapadnoj obali.
Prema izvještajima, od 7. oktobra 2023. godine izraelske snage su u okupiranim Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalimu uhapsile preko 11.900 ljudi.
Broj poginulih u izraelskim napadima na Gazu danas skočio je na 14, prenosi Gardijan.
U današnjem izraelskom udaru gađano je vozilo na putu koji vodi do međunarodnog aerodroma u Damasku, javila je sirijska zvanična novinska agencija Sana, dok je jedna nevladina organizacija javila da je u udaru jedna osoba poginula.
Sana je javila, pozivajući se na izvještaj policije, da je vozilo eksplodiralo poslije udara "izraelskog agresora" na putu za aerodrom.
Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava izraelski dron je gađao vozilo i u udaru je jedan muškarac poginuo, a drugi je ranjen.
Nije naveden identitet osoba u pogođenom vozilu.
Udar se dogodio blizu vojnog aerodroma, saoptila je Opservatorija.
Od početka sirijskog sukoba 2011. godine Izrael je sproveo stotine udara u Siriji ciljajući snage vlasti i proiranskih saveznika.
U tri udara na centralni sirijski grad Palmiru i na proiranske grupe, 20. novembra poginulo je 106 boraca, prema Opservatoriji.
(BETA)
Žestoke borbe izbile su danas između sirijske vojske i koalicije pobunjenika koju predvode radikalni islamisti, koji pokušavaju da napreduju ka strateški važnom gradu Hami, u istoimenoj provinciji u centru zemlje, javlja nevladina organizacija Sirijska opservatorija za ljudska prava.
Izraelski mediji izvještavaju da će se vlada sastati u priobalnom gradu Nahariji danas, što je simboličan čin koji ukazuje na obnovljenu bezbjednost na sjeveru zemlje nakon stupanja na snagu sporazuma o primirju sa Libanom.
Međutim, ovaj potez izazvao je određene kritike, pri čemu hebrejski portal Inet navodi da su čelnici lokalnih vlasti na sjeveru Izraela ljuti jer nisu pozvani da učestvuju.
Rojters izvještava da su današnji izraelski napadi do sada usmrtili najmanje 12 Palestinaca širom Pojasa Gaze, većinom u gradu Bejt Lahiji, dok su izraelske odbrambene snage (IDF) izdale nove naredbe za prinudnu evakuaciju stanovništva na jugu teritorije.
Rojters navodi da su brojke o žrtvama dobijene od lokalnih medicinara, ali da one nisu nezavisno potvrđene. Osam osoba je poginulo u nizu napada u Bejt Lahiji, gdje izraelska vojska djeluje od oktobra.
Izraelska vojska izdala je naredbe za evakuaciju stanovnicima sjevernih distrikata Kan Junisa, navodeći ispaljivanje raketa iz tih područja kao razlog. U saopštenju je navedeno da bi civili trebalo da se presele u "humanitarnu zonu". Međutim, palestinski i zvaničnici UN-a tvrde da u Gazi ne postoje sigurna područja, gdje je većina od 2,3 miliona stanovnika već više puta interno raseljena.
Palestinska novinska agencija Vafa izvještava da su tri žrtve u Bejt Lahiji bile članovi porodice Al-Masri, koji su poginuli "dok su išli da obiđu svoje domove".
"U gradu Gazi uništena je četvorospratna zgrada. Strahuje se da je na desetine civila zarobljeno ispod ruševina. Snage civilne zaštite, uz pomoć civila, pokušavaju pronaći preživjele ispod ostataka zgrade", piše Tarek Abu Azum, izvještač Al Džazire iz Deir Al Balaha u centralnoj Gazi.
Sirijska vojska i savezničke snage su se sukobile sa grupama povezanim s alijansom Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u selima na sjeveru provincije Deir Ez Zur, prenosi Rojters, pozivajući se na državnu novinsku agenciju Sana.
SDF, koji je formiran 2015. godine, smatra se de facto vojskom Kurda. Ove snage čine alijansu boraca, uključujući Kurde, sirijske hrišćane i arapske muslimanske frakcije.
SDF kontroliše oko četvrtine sirijske teritorije i smatra se drugom najmoćnijom vojnom silom u zemlji, poslije sirijske vojske. Turska SDF smatra terorističkom grupom.
Regionalni direktor Unicefa za Bliski istok i Sjevernu Afriku Eduar Bejgbeder iobjavio je saopštenje povodom nedavnog eskaliranja nasilja u Siriji, rekavši da "djeca snose najteže posljedice sukoba“.
"Duboko sam zabrinut zbog nedavnog eskaliranja neprijateljstava na sjeverozapadu Sirije, koja su, prema izvještajima, dovela do tragične smrti najmanje sedmoro djece i ranjavanja njih još 32. Od 27. novembra, više od 48.500 ljudi je raseljeno, uglavnom žena i djece. Većina djece je već više puta protjerana zbog prethodnih kriza.
U Siriji, djeca preživljavaju jednu od najkompleksnijih humanitarnih kriza u svijetu – kombinaciju dugotrajnih sukoba, ponovljenih raseljavanja civila, ekonomske recesije, epidemija bolesti i razornih zemljotresa. Unicef poziva sve strane da odmah prekinu neprijateljstva", saopštio je.
Al Džazira izvještava da je od jutra u izraelskim napadima u Gazi ubijeno osam osoba. Pet u Bejt Lahiji, dvoje u gradu Gazi i jedna osoba u Rafi.
U saopštenju objavljenom preko noći izraelska vojska tvrdi da su napadi unutar libanske teritorije "pogodili teroriste Hezbolaha, desetine raketnih lansera i terorističku infrastrukturu širom Libana".
"Večerašnji napadi Hezbolaha predstavljaju kršenje sporazuma o primirju između Izraela i Libana. Država Izrael zahtijeva od relevantnih strana u Libanu da ispune svoje obaveze i spriječe neprijateljske aktivnosti Hezbolaha sa libanske teritorije. Država Izrael ostaje privržena ispunjenju uslova sporazuma o primirju u Libanu. IDF je spreman da nastavi da djeluje gdje god je potrebno i nastaviće s operacijama radi zaštite izraelskih civila", navodi se u saopštenju.
Izrael je pokrenuo svoj najveći talas vazdušnih napada širom Libana otkako je prošle sedmice pristao na prekid vatre s Hezbolahom, ubivši najmanje 11 ljudi u ponedjeljak nakon što je libanska militantna grupa ispalila salvu projektila kao upozorenje na, kako je rekla, kršenje izraelskog primirja.
Ovo je prvi put da je Hezbolah gađao izraelske snage nakon što je prekid vatre stupio na snagu prošle sedmice, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na južno selo Haris ubijeno pet osoba, a dvije su ranjene. U drugom vazdušnom napadu na selo Talusa ubijene su četiri, a ranjene dvije osobe.
Prije projektila Hezbolaha, Izraelci su izveli najmanje četiri vazdušna napada u južnom Libanu, uključujući i napad dronom koji je usmrtio osobu na motociklu, javljaju libanski državni mediji. U drugom napadu ubijen je kaplar u libanskim službama bezbjednosti.
Izraelski vojnici, stacionirani u okupiranom gradu Hebronu na Zapadnoj obali, pojačali su kampanju proizvoljnih hapšenja, batinanja i zlostavljanja Palestinaca, prema intervjuima koje je Gardijan obavio sa stanovnicima koji su se našli na meti i novim istraživanjima organizacije za ljudska prava B’Tselem.
Tri osobe su opisale Gardijanu kako su ih vojnici uhvatili na ulici dok su obavljali svakodnevne poslove, koristeći slabašne izgovore poput fotografija palestinskih zastava pronađenih na njihovim telefonima ili optužbi za bacanje kamenja. Zavezali su im ruke, stavili povez na oči i odveli ih u obližnje vojne postaje, gdje su bili izloženi psihičkom i fizičkom zlostavljanju satima.
Šezdesetogodišnji muškarac Bader A-Tamimi, rekao je da su ga udarali u torzo i bacali o zid nakon što je zamolio vojnike da prestanu uništavati robu u njegovoj suvenirnici.
Nalazi Gardijana podržavaju novi izvještaj organizacije B’Tselem, koji se bazira na više od 20 sličnih svjedočanstava prikupljenih u Hebronu, koji je pod snažnim prisustvom izraelske vojske, između maja i avgusta.
B’Tselem tvrdi da je od 7. oktobra 2023. došlo do promjene u obimu, vrsti i intenzitetu nasilja koje izraelske snage primjenjuju nad Palestincima na Zapadnoj obali. U više slučajeva, napadači su zlostavljanje snimali ili prenosili uživo putem video poziva, očigledno ne brinući o mogućim posljedicama.
Izvještaj prikazuje, kako kaže izvršna direktorica ove ugledne organizacije sa sjedištem u Jerusalimu, Juli Novak, "šokantnu sliku nasilnih obrazaca ponašanja izraelskih vojnika".
Što se tiče šireg spektra optužbi iznešenih od strane pritvorenika i u izvještaju organizacije B’Tselem, Izraelske odbrambene snage (IDF) su izjavile da "ne mogu adekvatno istražiti ovaj slučaj niti dati odgovor bez konkretnih detalja".
"Nakon više od godinu dana neprekidnog rata Izraela protiv palestinskog naroda, zlostavljanje palestinskih prolaznika postalo je poželjna, čak i obavezna praksa. Ovo nisu izolovani incidenti niti odstupanja od operativnih procedura, već obrazac koji odražava sistemske stavove, koji su sami rezultat dehumanizacije Palestinaca, usmjerene od strane izraelske vlade", istakla je Novak.
Nasilje na Zapadnoj obali eskaliralo je paralelno sa izraelskim ratom u Gazi, izazvanim napadom Hamasa na Izrael u oktobru prošle godine. Prema palestinskom ministarstvu zdravlja sa sjedištem u Ramali, skoro 800 ljudi je ubijeno izraelskom vatrom, uključujući 160 djece, a broj hapšenja – uključujući administrativni pritvor, koji omogućava neograničeno zadržavanje bez optužnice – dostigao je istorijski visoke nivoe.
Izrael gotovo svake noći izvodi racije u istorijskim izbjegličkim kampovima Zapadne obale i drugim urbanim centrima od početka rata, navodeći da je cilj spriječiti značajan porast palestinskih napada na Izraelce koji potiču iz tog područja. Nasilje doseljenika takođe je dostiglo rekordne nivoe.
Hebron, na jugu Zapadne obale, pretrpio je neke od najtežih posljedica, za koje Palestinci i organizacije za ljudska prava kažu da su usmjerene na prisiljavanje stanovnika da napuste područje ili da žive u stalnom strahu od proizvoljnog nasilja.
Ovaj drevni grad je dom Ibrahimove džamije, takođe poznate kao Grobnica patrijarha, svetog mjesta i za Jevreje i za muslimane. Za razliku od drugih djelova Zapadne obale, osim Istočnog Jerusalima, centar grada je podijeljen na dva dijela devedesetih godina kao privremena mjera. Taj aranžman je sada de facto trajan: H1 je pod upravom Palestinske samouprave, dok je H2 pod izraelskom vojnom kontrolom.
Danas u H2 živi 33.000 Palestinaca i oko 900 izraelskih doseljenika, koje štiti između 1.000 i 1.500 izraelskih vojnika. Svakodnevni život Palestinaca u tom području – jednom od najspornijih i najmilitarizovanijih mjesta na okupiranim teritorijama – već dugo je težak. Nakon napada 7. oktobra, ograničenja slobode kretanja koje je nametnuo IDF prerasla su u potpuni karantin koji je trajao sedmicama; godinu dana kasnije, noćni policijski čas još uvijek je na snazi.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp upozorio je u ponedjeljak militante u Pojasu Gaze na ogromne posljedice ako taoci oteti u Izraelu ne budu oslobođeni dok ne preuzme dužnost.
Odlazeća administracije predsjednika Džoa Bajdena vodila je iscrpne diplomatske aktivnosti, ali zasad nije uspjela da obezbijedi dogovor koji bi okončao rat u Pojasu Gaze i oslobodio taoce koje su prije 14 mjeseci oteli pripadnici Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
"Ako taoci ne budu pušteni prije 20. januara 2025. godine, datuma na koji s ponosom preuzimam dužnost predsjednika SAD, na Bliskom istoku će se pakleno platiti", napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
On je dodao da će odgovorni za držanje taoca "biti pogođeni teže nego što je iko drugi bio pogođen" u istoriji SAD.
Trampova prijetnja je uslijedila nekoliko sati pošto je izraelska vlada potvrdila smrt još jednog taoca, američko-izraelskog državljana. Vjeruje se da njegovo tijelo i dalje drže pripadnici Hamasa u Pojasu Gaze.
Nekoliko dana ranije, Hamas je objavio snimak pripadnika izraelske vojske koji je među taocima odvedenim u Pojas Gaze. Očigledno snimljen pod prinudom, on je pozvao Trampa da radi na pregovorima za oslobađanje preostalih talaca.
Tramp je obećao čvrstu podršku Izraelu, kao i da će prekinuti povremene kritike koje je Bajdenova administracija upućivala Izraelu zbog rata u Pojasu Gaze. Trampovi saradnici su rekli da se on nada da će doći do sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca prije nego što se vrati na funkciju u januaru.
Vjeruje se da je od 251 talaca kojeg su pripadnici Hamasa odveli u Gazu, njih 97 i dalje na toj palestinskoj teritoriji, među kojima je, prema izraelskoj vojsci, njih 35 mrtvo.
Kao odgovor na napad Hamasa 7. oktobra 2023, kada je, prema izraelskim podacima, ubijeno i oko 1.200 ljudi, Izrael je pokrenuo razornu ofanzivu protiv Hamasa i drugih radikalnih palestinskih pokreta u Pojasu Gaze. U tim napadima je, prema zdravstvenim vlastima u Gazi pod kontrolom Hamasa, ubijeno više od 44.000 ljudi.
(RSE)
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš izjavio je u ponedjeljak da je situacija u ratom razorenom Pojasu Gaze "užasna i apokaliptična" i upozorio da bi uslovi sa kojima se Palestinci suočavaju mogli da se opišu kao "najteži međunarodni zločini".
U izjavi pročitanoj u njegovo ime na konferenciji u Kairu s ciljem povećanja humanitarne pomoći, Gutereš je pozvao međunarodnu zajednicu da "izgradi osnovu za održivi mir u Gazi i širom Bliskog istoka".
On je ukazao na razorne posljedice sukoba i hitnu potrebu za međunarodnom akcijom, prenio je AFP.
"Neuhranjenost je sve veća. Glad je neizbježna. U međuvremenu, zdravstveni sistem je urušen", naveo je generalni sekretar UN-a.
Gutereš je rekao da Gaza sada ima "najveći broj djece sa amputacijama po glavi stanovnika bilo gdje u svijetu" i da se mnoge operacije obavljaju bez anestezije.
Rat u Gazi izbio je kada je palestinska grupa Hamas - organizacije koju Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom - napala južni dio Izraela 7. oktobra 2023. godine i ubila 1.208 ljudi, uglavnom civila, prema podacima Izraela.
Izrael je pokrenuo kampanju odmazde u kojoj je ubijeno 44.429 ljudi u Gazi, prema podacima Ministarstva zdravlja na ovoj teritoriji.
(RSE)
Bonus video:
