Ukrajina i njeni evropski saveznici zahtijevali su juče da budu uključeni u svaku vrstu mirovnih pregovora, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp razgovarao telefonom sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i izjavio da Kijev neće povratiti svu svoju teritoriju, niti postati član NATO-a.
Ruska finansijska tržišta su naglo porasla, a cijena ukrajinskog duga se povećala zbog mogućnosti prvih pregovora poslije skoro tri godine najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Međutim, Trampova jednostrana inicijativa prema Putinu, praćena očiglednim ustupcima u vezi sa ključnim zahtjevima Ukrajine, izazvala je zabrinutost u Kijevu i među evropskim saveznicima u NATO-u, koji su izrazili strah da bi Bijela kuća mogla da postigne dogovor bez njih.
“Mi, kao suverena država, jednostavno nećemo moći da prihvatimo bilo kakve sporazume bez našeg učešća”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Takođe je naglasio da Putin pokušava da pregovore svede na bilateralne sa SAD i da je ključno da mu to ne bude omogućeno.
Kremlj je saopštio da su u toku pripreme za sastanak između Putina i Trampa, moguće u Saudijskoj Arabiji. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da bi Ukrajina “naravno” na neki način učestvovala u mirovnim pregovorima, ali da će postojati i zaseban kanal bilateralnih pregovora između SAD-a i Rusije.
Evropski zvaničnici zauzeli su čvrst stav u javnosti prema Trampovoj mirovnoj inicijativi, ističući da bi svaki sporazum bio nemoguće sprovesti ukoliko oni i Ukrajinci ne budu uključeni u pregovore.
“Bilo kakvo brzo rješenje je prljav dogovor”, kazala je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas. Takođe je osudila očigledne ustupke ponuđene unaprijed. “Zašto im (Rusiji) dajemo sve što žele, čak i prije nego što su pregovori počeli”, upitala je Kalas. “To je popuštanje. Nikada nije funkcionisalo.”
Jedan evropski diplomata kazao je za Rojters da su ministri postigli dogovor da vode “iskren i zahtjevan dijalog” sa američkim zvaničnicima - što predstavlja jedan od najoštrijih izraza u diplomatskom rečniku - na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji koja počinje danas.
Tramp je u srijedu saopštio da je razgovarao sa Putinom, a potom i sa Zelenskim i istakao da vjeruje da obojica žele mir.
Međutim, Trampova administracija je prvi put otvoreno saopštila da nije realno očekivati da će se Ukrajina vratiti na granice iz 2014. ili postati članica NATO-a u. Takođe je naglašeno da američke trupe neće učestvovati u snagama za obezbjeđivanje prekida vatre u Ukrajini.
Američki ministar odbrane Pit Hegset, koji je ovu novu politiku predstavio u obraćanju u sjedištu NATO-a, kazao je juče da je svijet imao sreću što Tramp, “najbolji pregovarač na planeti”, okuplja dvije strane kako pregovarale o miru.
Hegset je odbacio kritike na račun strategije Vašingtona u pregovorima s Rusijom i upozorio Evropu da ne tretira Ameriku kao “naivčinu” prebacujući joj odgovornost za svoju odbranu. “Nemojte se zavaravati, predsjednik Tramp neće dozvoliti nikome da od Ujka Sema napravi ‘Ujka Naivčinu’,” rekao je Hegset na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u Briselu.
On je ponovio da stav Evropa bi trebalo da preuzme primarnu odgovornost za odbranu evropskog kontinenta i odbacio tvrdnje da podriva NATO ili evropsku bezbednost.
“NATO je sjajan savez, najuspješniji odbrambeni savez u istoriji, ali da bi opstao u budućnosti, naši partneri moraju učiniti mnogo više za odbranu Evrope. Moramo ponovo učiniti NATO velikim”, rekao je.
Peskov je izjavio da je Moskva “impresionirana” Trampovom spremnošću da traži rešenje.
Rusija je pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim, a proruski pobunjenici zauzeli su teritorije na istoku 2014, prije nego što je Moskva 2022. pokrenula invaziju i zauzela dodatne teritorije na istoku i jugu Ukrajine.
Ukrajina je uspjela da potisne ruske snage koje su nadirale prema Kijevu i povrati velike djelove teritorije 2022, ali su njene brojčano i tehnički slabije snage od tada postepeno gubile zemlju nakon neuspjele kontraofanzive 2023. U sukobima su ranjene i stradale stotine hiljada vojnika sa obje strane - ne postoji pouzdan broj žrtava - a ukrajinski gradovi su razoreni.
U međuvremenu, stavovi obje strane ostaju nepomirljivi. Moskva zahtijeva da Kijev ustupi dodatne teritorije i postane trajno vojno neutralan, dok Kijev insistira da se ruske trupe povuku i da Ukrajina dobije bezbjednosne garancije uporedive s članstvom u NATO-u kako bi spriječila buduće napade.
Ukrajinski zvaničnici su ranije priznali da je punopravno članstvo u NATO-u možda nedostižno u kratkom roku i da bi hipotetički mirovni sporazum mogao ostaviti dio okupirane teritorije pod ruskom kontrolom.
Međutim, Kijev i njegovi evropski saveznici jasno su stavili do znanja da su zabrinuti zbog onoga što vide kao ustupke Trampove administracije u vezi s tim ključnim pitanjima čak i prije početka pregovora.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da Kijev ostaje posvećen članstvu u NATO-u, što je, prema njegovim riječima, najjednostavniji i najjeftiniji način da Zapad pruži bezbjednosne garancije potrebne za obezbeđivanje mira.
“Svi naši saveznici su rekli da je put Ukrajine ka NATO-u nepovratan. To je unijeto u naš ustav. To je naš strateški interes.”
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, bivši holandski premijer poznat po svojoj sposobnosti da ublaži razlike između Evrope i Vašingtona, izjavio je da je važno da Moskva shvati da Zapad ostaje jedinstven. Takođe je napomenuo da Ukrajini nikada nije bilo obećano da će mirovni sporazum podrazumijevati članstvo u savezu.
Bonus video:
