Izgradnja novog naselja, grada na Veljem brdu, politička je odluka, a ne odluka struke. Planiranje ovog naselja je u suprotnosti sa sadašnjim strategijama i ciljevima razvoja. Podzemne vode u Veljem brdu i ispod njega su povezane sa Marezom a nije urađena analiza uticaja budućeg naselja na glavno gradsko izvorište. Cijene izgradnje infrastrukture za buduće naselje su značajno poscijenjene, a neke će biti i za više desetina puta veće.
Ovo je navedeno u izjašnjenju Savjeta za reviziju planskih dokumenata povodom nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP). Savjet je dao mišljenje u novembru kako bi plan nakon toga mogao biti poslat na javnu raspravu koja je još u toku. Savjet je dao načelno pozitivno mišljenje uz ogradu da to radi kako bi plan bio poslat na javnu raspravi i ako obrađivač ispravi sve nepravilnosti koje su utvrdili i prihvati njihove sugestije.
Jedini član Savjeta za prostorno planiranje mr Dragoljub Marković, diplomirani prostorni planer, dao je negativnu ocjenu na izmjene plana i izuzeo mišljenje u odnosu na ostale članove i njihovo “načelno pozitivno mišljenje”.
Stav Markovića
Savjet navodi da je “planiranje nove gradske opštine Velje brdo politička odluka” ali da je neophodno pridržavati se principa prihvaćenih u urbanističkoj praksi.
“Kako je proces planiranja koji se bavi životnim okruženjem, uslovima života što je direktno vezano za svakog pojedinca, usko povezan sa politikom i predstavlja važan dio politike, ne treba da bude uslužni servis već značajan planer i savjetnik”, navedeno je u uvodu mišljenja Savjeta.
Marković u svom mišljenju navodi da se na osnovu važećih planova i strategija može zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36 000 stanovnika na Veljem Brdu, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja.
“Koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontingenta iz naselja koja već duže imaju taj problem. Dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno ‘ispraznio’ postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice...), što je suprotno utvrđenom cilju strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore”, naveo je Marković.
On kaže da problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, “treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sličnim mjerama”.
“Sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatjivije da se sredstva koja bi trebalo država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove. Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna. Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje”, kazao je Marković.
Savjet je dao mišljenje na izmjene plana koje su im tada bile dostavljene u kojima je naselje na Veljem brdu imalo 11,5 hiljada stanova i 36 hiljada stanovnika. Međutim, prošle sedmice premijer Milojko Spajić je kazao da će broj stanova povećati na 20 hiljada, čime se broj stanovnika povećava na 64 hiljade. To bi značilo da na ovom brdu bude izgrađen grad veličine Nikšića.
Bez obzira na kritike stručne javnosti, premijer je naveo da očekuje da će izmjene plana biti usvojene do kraja godine, da će izgradnja infrastrukture početi početkom naredne godine, kao i da će prva useljenja biti sredinom 2026. godine.
Premijer je ove krucijalne izmjene najavio dok je nacrtu izmjena i dopuna PUP-a još na javnoj raspravi i dok stručna javnost daje primjedbe na prethodnu verziju.
Marković na tadašnju verziju, navodi i da se prva izmjena i dopuna PUP-a Podgorice donijeta 2018. godine odnosila na 26 konkretnih lokacija, a da veliki broj sadašnjih izmjena nije prihvatljivo raditi kroz izmjene plana već donošenjem novog.
“Još tada (2018), a naročito kasnije kada se novim odlukama programski zadatak proširio na ukupan zahvat Plana (prostor opštine), konstatovali smo da nije prihvatljivo tako značajna pitanja rješavati kroz izmjene i dopune plana. Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja glavnog grada već i čitave države, treba i mogu da riješe kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu. Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocijenu stanja - konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja”, kazao je Marković.
Neuvjerljiva argumentacija
On navodi da su svi nedostaci dosadašnjeg planskog postupka naročito sagledivi u izmjeni i dopuni Generalnog urbanističkog rješenja (GUR) Velje brdo.
“Ideja da se na brdovitoj periferiji Podgorica formira naselje-grad po visokim standardima međunarodne (dobre) prakse moguća je kao prvo što vam padne na pamet kad vidite gdje i kako su se širila naselja, naročito Podgorica, kod nas posljednjih decenija… U Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-ak hiljada novih stanova u Podgorici”, kazao je Mrković.
U dijelu saobraćaja date su primjedbe da je neophodno postojeći put od Podgorice prema Spužu do budućeg naselja na Veljem brdu pretvoriti u široki bulevar, da je iz naselja, odnosno sa vrha Veljeg brda potrebno planirati drugi bulevar koji bi išao ka Spužu, kao i da je potrebno detaljno planirati priključenje ovog naselja na budući auto-put koji bi išao južnom padinom Veljeg brda.
Kod energetike je navedeno da plan može biti osnova za dalju razradu, kao i da je u vezi sa Veljim brdom zbog rasta potrošnje neophodno mišljenje Crnogorskog elektroprenosnog sistema i Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
U dijelu šumarstva, navedeno je da se šume ne mogu pretvarati u građevinsko zemljište bez prethodnog utvrđivanja javnog interesa, dok je član Savjeta za poljoprivredu dao zamjerke zbog načina pretvaranja značajnih poljoprivrednih površina u građevinsko zemljište.
Predstavnica Glavnog grada u Savjetu dala je veliki broj primjedbi na pravne norme kao i prostorna rješenja u vezi sa Veljim brdom, ali i na veliki broja drugih lokacija širom Podgorice.
Infrastruktura će biti skuplja
Savjet je dao veliki broj primjedbi na predložene izmjene plana koje se odnose na predložena rješenja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda iz budućeg naselja Velje brdo.
“Planom, praktično nije razmatrana hidrotehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza o tome da li su ostvarive. Na osnovu toga date su očekivano potrebne investicije koje su mnogo potcijenjene (90 eura po kubnom metro rezervoarskog prostora. Gdje to ima)”, navedeno je u mišljenju.
Ističe se i da nisu “obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko treba vode za predloženi, savremeni grad”.
Plan je predviđeno da se dio vode za buduće naselje obezbijedi sa izvorišta Mareza, a preostali dio iz bunara u Zagoriču.
“Nema nikakvih podataka o izvorištu Mareza...Nema nikakvih podataka o izdašnosti bunara Zagorič i količini vode koja se iz istog koristi da bi se dobile raspoložive vode sa ovog izvorišta... Naprijed navedeno o neriješenom izvorištu vode kao i neprihvatjivo niskim cijenama navode na zaključak da će potrebna sredstva za samo prvu fazu vodovoda biti veća više desetina puta”, navedeno je u mišljenju.
Planom je predviđeno da izagradnja pumpe, vodovodne mreže i rezervoara za prvu fazu naselja košta 2,76 miliona eura. Za kopanje i izgradnju rezervoara na vrhu brda od 5.000 kubnih metara predviđeno je svega 450 hiljada. Mišljenje savjeta je da će ovi iznosi za prvu fazu biti više desetina puta veći.
Navedeno je i da podzemne vode izvorišta Mareza, protiču ispod Veljeg brda, da se kod značajnih padavina pojave izvori ispod Crvenih stijena, koji se smatraju kao prelivne vode izvorišta Mareza.
“Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaj na vode izvorišta Mareza… Predlažem da prije konačne odluke stupite u kontakt sa JP Vodovod i kanalizacija i razmotrite ovaj izvještaj. Shodno naprijed izloženom, obrađivač plana je trebalo da riješi navedene dileme, predloži održiva rješenja sa ispravnim, makar i orijentacionim, troškovnikom, usvoji na Savjetu, pa tek onda da se nastavi sa narednim fazama plana”, navedeno je u mišljenju Savjeta.
Bonus video:
