Na Zapadnom Balkanu i dalje ima dosta rizika po bezbjednost i političku stabilnost a, s obzirom na heterogenu situaciju po pojedinim državama, najproduktivnija bi bila snažnija uloga Evropske unije, ocijenila je profesorica Gordana Đurović.
Prema riječima Đurović, rizici od sukoba uvijek postoje.
"Generalno, na Zapadnom Balkanu i dalje ima dosta rizika po bezbjednost i političku stabilnost, a znamo da su zemlje i dalje veoma povezane, tako da bi se potencijalni negativni efekti definitivno osjetili i preko granica jedne zemlje", rekla je Đurović agenciji MINA.
Kako je kazala, svima je u interesu da region bude stabilan.
"Rizici od sukoba postoje, ali nadam se da smo neke lekcije ipak naučili i da ćemo svi zajedno, misliti o budućnosti, saradnji i ekonomiji. Nama je svima u interesu, a posebno Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji, koja baštini dobre odnose sa svim svojim susjedima, da region bude stabilan, ekonomski što integrisaniji i da regionalna saradnja jača", poručila je Đurović.
Prema njenim riječima, situacija u Makedoniji opet se nalazi na »evropskoj« trasi, jer je prije par dana makedonska skupština dvotrećinski podržala proces ustavnih promjena.
"Uspješno okončanje tog procesa omogućilo bi dalji nastavak pregovora oko NATO članstva, kao i očekivanja u vezi sa evropskom integracijom sljedeće godine. Odnosno, da EU donose političku odluku o otpočinjanju pristupnih pregovora i da isti počnu do kraja sljedeće godine", rekla je Đurović.
Ista očekivanja, dodala je, ima i Albanija.
"Dok se Kosovo suočava sa neslaganjem svojih lidera oko daljeg dijaloga sa Beogradom, Bosna i Hercegovina i dalje traži zaseban evropski put i posebno razumijevanju za svoje složeno državno ustrojstvo i posebne političke prilike", kazala je Đurović.
Ona smatra da Srbija dobro napreduje u pregovorima sa EU, i svi akteri, kao domaći, tako i oni unutar EU institucija, žele da očuvaju tu dinamiku i da ta najveća zemlja regiona, ostane stabilno na evropskom putu.
"Konačno, Crna Gora, kao najmlađa NATO članica, takođe dobro napreduje u pregovorima, iako će njihovo okončanje biti najranije u perspektivi 2025", poručila je Đurović.
Prema njenim riječima, s obzirom na heterogenu situaciju po pojedinim zemljama, svakako da bi najproduktivnija bila snažnija uloga EU, nego što je to trenutno slučaj.
"Tu želju izrazio je i predsjednik Komisije Junker u svom septembarskom govoru o stanju Unije, kada je rekao da Evropa može i mora prdonijeti stabilnosti, što je i ostvarivano kroz talase njenog širenja na nove države članice", podsjetila je Đurović.
Ona je dodala da je širenje Unije omogućilo istorijsko pomirenje Istoka i Zapada i dalo geografsku dimenziju velikom ekonomskom prostoru i Uniji kao globalnoj sili.
"Međutim, bez Zapadnog Balkana, posao nije završen. Zato, prema riječima Junkera, Unija mora ostati vjerodostojna u stavu prema Zapadnom Balkanu – inače se neko drugi odlučivati o njenom "najbližem susjedstvu", odnosno o našem regionu koji je sa svih strana okružen Unijom", kazala je Đurović.
On je rekla da bi izostanak pažnje EU prema Zapadnom Balkanu, otvorio prostor za značajniji uticaj drugih globalnih aktera, koji imaju svoje strateške interese, bilo političke ili ekonomske, u ovom regionu.
"To je legitimno, ali mi moramo jasno definisati naš interes, i ako je to integracija u EU, na taj način i težiti da razvijamo odnose sa svim partnerima, ali ne mijenjajući osnovni spoljnopolitički kurs. Cijenim da je ta opcija – garant stabilnosti u našem regionu", poručila je Đurović.
Na pitanje da li bi u vezi sa tim bilo dobro da EU više ohrabruje države regiona u vezi sa članstvom u EU i da aktivnije promoviše politiku proširenja, Đurović je odgovorila da su u ovim mjesecima drugi izazovi na vrhu prioriteta.
"To su Bregzit pregovori, zajednička politika migracija, pripreme za nove EU izbore na proljeće, kao i debata o novoj sedmogodišnjoj finansijskoj perspektivi. Međutim, u drugoj polovini naredne godine, sa novom Komisijom i novom razvojnom strategijom, za očekivati je i rast interesovana za zemlje proširenja, odnosno za Zapadni Balkan", smatra Đurović.
Do tada, rekla je ona, Crna Gora treba da se što bolje pripremi da intenziviranje pristupnih pregovora i ispunjavanje preuzetih obaveza, kao ekonomskih, tako i demokratskih reformi u našem društvu.
Komentarišući rezultate konsultativnog referenduma u Makedoniji, on je kazala da je neovoljna izlaznost bila i poruka glasača da su se umorili od obećanja, da žele smanjenje tenzija i više jedinstva.
"Kao veliko ohrabrenje, došla je odluka Sobranja da se uđe u proces ustavnih promjena, što je vratilo povjerenje svih susjeda i međunarodne zajednice da se Makedonija ipak drži svoje strategije, a to je definitivno opredjeljenje za EU i NATO", navela je Đurović.
Ona je ocijenila da je NATO članstvo značajno uticalo na smirivanje tenzija u državi.
"Svakako da je uticalo na smirivanje tenzija ali to ne znači da sve postojeće rizike po stabilnost i bezbjednost u našoj zemlji treba zanemariti i potcjeniti", zaključila je Đurović.
Bonus video:
