Direktori tri najveće svjetske IT kompanije, Facebooka, Googlea i Microsofta, kazali su evropskim zastupnicima u ponedjeljak u Briselu da američkim obavještajnim službama nisu omogućili direktan i slobodan pristup privatnim podacima građana, prenose evropski mediji.
Ričard Alan, Facebookov direktor za javnu politiku za Evropu, istakao je pred Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove da njegov glavni izvršni direktor Mark Zukerberg "odlučno odbacuje lažne izvještaje da Facebook dozvoljava neometan pristup svojim serverima."
Googleov direktor za javnu politiku i odnose s vladama Niklas Lundblad rekao je: "Nismo omogućili američkoj vladi pristup Googleovim serverima ni direktno niti indirektno."
Doroti Belz, potpredsjednica Microsofta za pravne i korporativne poslove, takođe je kazala: "Microsoft ne daje nijednoj vladi na svijetu neometan pristup podacima o svojim klijentima."
Svo troje istaklo je da su obavještajne službe i policija imali sudske naloge da istraže podatke o pojedinim sumnjivim osobama.
Alan iz Facebooka je napomenuo da su u drugom polugodištu 2012. američke agencije podnijele oko 10.000 zahtjeva, a države članice EU-a otprilike još toliko.
Dodao je da su se mnogi od njih odnosili na uobičajena pitanja, poput pomoći u potrazi za nestalom djecom, a ne špijunažu, i na tek "mali dio od jedan odsto svih profila na Facebooku."
Belz iz Microsofta kazala je da su američke vlasti u istom periodu podnijele oko 7.000 zahtjeva te da im u 24 odsto slučajeva njezini zaposleni nisu imali što predati.
Tri kompanije kazale su takođe da bi željele da otkriju više o upitima američkih obavještajnih službi, ali im to brane američki zakoni.
"Znamo da govorimo istinu", kazao je Lundblud.
Međutim, evropski zastupnici nisu im baš povjerovali.
Holandska liberalna zastupnica Sofi Int Veld kazala je da su joj ljudi iz tih istih kompanija kazali drugačije u nezvaničnim razgovorima, prenosi EUobserver.
Iskaz je dao i američki republikanski kongresnik Džim Sensenbrener, predsjednik kongresnog Pododbora za kriminal, terorizam, državnu bezbjednost i istrage, koji je zajedno sa senatorom Patrikom Lehijem pripremio predlog zakona (Freedom Act) kojim želi da stane na kraj masovnom prikupljanju podataka, putem izmjena protivterorističkog Patriotskog zakona.
Kongresnik je istakao da je NSA postupala bez odobrenja američkog Kongresa.
"Nadam se da smo naučili lekciju i da će nadzor biti mnogo stroži", rekao je.
Demokratska senatorka Diane Fajnštajn, predsjednica senatskog Odbora za nadzor obavještajne zajednice, iznijela je predlog zakona koji ide u suprotnom smjeru od njegovog. Taj predlog zakona "ozakonjuje ono što NSA čini i tvrdi da je to u redu .. To me plaši", kazao je.
Fajnštajnin predlog zakona njen je odbor usvojio prošli mjesec pa je Sensenbrener istakano da se bori protiv "administracije, čelnika obiju stranaka, Kongresa i odbora za obavještajni nadzor" kako bi se umjesto toga usvojio njegov zakon.
Evropski parlament pokrenuo je istragu o masovnom američkom špijuniranju elektronskih komunikacija u Evropi i svijetu koje je razotkrio bivši saradnik američke Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA) Edvard Snouden. To je bilo deveto saslušanje u sklopu te istrage.
Snouden je otkrio da te tri kompanije, kao i Apple, AOL, PalTalk i Yahoo, rutinski predaju podatke NSA. Sudske naloge agenciji odobrava posebni, tzv. FISA sud (Sud za vanjski obavještajni nadzor), koji djeluje u tajnosti. Od 2001. do 2012. sud je odobrio 99,95 odsto zahtjeva.
Snouden je otkrio takođe da su NSA i britanski GCHQ hakovali Googleove servere i prisluškivali podvodne optičke kablove.
Bonus video:
