Googleov Android daleko je najpopularniji mobilni operativni sistem koji zauzima više od 80 odsto tržišta te mobilne uređaje koje pokreće Android koriste stotine miliona ljudi širom svijeta. Većina mobilnih kompanija (osim Applea, Nokije i BlackBerryja) kao primarni operativni sistem koristi upravo Android te je sigurno da će njegova dominacija potrajati još dugo vremena, iako bi konkurencija trebalo da bude sve jača (polako raste udio Windows Phonea, dio tržišta zauzeće i Firefox OS, ali oni sigurno neće predstavljati opasnost za Google).
Ali, takva popularnost i veliki broj korisnika donosi i određene probleme i opasnosti, a to su ponajviše maliciozni programi i virusi koji bi u budućnosti mogli predstavljati ozbiljne probleme za vlasnike pametnih telefona i tableta koji rade na Androidu te su Cisco i Kaspersky Lab u svojim sigurnosnim izvještajima upozorili kako je 99, odnosno 98 odsto malicioznih programa usmjereno upravo protiv uređaja koji rade na Androidu.
Ipak, za razliku od velikih problema s virusima i malwareom kakve su znali imati korisnici personalnih računara, do sada nije zabilježen virus ili malware koji se proširio na velikom broju telefona ili tableta, a na The Guardianu kažu da bez obzira na to korisnici bi uvijek trebalo da budu na oprezu prilikom korištenja svojih uređaja kako bi izbjegli potencijalne probleme.
Ovo je pet savjeta sa The Guardiana o sigurnijem korištenju mobilnih uređaja koji rade na Androidu:
Oprez prilikom instaliranja aplikacija – aplikacije preuzimajte samo sa Googleove trgovina aplikacija Google Play te izbjegavajte skidanje aplikacija s nepoznatih stranica. Pogotovo pripazite na 'nove verzije' popularnih igara poput Candy Crusha ili Angry Birdsa jer je često riječ o lažnim aplikacijama s prikrivenim malwareom. Takođe, kada skidate aplikacije sa Googlea Play obratite pažnju na ocjene i recenzije tih aplikacija te obavezno provjerite šta sve aplikacija zahtijeva (pristup vašim kontaktima, fotografijama i slično).
Pripazite na phishing – osim na lažne aplikacije, pripazite i na phishing i na prevarantske internet stranice putem kojih sajber kriminalci mogu doći do vaših ličnih podataka. Na ovakve stranice možete doći otvaranjem linkova koje šalju kriminalci u e-mailovima ili SMS-ovima, a za koje se čini da ih je poslala npr. vaša banka i u kojima se od vas traži upisivanje ličnih podataka, brojeva bankovnih kartica... Takve su stranice napravljene skoro identično kao i stranice banke tako da korisnici često uopšte nisu svjesni da svoje podatke upisuju na lažne stranice, odnosno da ih daju kriminalcima.
Zaključajte ekran šifrom – s obzirom na to koliko ljudi često gledaju u ekrane svojih telefona, mnogi su lijeni da koriste šifru za otključavanje ekrana jer bi je morali ukucavati 50 i više puta dnevno. Ali, zbog toga bi mogli da imaju velikih problema u slučaju da izgube telefon ili ako ga neko ukrade jer, kako se na telefonima nalaze aplikacije za pristup mailu, društvenim mrežama i brojnim privatnim/važnim podacima, osoba koja se dokopa tuđeg telefona mogla bi da ima pristup svim tim podacima vlasnika telefona. Takođe, korisno je imati uključenu opciju za naknadno lociranje telefona i zaključavanje, odnosno brisanje podataka na daljinu.
Antivirusni softver – iako na pametnim telefonima nije obavezan kao i na računarima, korisnici smartphonea koji žele dodatnu zaštitu na Googleu Play mogu pronaći aplikacije nekih od najpoznatijih proizvođača antivirusnog softvera poput Avasta, Bitdefendera, Nortona, McAfeeja i drugih kompanija.
Roditeljska kontrola – pametne telefone trebate zaštititi i od djece koja, igrajući se s njima, mogu slučajno izbrisati sadržaj s telefona, skinuti aplikacije, telefonirati i slično, a najbolje rješenje za to jeste korištenjem softvera za roditeljsku kontrolu uređaja. S takvim aplikacijama poput Kids Placea moguće je odrediti ograničenja pri korištenju uređaja i aplikacija i na taj način spriječiti potencijalne neprijatnosti kakve je prošle godine doživio jedan Amerikanac koji se šokirao kada je dobio mail od eBaya u kojem su mu čestitali na kupovini automobila. Naime, automobil nije kupio on, već njegova 14-mjesečna kćer koja se igrala sa njegovim telefonom i – kupila automobil.
Bonus video:
