Vodeći stručnjaci imaju različite teorije o tome koja hrana je idealna za ljudsko tijelo - ona životinjskog ili biljnog porijekla.
Teksaški kardiolog Vilijam S. Roberts ističe da ljudi, po anatomskim karakteristikama, nisu bića koja bi trebalo da jedu meso.
“Mislim da su dokazi prilično jasni. Ako pogledate različite karakteristike mesoždera i biljojeda, ne treba da budete genije da biste shvatili gdje spada čovjek“, ističe dr Roberts, glavni urednik magazina “The American Journal of Cardiology” i direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Medicinskog centra u Dalasu Univerziteta „Bejlor“.
Roberts objašnjava da mesožderi imaju kraća crijeva, oko tri puta veća od dužine tijela, dok biljojedi imaju duži digestivni sistem, zbog čega je čovjek bliži biljojedima. Ipak, zagovornici teorije o tome da čovjek jeste mesožder ističu da su ljudska crijeva, u odnosu na tijelo, ipak kraća nego crijeva biljojeda.
Zatim, i ljudi i biljojedi unose vitamin C putem hrane, dok mesožderi sami prave ovu kisjelinu.
Pored toga, ljudska bića i biljojedi imaju malu usnu duplju u odnosu na glavu, dok mesožderi imaju velika usta za grabljenje i ubijanje plijena, dodaje dr Milton R. Mils iz Komiteta ljekara za odgovornu medicinu. Osnivač i predsjednik ove institucije dr Nil D. Barnard objašnjava da ljudi nemaju sposobnosti neophodne da budu dobri lovci.
“Nismo brzi kao mačke, sokolovi i drugi predatori”, kaže on. “Tek s pojavom vrha strijele, sjekire i sličnih predmeta, postalo je moguće ubijanje i zarobljavanje plijena”.
Dr Barnard ističe i da su ljudi počeli da piju mlijeko životinjskog porijekla prije oko 10.000 godina, dakle nedavno, a mnogima ono ne prija. Štaviše, troje od desetoro ljudi je netolerantno na laktozu.
“Naša fiziologija otkriva da nismo zaista evoluirali toliko da konzumiramo mliječne proizvode i nakon ranog detjinjstva”.
Međutim, tu je i sve češće pitanje - jesmo li svaštojedi?
“Očigledno je da nismo mesožderi”, ističe anatom Džon Mekardl, “ali jednako očigledno nismo ni potpuni vegetarijanci, što ćete vidjeti ako pažljivo analizirate anatomske, fiziološke i fosilne dokaze”.
Da smo strogi biljojedi, imali bismo drugačija crijeva, drugačije zube, drugačiji želudac, smatra ovaj anatom.
Bonus video:
