Mediji u Evropskoj uniji su posvetili veliku pažnju, ali ukazali takođe na "protivrečnosti" i "nedovoljne činjenice" u "ocjeni" tri ključne bezbjednosne službe SAD da su ruski hakeri "vrlo vjerovatno" po nalogu lično predsjednika Vladimira Putina provalili povjerljive informacije Demokratske stranke da bi smanjili izglede njenog kandidata da pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD.
Evropski komentatori i analitičari misle da se, umjesto mirnog prenošenja vlasti, i dalje vodi pravi rat između demokrata i odlazećeg predsjednika Baraka Obame i novoizabranog republikanskog predsjednika Donalda Trampa i njegovog tima koji naglašava da hakeri nisu nikako uticali na ishod izbora, a što, kaže, neosporno proizilazi i iz "ocjene" tri ključne obavještajne službe SAD, čiji je povjerljivi i osetljivi tajni dio Tramp takođe pročitao.
Iz procjena i saznanja američkih bezbjednosnih službi, kako se navodi, proističe da su iza objelodanjivanja tajnih, a po ugled Hilari Klinton kompromitujućih informacija Demokratske stranke, stajale ruska civilna tajna služba FSB i hakerska grupa "Prijatni medved (Cozy Bear)", kao i vojna obavještajna služba GRU koja je vukla konce hakera "Otmeni medvjed" (Fancy Bear), mada su "Fancy Bears"i zapadni hakeri koji su, recimo, provalili podatke Svjetske anti-doping agencije.
Španski list Mundo, nimalo naklonjen Putinu, smatra da "bodu oči protivrječnosti iz izvještaja koje su sastavile vodeće službe SAD… a to je da se iznosi na vidjelo saznanje o ruskoj špijunaži zahvaljujući tome što američke špijunske službe valjano špijuniraju Rusiju".
"Svi špijuniraju, a Moskva je to iznijela na vidjelo", kaže Mundo i dodaje da je ključ svega da "republikanski predsjednik izgleda spreman da zamrzne pomoć Ukrajini, zapostavi baltičke zemlje, uspostavi tople veze s Velikom Britanijom poslije izlaska iz EU i zauzme u cjelini više izolacionistički stav…a Rusija želi da Vašington zauzme drugačiji stav prema svijetu".
U komentaru madriskog dnevnika se podsjeća i na to da "CIA koja je toliko puta namještala izbore u trećim zemljama, čitala poštu miliona građana, svrgavala vlade, sad pije sopstveni otrov".
S tim u vezi analitičari kažu i da su vođi američkih tajnih službi proslijedile izvještaj i upozorili saveznike u Zapadnoj Evropi da ruski hakeri mogu uticati i na izbore ove godine posebno u Njemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Italiji, a provučena je i opaska da je nekako "zaboravljeno" da su donedavno, ako su uopšte prestali, Amerikanci sa znanjem Obame špijunirali svoje zapadne saveznike, prisluškujući telefon i same njemačke kancelarke Angele Merkel.
Francuski list Mond misli da je izvještaj američkih tajnih službi "vrlo škrt u otkrićima, ne omogućava bliže sagledavanje… a ciljanje na Rusiju i upletenost njenih najviših vlasti su još od 07.oktobra zvanična politika administracije u Vašingtonu".
List italijanskih poslovnih krugova Il sole 24 ore, smatra da će krupni američko-ruski poslovi postati ključni zalog budućih odnosa Vašingtona i Moskve i primjećuje da su "Rusi već odnijeli pobjedu na Bliskom istoku pa će iskušenje za buduće savezništvo biti Ukrajina i Baltik".
Britanski mediji mahom bez osvrta prenose izvještaj CIA, Ef-Bi-Aja i Nacionalne bezbjednosne službe (NSA) da je Moskva to učinila da bi pomogla pobedu onoga za koga smatra da je bolji za njene interese, dakle Donalda Trampa.
Oni vidno ističu Trampovu poruku da će se odmah po preuzimanju predsjedničkog položaja sastati s premijerkom Velike Britanije Terezom Mej da bi se utanačilo posebno "strategijsko savezništvo" dvije zemlje.
Ugledni američki nedjeljnik Njusvik tvrdi da iz "ocjene" tri tajne službe proizilazi da su "pobude Rusije da pomogne pobjedu Trampa i to da se podrije liberalni američki poredak… što Putin vidi kao opasnost po Rusiju i svoj režim".
Zanimljiv je i pogled iz Azije, pa tako ugledni indijski diplomata i politički analitičar M. K. Badrakumar u "Ejža tajmsu" kaže da "Putinov zločin ne može ni da se prinese zločinu koji je Nacionalni komitet Demokratske stranke počinio kujući zavjeru da uništi kandidaturu Bernija Sandersa da omogući nominaciju Hilari Klinton".
Indijski analitičar dodaje da je prema izvještaju Putin htio da se osveti za objavljivanje Panama dokumenata o tajnim računima, skandala s dopingom na Olimpijskim igrama, američko uplitanje u ruske izbore 2011., da "vrati milo za drago" Hilari Klinton koja je Putina nazvala "Hitlerom", itd…
"Nedostaju dokazi, a nema sumnje", kaže on, "da je glavni cilj bio da se u javnosti kao đavo ocrne Rusija i posebno Putin do te mjere da Tramp bude žigosan ako pokuša da popravi odnose SAD-Rusija".
I, kako dodaje, "velika je zbrka u tome što se postavlja pitanje nije li se Amerika takođe uplitala u rusku politiku…SAD su igrale ključnu ulogu u ponovnom izboru Borisa Jeljcina za presjednika 1996. kad se ispostavilo da njegov komunistički kandidat ima izgleda na pobjedu, a niko drugi do lično Bil Klinton je pritrčao u pomoć Jeljcinu".
"Nema li institucija u SAD koje su uticale na ishod izbora u stranim zeljama, nisu li SAD rušile vlade koje ne bi služile američkim interesima, nisu li američke vlade osnivale medije da u inostranstvu šire američke stavove i potplaćivale novinare", pita analitičar.
Komentator azijskog dnevnika kaže da SAD ne mogu da se pomire s tim da nisu više jedina super sila koja diktira svjetske poslove i zaključuje da "2017, na stogodišnjicu boljševičke revolucije može da se ispostavi da je smokvin list američke ‘izuzetnosti’ grubo pao i da Car izgleda go".
Bonus video:
