Iran je jedan od vodećih svjetskih proizvođača nara a Crna Gora bi, prema riječima Feryal Varasteh sa Gorganskog Univerziteta za poljoprivredne nauke i prirodne resurse, mogla da ima dobre benefite ukoliko se okrene plantažnoj proizvodnji pomenute biljke.
“Nar je poslednjih godina postao zanimljiv za tržište Zapadne Evrope. Crna Gora ima prednost da se nalazi u blizini razvijenih zemalja Evrope, tako da bi morali pod hitno, uspostavljanjem plantaža, promijeniti strukturu divljeg nara u korist gajenog”, kazala je Varasteh koja je studentima geografije, na Filozofskom fakulteta u Nikšiću, pokušala približiti napredne tehnologije u kultivaciji nara u toj zemlji.
“U Crnoj Gori ima dosta divljeg nara. Iako i u Iranu ima divljeg nara, skoro svu proizvodnju smo usmjerili na plantažni”, kazala je Varasteh, koja se bavi pomologijom i fiziologijom.
Njen kolega Abdulvahed Khaledi Dervishan, sa Univerziteta Tarbiat Modares, kazao je da su Crna Gora i Iran slični po velikim prirodnim potencijalima koji moraju biti iskorišteni za dobrobit društva.
“Upravo ti prirodni resursi bi mogli biti mostovi dalje komunikacije između naše dvije zemlje. Drugi važan aspekt naše kooperacije je korišćenje modela koji predviđaju eroziju zemljišta. Riječ je o intero modelu koji je pripremio tim profesora sa geografije, predvođeni profesorom Spalevićem. Mi kao velika zemlja koristmo modele koji su razvijeni u malenoj Crnoj Gori i to treba da vam bude na ponos“, kazao je Khaledi.
Dodao je da saradnja sa profesorima sa odsjeka za geografiju, sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, traje već sedam godina, kao i da se nada da će u budućnosti doći i do razmjene, kako akademskog osoblja, tako i studenata.
Predavanje profesora iz Irana je završna aktivnost međunarodne GEA konferencije o poljoprivredi, “Green room sesions 2018”. Prema riječima dr Velibora Spalevića, predsjednika Naučnog odbora Konferencije, primili su oko 180 apstrakata naučnika iz 40 zemalja, sa četiri kontinenta, što dovoljno govori o uspješnosti konferencije.
“Bili smo posjećeni od strane 12 akademika nauka, od kojih su četvoro njih, sa četiri kontinenta, bili uvodničari – Mustafa Zamzami iz Afrike, Feryal Varasteh iz Azije, Devraj Chalise iz Australije i Branislav Dudić iz Evrope. Najstariji akademski prvak koji je imao prezentaciju je osamdesetdvogodišnji Svetimir Dragović, dok je najmlađi doktor nauka Chalise, koji ima 23 godine i koji je doktorirao u Australiji, po metodi iz Crne Gore”, kazao je Spalević.
Konferencija, kojoj je bio cilj da poveže nauku, istraživanje, industriju, društvene koncepte i prakse, otvorila je pristup inovativnim rješenjima nauke i tehnologije iz oblasti poljoprivrednih nauka.
Bonus video:
