Prema svim indikacijama, u Crnoj Gori, ali i u ostalim zemljama regiona, oko tri četvrtine malih i srednjih preduzeća koriste nelegalni softver. Najčešči „kandidati“ su Microsoft Windows i Office, antivirus programi, ali i specijalizovani programi tipa PhotoShop i AutoCAD.
Koji je razlog za ovaj problem? Razloga ima više i raznoliki su. Neki od „izgovora“ su da su programi skupi, ponekad da su „došli sa računarom“, a ponekad pogrešna logika da treba „zavrnuti“ sistem i koristiti nelegalne programe. Po nama, glavni razlog je neobaviještenost i neinformisanost o Open Source alternativi.
Šta je Open Source
Open Source Software – OSS (softver otvorenog koda) je po pravilu besplatan, potpuno legalan, softver koji dolazi sa listingom programskog koda. Ideja iza koncepta je da grupe koje razvijaju softver i korisnici praktično predstavljaju jedan tim i imaju zajednički interes da se softver unaprijedi. U komercijalnim softverskim projektima najčešće postoje tri grupe: proizvođač, mušterija i krajni korisnik. Te tri grupe najčešče imaju konfliktne interese na štetu jedni drugih.
Kako riješiti problem? Apsolutno najvažniji zadatak svih nas je da podignemo nivo IT pismenosti i upoznamo širu javnost, a posebno vlasnike manjih i srednjih preduzeća o postojanju i kvalitetu OSS programa. Vjerovali ili ne, u dobrom dijelu softvera opšte, ali i specijalizovane namjene, OSS alternative su istog kvaliteta ako ne i boljeg od komercijalnih softvera.
Što se tiče podrške i održavanja postoje firme koje nude komercijalno održavanje i za OSS programe. U svijetu Linuxa to su SUSE, RedHat, Oracle, a u svijetu manjih i srednjih preduzeća to mogu biti IT preduzetnici koji su u našim krajevima najčešće u biznisu prodaje računarske opreme.
Odakle početi
Vrlo dobar start jeste da se informišete putem domaćih i stranih medija, zajednica, blogova, i škola. Primjeri su Ubuntu i druge Linux zajednice u regionu. Blogovi kao „Linux za sve“, magazin BIT, Montenegro Open Source, i tone privatnih blog stranica u regionu i svijetu.
Koji softver mi treba? Ovo je vrlo interesanto pitanje na koje možete samo vi odgovoriti, ali dobri kandidati za početak su: operativni sistem (Linux ili BSD), office paket (LibreOffice), web čitač (Firefox, Chromium), email program (Thunderbird ili Evolution), grafički editor slika (GIMP alternativa za PhotoShop), antivirus (na Linux ili BSD vam ne treba, ali se mogu dodati), web alati (WordPress, Joomla).
Da stvari budu lakše, vrlo često instalacijom OSS sistema kao što su Ubuntu ili LinuxMint već pri samoj instalaciji se osim samog operativnog sistema instaliraju i aplikacioni programi. To olakšava čitav proces.
Linux Mint 15 - jedna od preporučljivih opcija za mala i srednja preduzeća
Formati fajlova
Koje formate fajlova da koristim - ovo je isto “trik“ pitanje koje nekad ne zavisi od nas samih. Naš je savjet da se fokusirate na otvorene formate, Open Document Format (ODF), koji su definisani kao standard i omogućavaju jednostavnu i standardizovanu razmjenu podataka. Nažalost, uobičajena praksa je da korisnici koriste formate koji su vezani za proizvođača, iako vrlo često ti formati nijesu kompatabilni ni između raznih verzija istog programa od istog proizvođača.
Dobra vijest je da većina OSS softvera nudi podršku za „komercijalne“ formate podataka i obezbeđuje visok nivo kompatibilnosti
Da li vam se nekad desilo da otvorite dokument koji izgleda potpuno drugačije od očekivanog, a sve samo zbog toga što je na drugom kompjuteru, druga verzija istog programa? Formati fajlova su samo još jedan od načina kako vas proizvođači vezuju za njihov softver i čine vas zavisnim od njih.
Da stvari budu gore, u nekim institucijama u regionu imamo čak i zahtjev da se određeni izvještaji prave u formatima koji nisu otvoreni i slobodni što određenim granama privrede i preduzećima „vezuje ruke“ i primorava ih da moraju da kupe skup softver. Ovo je već nešto gde lokalne vladine institucije treba da pomognu. U Evropskoj uniji većina vlada stimuliše upotrebu OSS softvera i pokušava da spriječi monopolozaciju softverskih proizvoda i formata.
Dobra vijest je da većina OSS softvera nudi podršku za „komercijalne“ formate podataka i obezbeđuje visok nivo kompatibilnosti.
Šta mi vrijedi izvorni kod?
Legitimno pitanje i na mjestu. Tačno je da u većini slučajeva ne želite da se upuštate u čitanje koda, a kamoli da ga mjenjate. Ipak, činjenica da je kod dostupan na uvid vam daje dodatnu sigurnost da znate da su „karte otvorene“ i da program ne krije neke tajne zavrzlame o kojima ovih dana čitamo u štampi.
Naime, uveliko se u svijetu govori o narušenoj privatnosti korisnika koja je kompromitovana upravo nekim „skrivenim funkcionalnostima“ softverskih sistema koji dolaze iz komercijalnog svijeta zatvorenog koda.
Kako ću na Linux?
Postoji i zabluda da su Linux ili BSD teški da se nauče, instaliraju, i koriste. To je možda bilo tačno prije pet-deset, ili više godina. Zadnjih godina, Linux sistemi (ili kako ih zovu distribucije) se instaliraju vrlo lako, izgledaju moderno i elegantno, i veoma su intuitivni za korišćenje.
Primjeri su Ubuntu i LinuxMint, ali ima i na desetine odličnih drugih distribucija, koje vrlo često nude i dodatne opcije u izgledu „prozorske“ komunikacije sa korisnikom (Unity, KDE, Cinnamon, Gnome, XFCE).
Postoji i opcija da zadržite Windows, ali da polako počnete i iskusite razne OSS programe. Mnogi od vas već to rade i nije nerijetko da ljudi koriste Mozilla Firefox, Google Chrome, Thunderbird, LibreOffice, GIMP, i slično na njihovim Windows kompjuterima. To je dobra ideja za početak i onog momenta kada shvatite da potpuno efikasno koristite vaš kompjuter uz pomoć potpuno legalnog, besplatnog, OSS softvera odlučite da pređete na neku od Linux ili BSD distribucija.
Nije ništa pogrešno biti korisnik Windowsa, ali je pogrešno ako se koristi piratska verzija
Pogrešno je koristiti Windows?
Nije ništa pogrešno biti korisnik Windowsa, ali je pogrešno ako se koristi piratska verzija. Zašto piratizovani softver i kršenje zakona kada postoje Linux i BSD sistemi koji vrlo često na istom kompjuteru rade bolje. Kao „argument“ se uvijek može navesti korišćenje Ubuntu sistema u Francuskoj, Španiji, Kini o čemu je skoro pisano na Montenegro Open Source blogu.
Drugo, važno je korisnicima Windowsa oko nas ukazati da većina OSS programa može da se koristi i pod Windowsom. Primjeri su Mozilla Firefox i Thunderbird, Crgomium (Google Chrome), LibreOffice, GIMP, i ostali. U principu, nije loša ideja prvo isprobati OSS programe na Windowsu čime se olakšava kasniji prelazak na Linux ili druge OSS sisteme.
Prednosti Linux distribucija
Prednosti ima raznih i mnoge smo već pomjenuli. Da navedemo neke koje mogu biti od posebnog interesa preduzećima male i srednje veličine:
- Cijena - ne može bolje od besplatno
- Brzina - vaš kompjuter će raditi daleko brže i svežije
- Programi - dolazi sa preinstaliranim, besplatnim, programima odličnog kvaliteta
- Legalno - ne kršite nikakav zakon, a imate legalan i licencirani OSS softver
- Sigurnost - izloženi ste manjem riziku od virusa, „crva“, i ostalih neprijateljskih i malicioznih programa
Galerija
Bonus video:
