Nova studija objavljena u “Journal Intelligence” pokazala je da je ljudima od 1950. koeficijent inteligencije porastao za dvadeset bodova.
Naučnici su do rezultata došli analizom prošlih studija i to njih 405, čime su dobili podatke o koeficijentu inteligencije za više od 200.000 ljudi koji su bili ispitani kroz 64 godine u 48 zemalja. Kako su testovi inteligencije uvijek napravljeni tako da prosječan rezultat donosi 100 bodova, porast od 20 bodova veoma je značajan. Uopšteno, IQ je najviše porastao ljudima koji žive u zemljama u razvoju, a najveći porast zabilježen je u Kini i Indiji. IQ je relativno porastao i Amerikancima, dok je jedna od zemalja u kojoj je IQ pao – Velika Britanija.
Današnji prosječan ispitanik nekada bi bio genijalac. Zanimljiva stvar koju su naučnici primijetili jeste i činjenica da su ispitanci bolje rešavali stare testove inteligencije nego novije. Drugim riječima, testovi inteligencije postaju sve teži. Kao primjer su naveli sljedeće: Kada bi Amerikanci danas rješavali testove inteligencije od prije sto godina, postigli bi IQ od 130.
Međutim, kada bi Amerikanci koji su živjeli prije sto godina morali da riješe test inteligencije koji danas postoji, njihov IQ bi bio 70, koliko se inače pripisuje onima s blagom mentalnom zaostalošću. To je naravno otvorilo pitanja jesu li ljudi prije sto godina zaista imali poteškoće u razumijevanju osnovnih stvari, poput na primjer fudbala. Vjerovatno je da ljudi nisu bili sasvim “glupi” prije sto godina, već razlog treba tražiti u obrazovanju i činjenici da ono danas duže traje i sve je kvalitetnije.
Nedavno su britanski mediji prenijeli vijest o dvanaestogodišnjoj djevojčici - Britanki Nikol Bar koja ima veći koeficijent inteligencije od Aleberta Ajnštajna i Stivena Hokinga, što je svrstava u vrh i onih jedan odsto najinteligentnijih ljudi na svetu.
Nikol Bar iz Eseksa je na testu inteligencije osvojila 162 boda, dva više od Anjštajna i Hokinga.
Britanski mediji navode da je Nikol rješavala složene matematičke zadatke sa deset godina.
Otac, Džejms Bar, radnik koji popravlja puteve zarađujući za život, kaže da je njihova siromašna “putujuća zajednica”, odnosno britanski Romi, ponosna na devojčicu i da njen rezultat dokazuje da porijeklo nema veze sa izuzetnošću.
Bonus video: