Kako je Bil Gejts zamišljao budućnost interneta u 1998. godini

Za vrijeme izbora, ljudi će se okretatu internetu da uživo prate rezultate. Pratiće i vijesti vezane za misiju na Mars
2 komentar(a)
Bil Gejts
Bil Gejts
Ažurirano: 11.12.2015. 15:04h

Magazin “Economist” pitao je 1998. godine Bila Gejtsa, predsjednika kompanije Microsoft, šta će se u narednim godinama događati sa internetom. Evo šta je Gejts tom prilikom rekao...

Ako pitate ljude danas zašto koriste telefone za komunikaciju sa prijateljima ili zašto gledaju televiziju da bi se zabavili, pogledali bi vas kao da nešto nije u redu s vama. Telefone, televiziju ili automobile ne vidimo kao nešto čudno. Ove stvari postale su toliko integrisane u našu svakodnevnicu da ih više i ne primjećujemo.

Na isti način, za deset godina niko neće primjećivati internet. Jednostavno će biti tu, biće sastavni dio života. Automatski ćemo posezati za internetom da bismo nešto kupili, zabavili se, obrazovali se, isto kao što je danas prirodno da podignemo slušalicu kako bismo razgovarali s nekim.

Postoji velika zainteresovanost za internet. Pa ipak, još je u svojoj ranoj fazi razvoja. Ali, tehnologija će napredovati i vremenom će postajati sve veći dio našeg svakodnevnog života. Uskoro će na svačijoj kreditnoj kartici biti ispisana njegova mail adresa. Svaki advokat, svaki ljekar i svaki biznismen biće povezani.

Za vrijeme izbora, ljudi će se okretatu internetu da uživo prate rezultate. Pratiće i vijesti vezane za misiju na Mars.

Ove promjene odvijaće se na generacijskom nivou. Za starije ljude to će biti prilika da nauče nešto novo, izvan svog dotadašnjeg iskustva, dok će mlađe generacije ovu tehnologiju uzimati zdravo za gotovo jer su odrastale uz nju.

U SAD danas internet koristi oko 22 miliona ljudi, od kojih je bar polovina na mreži najmanje jednom dnevno. Bogastvo sadržaja i vrste aktivnosti od njegovog nastanka prilično su se proširile. Gotovo da nema teme u vezi sa kojom ne možete naći neki zanimljiv link. Želite psa? Tražite stan? Koristite internet.

U velikom broju slučajeva, internet smanjuje vrijeme potrebno za obavljanje neke aktivnosti, poput traženja određenih informacija. Ljudi će vrijeme predviđeno za gledanje televizije ili pisanje seminarskih radova trošiti na onlajn istraživanje i gledanje zabavnog sadržaja. Ovo će biti primjetno u 1998. godini. Amerikanci, naročito oni mlađi, manje će vremena provoditi pred televizorom, a više na internetu.

Jedna od velikih prednosti biće to što ćemo sadržaj sa papira moći da prenesemo u elektronsku formu. Tako ćete moći da popunjavate različite formulare, da tražite različite dozvole ili konkurišete za posao, a na internetu će biti prikazana lista svih poslova u vašoj državi.

Najveći pomak na polju elektronske trgovine biće to što će internet spojiti brojne prodavce i kupce kojise inače nikada ne bi našli u fizičkom svijetu. Tako ćete, na primjer, na nekom sajtu moći da pronađete knjigu koju nikada ne biste našli u vašoj lokalnoj knjižari.

Danas, oko polovina računara nije povezana sa internetom. Dobijanje pristupa internetu nije jeftino, ali će vremenom cijena uvođenja i korišćenja interneta opasti, a softver će biti jednostavniji, tako da će biti dostupan gotovo svima. To će nas, zauzvrat, približiti kritičnoj masi koja će učiniti da internet način života postane svačiji životni stil.

Još jedan element koji ljudi potcjenjuju je stepen do kog će hardver i softver napredovati. Svoje mejlove pišem na 20-inčnom ekranu sa tečnim kristalima (LCD monitor). Ova vrsta monitora još nije dostupna po pristupačnoj cijeni,ali biće za dvije godine. Za deset godina, LCD ekrani od 40 inča sa mnogo većom rezolucijom postaće mnogo češća pojava.

Televizijski set i računar neće više biti tako drastično odvojeni jer ćete moći da ih međusobno povežete. Tako će, na neki način, vaš televizor postati vaš kompjuter.

I internet pretraga će postati znatno jednostavnija. Danas, kada ukucate neku riječ, rezultati pretrage prikazuju veliki broj stranica čiji sadržaj nema neke direktne veze sa traženim terminom. Želite da znate koji je najbrži kompjuterski čip, a rezultati prikazuju brze kamione koji transportuju čips. U budućnosti ćemo kucati cijele rečenice u pretraživače, ili ćemo ih izgovarati. Ako želite da saznate koji čipovi su najbrži, rezulati pretrage će biti vezani za kompjutere, ne za krompir.

Mogućnost prepoznavanja govora takođe znači da ćete putem telefona moći da saznate imate li neku novu poruku, da provjerite kada polijeće vaš avion, ili provjerite vremensku prognozu.

Predvidjeti da će biti potrebno više od 10 godina da se ove promjene dogode je vjerovatno pesimistično. Mi obično precjenjujemo šta možemo da ostvarimo za dvije godine i potcjenjujemo šta možemo da ostvarimo za deset. Internet će do 2008. godine postati dio života na isti način na koji su automobili to postali do sada. A moguće i prije toga.

B92.net

Bonus video: