Teško je povjerovati da je ova, naizgled tako jednostavna fotografija, koju je snimio Džon Knol prije oko dvije i po decenije, tokom svog odmora, toliko uzdrmala svijet.
Knol je na njoj uslikao svoju tada djevojku (vrlo brzo i vjerenicu a potom i suprugu) Dženifer, tokom odmora na Bora Bori, kako se odmara gledajući na To’opua ostrvo. Međutim, ono što je ovu fotografiju iz 1987. godine učinilo istorijski važnom, jeste to što je u pitanju prva “fotošopirana” fotografija, prenosi britanski Gardijan.
Džon i Dženifer u to vrijeme radili su zajedno u Industrial Light & Magic, kompaniji za specijalne efekte koji je poslovao u okviru većeg i mnogo poznatijeg studija LucasFilm. Na zasluženi odmor pošli su nakon što su proveli nekoliko sedmica radeći po deset sati dnevno na filmu “Ko je smjestio Zeki Rodžeru”.
“Za nas je taj odmor bio magičan. Džon me je zapravo zaprosio tog dana, samo malo kasnije, čini mi se odmah nakon što me je fotografisao”, priča Dženifer. Tada nije ni slutila da će sada već čuvena fotografija nositi ime “Dženifer u raju” (Jennifer in Paradise).
Po povratku sa odmora, na poslu u ILM-u, Knolu je pod ruke došao Pixar Image Computer, jedan od prvih za editovanje fotografija.
"Odmah sam pomislio kako je to odlična stvar”, kaže Džon. “Sama činjenica da možete da razvijete fotografiju sa filma, skenirate je i digitalizujete, a potom je i izmijenite i ponovo uradite… to je za mene značilo otvaranje nebrojenih mogućnosti.”
Piksarova mašinerija u to vrijeme koštala je nekoliko stotina hiljada dolara, a softver za fotografije bio je toliko složen da je zahtjevao posebnu obuku kroz koju je zaposleni na Džonovom mestu morao da prođe.
Kada je Džon posjetio svoje prijatelje, zaposlene u laboratoriji Apple's Advanced Technology Group lab, Džon je iskoristio jedan od njihovih tada takođe veoma rijetkih skenera. Jedina slika koju je sa sobom imao, a koja je zadovoljavala dimenzije fotografije neophodne za skeniranje, bila je upravo fotografija “Dženifer u raju”
Na kraju su dobili proizvod za koji je Džon vjerovao da bi mogli lijepo da ga prodaju. Jedini problem bio je u tome što je, u to vrijeme, na raspolaganju bilo veoma malo digitalizovanih fotografija, pa je bilo teško demonstrirati sve ono što njihov softver može.
Kada je Džon posjetio svoje prijatelje, zaposlene u laboratoriji Apple's Advanced Technology Group lab, Džon je iskoristio jedan od njihovih tada takođe veoma rijetkih skenera. Jedina slika koju je sa sobom imao, a koja je zadovoljavala dimenzije fotografije neophodne za skeniranje, bila je upravo fotografija “Dženifer u raju”.
Tako je fotografija sa ljetovanja postala prva fotografija u boji na kojoj su demonstrirane sve opcije softvera koji će nedugo potim dobiti ime Photoshop.
"Bila je to odlična fotografija za demo verziju”, prisjeća se Džon danas. “Bila je prijatna za gledanje i postojalo je toliko toga što ste, u tehnološkom smislu, mogli da uradite sa njom.
Možda je i prizor nekog ljepšeg svijeta, pravog raja na zemlji, odigrao ulogu u popularizaciji Photoshopa. Svakoj kompaniji koju je kasnije posjećivao, Džon je ostavljao po jedan primjerak Photoshopa, da bi kasnije saznao kako su mnogi korisnici “klonirali” njegovu suprugu i čuvali je u svojim računarima.
Photoshop je sve više dobijao na popularnosti, a jedan od prvih umjetnika koji je imao priliku da ga koristi, čuveni Dejvid Hokni, izjavio je kako je sa tim softverom označen kraj analogne fotografije.
Džon napominje kako je slična izmjena fotografija i prije njega bila prisutna u Rusiji, ali da je on bio prvi koji je “demokratizovao” softver i učinio ga dostupnim svima.
“Svaki alat može biti upotrijebljen za dobre i za loše stvari”, tvrdi Džon koji je danas izvršni direktor kreativnog odsjeka kompanije ILM. “Od etike umjetnika zavisi kako će iskoristiti ono sa čim radi.”
Ipak, nije ni slutio da će fotografija “Dženifer u raju” biti tema cijele jedne izložne, koja je 13. juna otvorena u Londonu. Mladi holandski umetnik Konstant Dulart izložio je svoje radove, različite varijacije fotografije sa Bora Bore.
“S obzirom na to koliki je kulturološki značaj ove fotografije, samo iz antropološkog ugla posmatranja stvari, mislio sam kako bi bilo zanimljivo ispitati kakve vrijednosti nose detalji te fotografije. Činjenica da je na njoj bjelkinja, u toplesu, nepoznata žena, čije lice ne vidimo… I činjenica da je to njegova supruga. On nju nudi nama, nudi nam i svoju kreaciju da mi od nje pravimo našu stvarnost”, objašnjava Dulart.
Za njega je fotografija “Dženifer u raju” ključni artefakt, najbolji i najoriginalniji Photoshop mem koji je dio istorije svih nas.
Džon priznaje da ne shvata čime se tačno to Dulart bavi, dok Dženifer dodaje kako je ljepota internet u tome što svako može da prisvoji objekte i da radi sa njima ono što želi i projektuje na njih svoja osjećanja. Upitana da li bi ispunila Dulartovu želju da otputuje na Bora Boru i ponovo za potrebe fotografije oživi sada već kultnu scenu, odgovora:
“Oh, ne, ne, ne. To ne bi bilo u redu.”
Galerija
Bonus video:
