Poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) predložili su Skupštini izmjene Zakona o radu kojima bi se minimalna zarada povećala sa 30 na 50 odsto prosječne zarade, a primjenjivao bi se od 1. januara naredne godine. To bi značilo rast minimalne zarade sa sadašnjih 193 na oko 250 eura.
U obrazloženju su podsjetili da je ministar finansija Darko Radunović na proljetnom zasjedanju obećao povećanje minimalne zarade, koja je sada najniža u regionu, do kraja ove godine. Zbog toga SDP predlaže da se ovaj predlog hitno usvoji, kako bi na vrijeme mogao da se pripremi budžet za narednu godinu.
Rasprava o povećanju minimalne zarade, koja je posljednji put utvrđena 2013. godine, traje već dvije godine od kada su Unija slobodnih sindikata i SDP podnijeli zvanične inicijative da se ona poveća na nivo polovine prosječne zarade iz prethodne godine, što je uradila većina država u regionu. Vlada se godinama hvali da je po ekonomskom rastu lider u regionu, ali stalno dobija da poveća minimalnu zaradu ili ukine krizne dažbine.
Radunović je u Skupštini u julu najavio povećanje i istakao da će do kraja godine donijeti predlog povećanja minimalca, ali nije mogao da saopšti na na koliko. Najavio je tada da će paralelno sa tom odlukom biti predloženo i smanjenje opterećenja na zarade, što je tražila Unija poslodavaca kao uslov da podrži povećanje minimalne zarade. Sada poslodavci na svaki euro neto plate zaposlenom, plati oko 70 centi doprinosa i drugih dažbina.
Socijalni savjet još nije završio svoj predlog za povećanje minimalne zarade i uvođenja neoporezivog dijala zarade. Ukoliko to ne bude završeno do usvajanja budžeta za narednu godinu, kasnije će biti komplikovano mijenjati te iznose.
“Zaposleni koji imaju zaradu manju od 50% prosječne zarade imali bi veća primanja. Oni zaposleni čija je zarada iznad 193 eura, ali im poslodavac uskraćuje doprinose ostvarili bi zakonsko pravo na doprinose na stvarni iznos zarade (minimalno 50% prosječne zarade) i time sjutra ostvarili pravo na veću penziju. Država i državni fondovi bi ostvarili višemilionske prihode po osnovu uvećanja poreza, prireza i doprinosa na obavezno penzijsko i zdravstveno osiguranje. “Dobri poslodavci” koji poštuju zakonske obaveze bi imali bolju situaciju na tržištu eliminisanjem nelojalne konkurencije u vidu onih poslodavaca koji konkurentnost i ekstraprofit ostvaruju zakidanjem zaposlenih i države. Negativni efekti bi bili anulirani uvođenjem startnog neoporezivog dijela zarade”, navedeno je u obrazloženju predloga poslanika SDP-a Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i Draginje Vukasanović Stanković, koji je u petak predat u skupštinsku proceduru.
Crna Gora ima najmanju minimalnu zaradu u regionu. Ministar u julu obećao povećanje
Prema posljednjim podacima Poreske uprave na minimalnu zaradu u Crnoj Gori je prijavljeno 17 hiljada zaposlenih, što je nešto manje od 10 odsto ukupnog broja radnika. Smatra se da ti poslodavci radnike namjerno prijavljuju samo na minimalnu zaradu, kako bi uštedjeli na porezima i doprinosima, a da razliku u neto zaradi radniku daju direktno “na ruke” mimo zvaničnog računovodstva.
U državama regiona minimalna zarada iznosi od 45 do 53 odsto prosječne zarade.
U Srbiji minimalna zarada sada iznosi 213 eura, a usvojena je odluka da od januara naredne bude uvećana za 8,6 na 231 euro. Minimalna neto zarada u Sloveniji sada je 614 eura, odnosno sto eura veća od crnogorske prosječne zarade. Od Nove godine minimalac u Sloveniji biće 640 eura. U Hrvatskoj minimalac sada iznosi 366 eura, a od 1. januara biće povećan na 374 eura. U Bosni i Hercegovini prosječna minimalna zarada do septembra ove godine je bila 208 eura, sada je povećana na 224 eura. U Makedoniji je minimalna zarada ove godine povećana sa 196 na 200 eura.
Sve ove zemlje redovno godišnje usklađuju minimalnu zaradu, kao i neoporezivi dio zarade koji ne postoji u Crnoj Gori.
Bonus video:
