Civilna odbrana u Pojasu Gaze saopštila je večeras da je u izraelskom vazdušnom napadu pogođena bolnica u Kan Junisu na jugu te palestinske teritorije.
Izraelski avioni su gađali odjeljenje hitne pomoći bolnice Naser u Kan Junisu, navela je civilna odbrana.
Ta vijest je potvrđena iz bolničkih izvora, ali se ne navodi da li je bilo žrtava.
Izraelska vojska je nastavila napade poslije dva mjeseci primirja sa palestinskim pokretom Hamas.
(BETA)
Izrael je danas ubio člana Hamasovog političkog biroa Ismaila Barhuma u vazdušnom napadu na bolnicu Naser u Gazi, objavila je novinska agencija Šehab povezana sa Hamasom, prenosi agencija Rojters.
Ta agencija je navela i da je izraelska vojska saopštila da je na meti izraelskog napada na područje bolnice Naser u južnoj Gazi bio ključni militant palestinskog pokreta Hamas, a da su palestinski ljekari rekli da je petoro ljudi ubijeno u napadu.
Izraelska vojska, u saopštenju, nije identifikovala militanta.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, o oslobađanju talaca i nastavku borbi u Gazi, među ostalim regionalnim dešavanjima, saopštila je danas Netanjahuova kancelarija, prenosi agencija Rojters.
Izraelsko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da će otvoriti specijalni ured koji će imati zadatak da dozvoli Palestincima da "dobrovoljno" napuste Pojas Gaze, a tu odluku je osudila jedna izraelska nevladina organizacija.
Prema navodima ministarstva, odobren je plan za ured posvećene "dobrovoljnom odlasku stanovnika Gaze u treću zemlju".
Taj ured će biti pod nadležnošću ministarstva odbrane, ali bi mogao da "sarađuje sa međunarodnim organizacijama" kako bi "garantovao bezbjedan prolaz" stanovnika Pojasa Gaza u ove druge zemlje, navodi se u saopštenju ali se ne precizira o kojim zemljama je riječ.
Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da je predlog u skladu sa izjavama predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je rekao da želi da Palestinci dobrovoljno napuste Pojas Gaze.
Nevladina organizacija "Peace Now" osudila je formiranje takvog ureda "koji ima zadatak da protjera Palestince iz Gaze" i dodala da je izraelska vlada "izgubila orijentaciju i logiku".
Uspostavljanjem takvog ureda za "protjerivanje" Palestinaca, "Izrael priznaje da čini ratne zločine", dodala je nevladina organizacija.
Izraelska vojska nastavila je u utorak velike operacije u Pojasu Gaze i prekršila primirje koje je stupilo na snagu 19. januara na ratom razorenoj teritoriji izazvanoj napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
(Beta)
Izraelska vojska sprovela je danas nekoliko napada na južni dio Libana, gdje je navodno ubila jednog pripadnika libanskog pokreta Hezbolah, dan poslije niza napada, najobimnijih od stupanja na snagu primirja u novembru prošle godine.
Vojska je navela da je "napala i eliminisala teroristu iz terorističke organizacije Hezbolah u regionu Aita al Šab na jugu Libana".
Libanska novinska agencija ANI prenijela je da je bio "napad izraelske bespilotne letjelice na jedan automobil u Aita al Šabu", u blizini izraelske granice.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je jedna osoba poginula u tom napadu.
ANI je prenijela da je izraelska vojska napala montažne kuće u gradovima Nakura i Šihin, takođe blizu granice, ali da nije bilo žrtava.
Ti napadi su uslijedeli dan nakon što je izraelskim bombama u južnom dijelu Libana ubijeno osam ljudi, dok je libanski premijer Navaf Salam upozorio na opasnost od još jednog rata, nakon četvoromjesečnog primirja. Poslije napada palestinskog pokreta Hamas u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, Hezbolah, njegov šiitski saveznik u Libanu, otvorio je drugi front ispaljujući sa juga Libana rakete na sjever Izraela.
Sporazum o primirju postignut 27. novembra okončao je više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dvomjesečno otvoreno ratovanje.
Međutim, obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
(Beta)
Militantna grupa Hamas odgovorna je za obnovljene borbe u Gazi nakon što je odbacila napore da se krene naprijed sa onim što je bio "prihvatljiv dogovor", rekao je danas specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiv Vitkof, a rekao da će biti otvoren za nove kontakte, prenosi agencija Rojters.
"Dakle, ovo je na Hamasu. SAD su uz državu Izrael. Hamas je imao svaku priliku da se demilitarizuje, da prihvati predlog za premošćavanje", rekao je Vitkof za Foks njuz.
Poslije nedjelja relativnog zatišja u Pojasu Gaze, nakon sporazuma o prekidu vatre postignutog u januaru, pokušaji da se dogovori produženje su zaustavljeni, a Izrael je nastavio vazdušne napade i rasporedio kopnene trupe u oblastima širom pojasa.
Palestinske zdravstvene vlasti kažu da je stotine poginulih u posljednjim napadima.
Vitkofov plan "mosta", predstavljen ranije u martu, imao je za cilj da produži prekid vatre do aprila, nakon praznika Ramazana i Pashe, kako bi se omogućilo vrijeme za pregovore o trajnom prekidu neprijateljstava.
"Da li bismo bili podložni kontaktu Hamasa? Naravno, bili bismo – ništa drugačiji nego u ruskom sukobu (u Ukrajini). Želimo da okončamo ubijanje, ali moramo da budemo jasni ko je ovde agresor, a to je Hamas", rekao je on.
Izrael je započeo kampanju u Gazi nakon što je Hamas 7. oktobra 2023. napao izraelske zajednice oko pojasa, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim podacima, i otevši 251 osobu kao taoca.
Izraelska vojska je u današnjem saopštenju potvrdila da je u subotu ubila Salaha al-Bardavela, političkog lidera palestinskog pokreta Hamas, prenosi agencija Rojters.
Hamas je ranije tokom dana saopštio da je Bardavel ubijen u vazdušnom napadu na Kan Junisa u južnoj Gazi.
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da je više od 50.000 Palestinaca ubijeno u ratu između Izraela i Hamasa, a da je više od 113.000 ranjeno.
Najnoviji danas objavljen broj žrtava uključuje 673 osobe ubijene otkako je Izrael prekinuo primirje prošle sedmice, iznenadnim talasom vazdušnih napada.
U izraelskim napadima u Pojasu Gaze tokom noći poginulo je najmanje 26 Palestinaca, uključujući političkog lidera Hamasa i nekoliko žena i djece. Tamošnji stanovnici kažu da su izraelski tenkovi ušli u oblast grada Rafa na jugu, nakon što je vojska naredila da se evakuiše.
(BETA)
U Izraelskim napadima tokom noći poginulo je najmanje 19 Palestinaca u Gazi, uključujući visokog političkog lidera Hamasa, saopštili su danas zvaničnici.
Dvije bolnice u južnoj Gazi saopštile su da su tokom noći primile 17 tijela poginulih u napadima, uključujući nekoliko žena i djece.
Hamas je odvojeno saopštio da je Salah Bardavil, član njegovog političkog biroa i palestinskog parlamenta, ubijen u napadu u blizini Kan Junisa u kojem je poginula i njegova supruga.
Pobunjenici Huti u Jemenu, koje podržava Iran i koji su saveznici Hamasa, u međuvremenu su ispalili još jednu raketu na Izrael. Izraelska vojska je saopštila da je projektil presretnut i da nema izvještaja o žrtvama ili šteti.
Izrael je prekinuo primirje sa Hamasom prošle nedjelje kada je pokrenuo talas vazdušnih napada u kojima su ubijene stotine Palestinaca.
Jemenski Huti su nastavili svoje napade na Izrael, kao čin solidarnosti sa Palestincima, uprkos nedavnim američkim napadima na njih.
(BETA)
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u subotu da je odluka o smjeni šefa unutrašnje bezbjednosne agencije Šin Bet, Ronena Bara, donijeta prije nego što je objavljeno da Bar istražuje navodne veze premijerskog kabineta sa vladom Katara.
Netanjahu je naveo da je Bara odlučio da smijeni nakon izvještaja agencije o napadu 7. oktobra 2023., a ne zbog istrage koja je uslijedila, prenosi Gardijan.
"Ronen Bar neće ostati na čelu Šin Beta. Građanskog rata neće biti, a Izrael će ostati demokratska država", poručio je Netanjahu.
Iz Šin Beta su saopštili da je istraga o potencijalnim vezama između premijerovih saradnika i katarske vlade započeta još početkom februara, prije objave izvještaja o napadu Hamasa. Predmet istrage su tvrdnje da su pojedini članovi premijerovog kabineta i drugih državnih institucija primali novac kako bi radili u interesu Katara.
Odluka o smjeni šefa Šin Beta izazvala je masovne proteste širom Izraela. Desetine hiljada građana izašlo je na ulice, optužujući vladu za narušavanje vladavine prava i demokratije. Dodatno nezadovoljstvo izazvala je obnova izraelskih vazdušnih napada na Gazu, tokom kojih je ove sedmice ubijeno preko 590 ljudi, uključujući više od 200 djece, čime je prekinuto dvomjesečno primirje.
Vrhovni sud Izraela suspendovao je Netanjahuovu odluku o smjeni Ronena Bara do održavanja sudskog ročišta, koje mora biti zakazano najkasnije do 8. aprila. Istovremeno, državna tužiteljka Gali Baharav-Mijara saopštila je da premijer nema pravo da imenuje novog direktora Šin Beta u ovom trenutku.
Netanyahu je u objavi na mreži Iks poručio da ima zakonsko pravo da imenuje i smjenjuje čelnike bezbjednosnih agencija. "Građanskog rata neće biti! Država Izrael je pravna država, i prema zakonu, izraelska vlada odlučuje ko će voditi Šin Bet", istakao je.
Uslijedila je oštra reakcija opozicije. Lider opozicije Jair Lapid pozvao je na generalni štrajk ukoliko premijer ne ispoštuje odluku suda. "Ako se to desi, cijela država treba da stane", poručio je okupljenima na masovnom protestu u Tel Avivu.
Lapidova stranka je osudila Netanjahuov potez, ocijenivši ga kao "motivisan sukobom interesa".
Netanjahu se trenutno suočava sa tri odvojena suđenja za korupciju, uključujući optužbe za prevaru, mito i zloupotrebu povjerenja. Njegovo svjedočenje, zakazano za utorak, odloženo je zbog nove vojne ofanzive u Gazi, pokrenute istog dana.
Vlada takođe razmatra i smjenu državne tužiteljke Baharav-Mijare, dugogodišnje kritičarke premijera, a sjednica koja će se baviti tim pitanjem planirana je za nedjelju.
Demonstranti su pored toga zahtijevali prekid vojne operacije u Gazi i pozvali na dogovor o oslobađanju preostalih talaca. Prethodno primirje omogućilo je razmjenu talaca za palestinske zatvorenike, kao i dopremu hitno potrebne humanitarne pomoći u Gazu.
Izrael je juče bombardovao susjedni Liban, a u tim napadima je poginulo šest osoba uključujući i jedno dijete, javile su libanske vlasti.
To je urađeno poslije presretanja raketa, navodno ispaljenih sa libanske teritorije, u pravcu Izraela..
Libanski proiranski Hezbolah negirao je odgovornost za ispaljivanje raketa, za koje niko nije preuzeo odgovornost i optužio "izraelskog neprijatelja" da traži opravdanje za nastavak napada na Liban.
Ispaljivanje raketa na Izrael prvi je takav slučaj nakon stupanja na snagu primirja sa Hezbolahom, postignutog 27. novembra.
Sporazumom o prekidu vatre prekinut je rat između izraelske vojske i Hezbolaha koji je otvorio front protiv Izraela u znak solidarnosti sa palestinskim Hamasom, na početku rata u Gazi, u oktobru 2023. godine.
Primirje je donijelo relativni mir Libanu poslije više od godinu dana izraelskih napada na objekte za koje izraelska vojska tvrdi da su povezani sa Hezbolahom.
Izrael je djelimično povukao trupe sa juga Libana 15. februara.
Jutros su odjeknule sirene u Metuli pograničnom izraelskom selu. Izraelska vojska je presrela tri od šest raketa ispaljenih sa juga Libana ka sjevernoj oblasti Galileji.
Kao odgovor na to izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci da napadne ciljeve u Libanu.
Izraelska vojska zatim je objavila da je ciljala desetine bacača raketa i komandni centar Hezbolaha na jugu Libana.
Ministarstvo zdravlja Libana javilo je da je ubijeno pet osoba uključujući i jedno dijete, a da je osam osoba ranjeno u jednom od napada ne mjesto Tulin.
Uveče su Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili drugi talas napada na desetine meta Hezbolaha, javila je kancelarija ministarstva odbrane.
Libanska agencija Ani je javila da je bilo više izraelskih napada na jug i istok zemlje, uključujući i one u gradu Tiru, gdje je jedna osoba poginula, a sedam je ranjeno.
Načelnik generalštaba izarelske vojske Ejal Zamir obećao je oštar odgovor na svako ispaljivanje raketa sa libanske teritorije.
(BETA)
Bonus video:
