Nova vrsta solarnih ćelija napravljena je od materijala koji je znatno jefitiji i lakše dostupan od silicijuma, a može da generiše jednaku količinu energije.
Iako se potencijal ovog materijala još ispituje, stvar je već privukla pažnju vodećih istraživača solarne energije, a nekoliko kompanija već radi na njegovoj komercijalizaciji.
Naučnici koji razvijaju ovu tehnologiju tvrde da bi mogli cijenu solarnih panela da snize na 10 do 20 centi po vatu što zvuči nevjerovatno ukoliko znamo da je običajena cijena današnjih panela u SAD-u oko 75 centi po vatu.
Perovskit je poznat više od 150 godina ali do nedavno nikome nije palo na pamet da ga iskoristi za izradu solarne ćelije. Prvi put ga je na obroncima Urala otkrio Gustav Rose 1839. i dao mu ime po poznatom ruskom mineralogu Levu Perovskom. Perovskit je oksid kalcijuma i titanijuma (CaTiO3) i ima svojstvo visoke apsorbcije svjetlosti.
Dok konvencionalni silikonski solarni paneli koriste materijale debljine oko 180 mikrometara, nove solarne ćelije koristile bi tek jedan mikrometar perovskita, pri čemu bi količinu "uhvaćene" svjetlosti bila ista. Obojenost mu daje i svojstvo poluprovodnika, što je dobro za prenos električnog napona koji se stvara na mjestu gdje svjetlost pogađa solarni panel.
“Materijal je bezobrazno jeftin”, kaže Mihael Gracel(Grätzel), koji je u svijetu solarne energije čuven po inovativnim solarnim ćelijama koje nose njegovo ime. Njegova grupa saradnika je napravila do sada najefikasnije perovskit-ćelije koje pretvaraju 15% sunčeve svjetlosti u električnu energiju, što je daleko efikasnije od drugih jeftinih ćelija. Međutim, na osnovu do sada pokazanih performansi i svojstvima pretvaranja svjetlosti u elektricitet, istraživači tvrde da da bi efikasnost ovih solarnih ćelija mogla da dostigne i 25%, što je jednako dobro kao i kod najefikasnijih ćelija koje se danas najčešće koriste. Gracel kaže da je perovskit zahvalan materijal koji zadržava visoku efikasnost i pri masovnoj proizvodnji, jer je proizvodni proces izuzetno jednostavan.
Kao i bilo koji drugi novi konkurent na vrlo živom tržištu solarnih ploča, perovskit će imati poteškoća pri preuzimanju tržišta silicijumskih solarnih ploča. Troškovi proizvodnje silicijiumskih vrsta stalno padaju, a neki analitičari predviđaju da bi mogli pasti i na 25 centi po vatu, što bi eliminiralo većinu prednosti perovskit-solarnih panela. Očekuje se da će proizvodnja biti najjednostavnija moguća, ali realno gledajući, potrebno je najmanje 10 godina da bi se uspostavila nova tehnologija solaranih ćelija, a za dest godina silikonskim solarnim ćelijama biće teško konkurisati.
Galerija
Bonus video:
