Hrvatska nema nikakav interes u usporavanju pregovora Crne Gore s Evropskom unijom - upravo suprotno, kazala je Vanda Babić Galić, posebna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana.
Ona je, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, rekla da je politika Hrvatske jasna i principijelna, ali da neće dopustiti da Hrvatska u unutarpolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo kad se radi o "osobama poput predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića".
Hrvatska je Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića u junu proglasila nepoželjnima u toj državi, zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa" s Hrvatskom i "kontinuiranog zloupotrebljavanja" te države u unutrašnje političke svrhe. To je učinjeno nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
"Ne zaustavljamo Crnu Goru"
Slobodna Dalmacija podsjeća da je Hrvatska, nakon slanja "non-pejpera", blokirala Crnoj Gori zatvaranje jednog od četiri poglavlja u pregovorima sa EU, ono o spoljnoj politici, bezbjednosti i odbrani. O tome zašto je to učinjeno, Vanda Babić Galić kaže:
"Kao prvo, istakla bih da Hrvatska nema nikakav interes u usporavanju pregovora Crne Gore s EU. Upravo suprotno. U trenutku kada imamo pogoršanje dobrosusjedskih odnosa zbog nedavnih poteza u Podgorici, Hrvatska se složila sa zatvaranjem tri poglavlja, jasno priznajući napredak Crne Gore. Istovremeno, time što nismo dali saglasnost za zatvaranje jednog poglavlja, jasno smo naznačili naš stav da nedavna politika nije bila u skladu s evropskim vrijednostima, kao ni s natkrovljujućim principom samih pregovora o članstvu, a to su dobrosusjedski odnosi. Ne mogu niti želim iznositi detalje internih rasprava u Briselu, ali činjenica je da nije bilo saglasnosti za zatvaranje svih poglavlja u ovom trenutku".
Podsjeća da je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno naglasio da ovdje ne treba govoriti o tome da je Hrvatska blokirala Crnu Goru.
"Ona u Hrvatskoj ima prijatelja koji joj pomaže ukazati na probleme, pomaže joj u rješavanju, gura je naprijed, i to na način kako to pravi prijatelji rade: jasno, transparentno, dobronamjerno i otvoreno. Mi ne zaustavljamo Crnu Goru, mi joj sondiramo put kako bi bila prva sljedeća članica i kako bi zaista promovisala sve one vrijednosti koje su u temeljima Evropske unije. Pozvali smo Crnu Goru na ozbiljne pregovore oko niza pitanja, čije rješenje bi praktično dokazalo da je Crna Gora posvećena dobrosusjedskim odnosima. Kako je naglasio i premijer Andrej Plenković, vratićemo se ovom pitanju kada se određeni elementi riješe i kad se za to steknu uslovi.
"Politika Hrvatske je jasna i principijelna, ali nećemo dopustiti da Hrvatska u unutarpolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo kada se radi o osobama poput predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića, koji ne priznaje agresiju Rusije na Ukrajinu, koji se hvali učešćem u napadima na Hrvatsku i ponosno promoviše politiku tzv. srpskog sveta, negira zločine u Srebrenici i slavi ratne zločince Mladića, Karadžića, Šljivančanina i druge. Nadam se i vjerujem u takvu Crnu Goru koja će izaći iz čaure i reflektovati one vrijednosti koje su dio njene državotvornosti. Ona trenutno, osim neriješenih otvorenih pitanja s Hrvatskom, prolazi i kroz svoje unutrašnje probleme koji nisu od juče i koje sama mora riješiti kako bi krenula i korak dalje. Upravo taj korak dalje je ono što Hrvatska i Evropska unija već duže vrijeme čekaju".
SD: Samo dan uoči odluke COREPER-a o zatvaranju poglavlja, Crna Gora je sprovela smjenu na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Je li to bio jedan od razloga hrvatske skepse prema bezbjednosnim pitanjima?
Vanda Babić Galić: Ko će biti na čelu crnogorske bezbjednosne službe, nije nešto na što mi imamo pravo uticati, niti tome stremimo, ali važno je sve što ide k unaprjeđenju naših odnosa i u tom području posebno imajući na umu rat u Ukrajini i prijetnje prema zapadnom Balkanu. Nas zanima trajno rješenje naše granice, pijetet prema žrtvama logora Morinj, odšteta preživjelim logorašima, odnos prema autohtonoj hrvatskoj manjini, povraćaj imovine, pitanje nestalih, poštovanje hrvatske baštine i hrvatskog imena u Boki kotorskoj i Crnog Gori te obrazovni kurikulum koji te činjenice sadrži kao predmetne nastavne jedinice. A bezbjednosne službe svake zemlje imaju svoj kod i rade svoj posao.
SD: Dnevni list Dan u jednom je tekstu napisao da je smjena na čelu ANB-a sprovedena gotovo u asistenciji s Hrvatskom. Tvrde da je Hrvatska, mimo uobičajene procedure, dala otpust iz hrvatskog državljanstva novom direktoru ANB-a. Možete li to prokomentarisati?
Vanda Babić Galić: Nije strano da je iskrivljavanje istorijskih, pa i savremenih činjenica svakodnevica i nešto što se u Crnoj Gori, zbog učestalosti, ne može preskočiti. Ono što dnevni list Dan i slični moraju naučiti je da u Evropskoj uniji ne postoji ništa "mimo procedure". I ovo govori kako Crna Gora treba još vremena kako bi unutar svoje kuće otvorila prostor za načela i pravila ponašanja koja su unutar evropske zajednice svakodnevna praksa. Ministarstvo unutrašnjih poslova RH, koliko sam upoznata, svoj posao je obavilo prema pravilima u propisanom vremenu, ni prije ni poslije toga.
SD: U tamošnjim medijima provlači se teza da je ovo ionako posljednji put da Hrvatska ima mogućnost blokirati neko poglavlje Crnoj Gori ili Srbiji zbog slovenačko-njemačke inicijative kojom se želi zabraniti da država blokira drugu zbog neriješenih bilateralnih pitanja. Kako tumačite tu inicijativu, koja načelno jest logična jer je upravo Slovenija tako blokirala Hrvatsku?
Vanda Babić Galić: Ono što se od Crne Gore očekuje je rješavanje otvorenih pitanja koja su više od bilateralnih i ključna su u približavanju te zemlje evropskoj zajednici te poštovanje dobrosusjedskih odnosa. Inicijativa koju spominjete može se protumačiti kao želja Slovenije da se nametne kao politički predvodnik proširenja, ali i donekle ironičan pokušaj iskupljenja s obzirom da je upravo Slovenija jedno vrijeme blokirala hrvatske pristupne pregovore. U vezi sa ovim konkretnim predlogom, on je jedan u nizu koji se svakodnevno iznose u Briselu i o njemu će se dalje raspravljati među samim članicama EU. Metodologija pristupnih pregovora je relativno nedavno promijenjena te daje bolje rezultate, tako da lično ne očekujem daljnje izmjene. Još jednom ponavljam, Hrvatska ne blokira put Crne Gore iz hira ili neprincipijelno. Naše nezadovoljstvo rezultat je pogrešnih poteza u Podgorici, a put naprijed isto je tako u rukama vlasti Crne Gore.
"Koketiranju s onima koji promovišu rusku i prosrpsku politiku više nema mjesta"
SD: Nakon objektivno velikog iskoraka s tri zatvorena poglavlja, Crna Gora je nedavno zapala u novu parlamentarnu krizu. Kako vidite to što se tamo sada događa?
Vanda Babić Galić: Hrvatskoj je jako važno da se susjedna Crna Gora stabilizuje i osnaži političke elemente koji zemlji garantuju stabilnost i prosperitet. S njom nas veže istorija koja je ostavila dubok trag u sjećanjima i životima ljudi, kao i zajednička baština koju percipiramo i o kojoj brinemo. Ako pratite medije, vidjećete kako smo godinama upozoravali i na sve načine pokušavali senzibilizovali i Evropsku uniju na događanja koja su urušavala, a ne izgrađivala ovu zemlju. Uticaji i razni politički interesi upravo su se sastali u Crnoj Gori i kulminiraju, zanimljivo, baš nakon zatvaranja tri poglavlja. Vladavina prava čini se ugrožena nedavnim događajima u vezi sa Ustavnim sudom, što je izazvalo reakcije ne samo opozicije, već i predsjednika Milatovića u odbrani opstanka ustavnog sistema u Crnoj Gori.
Vidjećemo šta će razgovori između predsjednika Milatovića i premijera Spajića donijeti, ali promjene su nužne. Koketiranju s onima koji promovišu rusku i prosrpsku politiku više nema mjesta i očekujemo kako će katarza kroz koju trenutno Crna Gora prolazi biti uvod u crnogorsku vlast koja neće imati palac u džepu ni kostur u ormaru, već otvorenost i spremnost u suočavanju sama sa sobom i rješavanju onoga što je koči da nesmetano nastavi put prema Evropskoj uniji. To sigurno neće biti pokušaj kršenja Ustava i preuzimanje uloge ovlašćenja Ustavnog suda, kako bi se njegovim blokiranjem zaustavili lokalni izbori i odgodili za 2027, te time cementirali svi demokratski procesi i produžila sadašnja vladajuća struktura u crnogorskim gradovima gdje izbori slijede ili još nisu završeni. Ovi procesi su nešto što Crna Gora mora sama sa sobom razriješiti.
SD: Je li nešto od onoga što je RH spomenula kao problematične teme kroz "non-pejper" pokrenuto s mrtve tačke?
Vanda Babić Galić: Brzina odgovora daje nam nadu kako će odmjer dobrih namjera biti jednak odlukama koje bi nakon 33 godine riješile pitanja koja nam dugo stoje na putu. Ona nisu teška, ni nerješiva. Dovoljno je samo malo dobre volje kako bi se otuđeno vratilo, a nesmotreno popravilo. Upravo u tom smjeru i dobroj vjeri čekamo da Crna Gora ispuni svoja obećanja. Hrvatska je za taj razgovor spremna.
SD: Kako je to došlo do iznenadnog rješenja za kulturni dom u Tivtu?
Vanda Babić Galić: Ne bih rekla da je iznenadno rješenje, jer je hrvatska diplomatija na čelu s ministrom vanjskih i evropskih poslova u posljednjih pet godina izrazito aktivna u pokušajima rješavanja otvorenih pitanja, ali i brige i skrbi o hrvatskoj nacionalnoj manjini. Hrvatski dom je hrvatska kuća koju su gradili Hrvati Boke dvadesetih godina prošlog vijeka. Hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova pažljivo su pratili događanja oko Doma iz kojeg su lokalne vladajuće strukture namjeravale istjerati Hrvatsko nacionalno vijeće i Radio Dux.
Od tada pa do danas jedno od otvorenih pitanja je i Dom "Josip Marković", za koji smo dobili obećanje da će ga tivatske opštinske vlasti već 23. decembra, na sjednici Skupštine, vratiti crnogorskoj vladi, a ona pokloniti našoj, koja će konačno Hrvatsku kuću predati onima koji su joj istinski vlasnici, Hrvatima Boke i Crne Gore. Jednako očekujemo da se ispuni obećanje crnogorske vlade i promijeni sporno ime kotorskom bazenu. Oba koraka vratila bi naše povjerenje i bila snažan podsticaj u rješavanju preostalih važnih pitanja koja su Crnoj Gori ujedno i put k evropskoj porodici.
Bonus video:
