U Podgorici se održava međunarodna naučna konferencija "Sloboda vjeroispovjesti ili uvjerenja u Crnoj Gori".
U fokusu ovog događaja je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji je crnogorska Vlada predložila još 2015. godine.
Pored već poznatog stava Mitropolije crnogorsko-primorske, ali i drugih vjerskih zajednica koje traže povlačenje ovog Nacrta, na konferenciji se moglo čuti da slično misle i predstavnici evropskih crkava i Ujedinjenih nacija.
Posebno su problematizovali neke odredbe ovog zakonskog rješenja, poput procesa registracije crkava, ali i prava na svojinu.
Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji je crnogorska Vlada predložila 2015. godine, mora se revidirati jer je suprotan međunarodnim standardima i diskriminatorski u pojedinim djelovima, saglasni su predstavnici Mitropolije crnogorsko-primorske i Konferencije evropskih crkava iz Brisela.
"Taj predlog koji su oni donijeli rekao bih da je čak primitivniji i gori nego i onaj zakon iz vremena komunističke Jugoslavije. Sada tek u posljednje vrijeme naš ministar pravde Pažin, mi smo imali već nekoliko susreta u Mitropolijio povodom formulisanja toga zakona i to daje novu nadu, da se konačno prevaziđe taj nesporazum", istakao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
"Problemi su u procedurama registracije, diskriminacije na osnovu državljanstva i postajanje teritorijalnih zahtjeva za registraciju, nelegitimno miješanje u autonomije crkava i vjerskih zajednica i narušavanje prava na svojinu", kazao je Kristijan Kriger iz Konferencije evropskih crkava iz Brisela
Iz Konferencije evropskih crkava kao jednu od najspornijih tačaka ovog zakonskog rješenja, koje je trebalo da zamijeni postojeći koji je na snazi još od 1977. godine, vide pitanje podržavljenja crkvene imovine.
"Odredba da država odlučuje o vjerskim objektima izgrađenim prije 1918. godine utiče na one vjerske zajednice koje bi izgubile većinu imovine, zato što su povezane sa istorijom svakog sela, grada u ovoj zemlji. To narušava ne samo slobodu vjeroispovjesti, već i osnovna prava koja se tiču svojine, jer je nezamislivo kako takve ideje mogu ozbiljno da budu predložene u 21. vijeku u Evropi", rekao je Kriger.
I u Ujedinjenim nacijama, čiji se predstavnik obratio putem video linka, registruju manjkavosti u Nacrtu iz 2015.
Podcrtavaju da je potrebno olakšati administrativne procedure za registraciju vjerskih zajednica.
"Država ima obavezu da u skladu sa međunarodnim zakonom olakša vjerskim zajednicama da dobiju pravni status i omogući im uslove za puno uživanje na slobodu vjeroispovjesti. Takve administrativne procedure treba da budu brze, transparentne, inkluzivne i nediskriminatorske. Nadam se da će crnogorska Vlade uzeti ovo u obzir i uskladiti Nacrt zakona sa međunarodnim standardima", kazao je Ahmed Šahid, specijalni izvjestilac UN za slobodu vjerospovijesti.
U članu 3 Nacrta zakona propisano je da samo građani iste vjeroispovjesti imaju pravo na ispoljavanje svoje vjere osnivanjem vjerske zajednice.
Na taj način se, smatra profesor emeritus Ferari, sa Univerziteta u Milanu, ograničava pravo na slobodu vjeroispovjesti
"Ukoliko ovo pravo ograničimo samo na državljane, to će biti u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Sloboda vjeroispovjesti mora biti garantovana svima, a ne samo državljanima", poručio je Ferari.
Zato je sa konferencije poslata jednoglasna poruka Vladi Crne Gore da odbaci sporna rješenja iz Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Iako su na skup bili pozvani predsjednici Vlade i Skupštine, kao i ministar pravde Zoran Pažin i ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka , te predstavnici skupstinskog Odbora za ljudska prava, niko od predstavnika države nije došao.
Bonus video:
