Leo Puljizi je imao samo 11 godina kada je pokrenuo svoj onlajn kanal za vijesti.
Ono što je počelo kao strastveni projekat tokom njegove posljednje godine osnovne škole preraslo je u 24/7 servis koji izvještava o požarima i pandemiji, i u kojem su emitovani intervjui sa dva premijera.
Sada, sa 17 godina, Puljizi je okupio tim od 10 tinejdžera širom Australije, gotovo svi su još u srednjoj školi, kako bi vodili kanal 6 News na platformama kao što su Jutjub, X, Instagram, TikTok.
Da je savezna vlada u Australiji zabranila tinejdžerima mlađim od 16 godina korišćenje društvenih mreža prije šest godina, njegov život bi danas izgledao sasvim drugačije.
"6 News ne bi postojao," kazao je Puljizi. "To bi mi zaista oduzelo nešto što volim da radim. To je moja strast. To je sada izvor vijesti za ljude. Ali sve to bi bilo uništeno".
Prošlog četvrtka, savezna vlada je u Senatu usvojila zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Zakon uvodi termin "platforme društvenih mreža sa starosnim ograničenjem" u Zakon o onlajn bezbjednosti. Ovo će se primjenjivati na platforme poput TikToka, Fejsbuka, Snepčeta, Instagrama, X-a i Redita.
Mada je vlada predložila zakon usljed ozbiljnih zabrinutosti zbog uticaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, neki eksperti su oprezni i smatraju da bi zabrana mogla imati kontraefekte. Za neke tinejdžere koji kreiraju onlajn sadržaj, zabrana bi mogla zatvoriti vrata za prilike, ugušiti kreativnost i spriječiti njihov razvoj, upozoravaju oni.
Puljizi je svoj kanal izgradio zahvaljujući tinejdžerima od svega 13 godina, koji su bili zainteresovani za njegov rad i željeli su da se uključe.
"Sve to su samo mladi ljudi koje zaista zanimaju izbori, novinarstvo i mediji, i stvarno su željeli da rade ovo," kaže Puljizi. On smatra da zabrana "guši kreativnost kod mladih" i dodaje da bi "samo oduzela sve te prilike.
Megi Peri, koja ima 15 godina, od svoje 13 godine izvještava za 6 News. Kaže da društvene mreže nude "toliko mnogo mogućnosti" za tinejdžere, "toliko beskonačnih prilika koje jednostavno ne postoje u stvarnom svijetu". "Volim što imam publiku kojoj mogu da prenesem svoje ideje," kaže Peri. Ali ističe da joj je to "uglavnom jako zabavno". "Mnogo ljudi ima svoje onlajn zajednice... Možda imaju specifična interesovanja, ali na društvenim mrežama uvijek ima mjesta za to".
Činjenica je da će naša djeca odrastati u svijetu gdje će digitalne tehnologije i društvene mreže u različitim oblicima biti dominantne. Moramo ih uvoditi postepeno, uz podršku i vođenje, u svijet koji će nastanjivati, kazala je Tird
Ipak, zabrana društvenih mreža znači da "ne bih mogla ništa da radim za 6 News". "Ne bih mogla da koristim nijednu od svojih platformi, osim možda Jutjuba", zaključuje ona.
Megi, koja je izvještavala o izborima, na društvenim mrežama prate i pojedini poslanici. "Čak su i oni, pretpostavljam, glasali za to da mi zabrane društvene mreže", kaže ona.
Za Vila Hejnsa, 16-godišnjeg muzičara, društvene mreže su bile način da se poveže sa umjetnicima i slušaocima širom svijeta. Muzikom se bavi od svoje 13. godine, a na društvenim mrežama je počeo da objavljuje ubrzo nakon toga. "Definitivno su mi otvorile vrata," kaže Vil. "Povezale su me sa mnogim ljudima u industriji i različitim umjetnicima, a takođe su mi pomogle da proširim svoju publiku i pridobijem nove ljude."
"Takođe mi se dopada što na društvenim mrežama mogu da oblikujem svoj onlajn identitet i svoj brend kao umjetnik," dodaje.
Hejns je u martu nastupao kao predgrupa za poznatog pjevača Budjeraha, a zatim sa njim izvodio na festivalu Vivid u Sidneju ove godine. "Mislim da su obje te prilike proizašle zahvaljujući društvenim mrežama i G-mailu", kaže on.
"Imam osjećaj da je moja publika, koja se polako širi i u drugim zemljama, vjerovatno velikim dijelom rezultat Instagram reelsa i Jutjuba." Hejns priznaje da društvene mreže imaju i svoje loše strane.
"Konstantno kreiranje sadržaja za društvene mreže je izuzetno iscrpljujuće," kaže Vil, dodajući: "Takođe može biti demorališuće ako ne privučete veliku publiku." Ipak, ističe da bi zabrana društvenih mreža "definitivno uticala na mene kao mladog muzičara". "Možda bi mi omogućila da se više fokusiram na samu muziku... ali mislim da bi negativno uticala jer bi bilo mnogo teže rasti."
Zabrana društvenih mreža u Australiji uvodi se kao odgovor na zabrinutost zbog uticaju društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, uključujući probleme povezane sa doživljajem svog fizičkog izgleda, nasiljem i drugim štetnim sadržajem.
Ministarka za komunikacije, Mišel Roulend, izjavila je da, mada društvene mreže mogu biti "izvor zabave, obrazovanja i povezivanja sa svijetom i drugima", za previše mladih Australijanaca one mogu biti štetne. Roulend je takođe ukazala na istraživanje eSafety, a koje pokazuje da roditelji smatraju bezbjednost na internetu jednim od svojih najvećih izazova.
Međutim, profesorka Amanda Tird, jedna od direktorki Centra za istraživanje mladih i otpornosti pri Univerzitetu zapadnog Sidneja, upozorava da rasprava o zabrani društvenih mreža previše zavisi od roditeljske anksioznosti. Ona je jedan od potpisnika otvorenog pisma stručnjaka za društvene mreže političarima, u kojem izražavaju zabrinutost da bi zabrana mogla imati štetne posljedice.
"Svjesna sam da kao društvo ne činimo dovoljno da podržimo roditelje u njihovoj ulozi, da podižu djecu u digitalnom dobu", kaže ona. "Ali društvene mreže su čvrsto integrisane u svakodnevne živote djece i mladih."
"Koriste ih da bi ostvarili čitav niz stvari koje podržavaju njihovu dobrobit, pravilan rast i razvoj, njihova prava na učešće, zdravlje, obrazovanje, i mnoge druge stvari, uključujući zabavu."
Tird priznaje postojanje "vrlo jasnog kontraargumenta da su ljudi milenijumima učili o sebi bez društvenih mreža". "Ali činjenica je da će naša djeca odrastati u svijetu gdje će digitalne tehnologije i društvene mreže u različitim oblicima biti dominantne." "Moramo ih uvoditi postepeno, uz podršku i vođenje, u svijet koji će nastanjivati", zaključuje ona.
Bonus video: