Formiranje vlasti između partija čiji su predstavnici izrekli brojne teške riječi i uvrede jedni o drugima, nije rijetka pojava na crnogorskoj političkoj sceni, te nije iznenađujuće ni što su zajednički jezik o podjeli vlasti u glavnom gradu našli i dojučerašnji ljuti neprijatelji - Pokret za Podgoricu (PzPG) blizak šefu države Jakovu Milatoviću i Pokret Evropa sad (PES) Milojka Spajića.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući dogovor partija o vlasti u glavnom gradu, uprkos teškim riječima i međusobnim otpužbama.
“Došli smo do situacije gdje može svako sa svakim, i to ne bi bilo loše kad bi se dešavalo na nivou principa ili minimuma zajedničkih programskih načela. Naprotiv, danas u načelu može svako sa svakim radi partijskih, što znači ličnih interesa ili kolokvijalno radi fotelja”, kazala je “Vijestima” izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić.
Pokret za Podgoricu dogovorio se u četvrtak veče, nakon dva formalna sastanka, da napravi vlast u glavnom gradu s vladajućim partijama s državnog nivoa, odnosno koalicijom PES-Demokrate i listom “Za budućnost Podgorice” (bivši Demokratski front). Dogovoreno je da gradonačelnik Podgorice bude Saša Mujović (PES), a predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, koja je i do sada bila na toj funkciju. Danas će biti održana sjednice Skupštine glavnog grada, na kojoj će biti biran predsjednik Skupštine.
Zamjenica gradonačelnika biće Nađa Ljiljanić (PzPG), dok će drugi zamjenik biti Boris Spalević (Demokrate).
Vladajuće stranke već upravljaju Podgoricom po tom modelu, samo što je mjesto koje je sada pripalo PzPG-u, pokrivao Građanski pokret (GP) URA, koji je s tim političkim akterom bio u predizbornom savezu “Za bolju Podgoricu”, ali nije dio dogovora o novoj vlasti. Vlast u Podgorici činili su PES (iz kog je nastao PzPG), koalicija okupljena oko nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), Demokrate i GP URA. Mandat Skupštini glavnog grada skraćen je u junu glasovima opozicije, GP URA i PzPG, nakon čega su vanredni lokalni izbori održani 29. septembra.
"Veliki kritičar vladajućih partija ekspresno do dogovora s njima"
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” (UDG) Nikoleta Đukanović, ocijenila je da se posljednih dana puno govori o postupku Milatovića da, iako veliki kritičar vladajućih partija, vrlo lako i ekspresno postigne dogovor s onima s kojima je i više nego nezadoljan.
“To se desilo, kako su konstituenti objasnili, zahvaljujući dogovoru da Milatovićevi predstavnici dobiju duplo više pozicija u lokalnoj vlasti nego što je njihova politička snaga izmjerena na izborima. Onda se s pravom postavlja pitanje da li su pozicije, ako su bile tako plodotvorne da se konačno dođe do dogovora, bile ranije razlog da dođe do prijevremenih lokalnih izbora”, istakla je Đukanović.
Ona je ocijenila da sigurno da nijedna opcija koja je Milatoviću bila na raspolaganju nije bila dobra, i da je svaka imala dosta veliku cijenu.
“Međutim, situacija je vrlo karakteristična jer je on partije s kojima je postigao dogovor vrlo otvoreno napadao i kritikovao gotovo uoči samog razgovora o formiranju vlasti”, istakla je Đukanović.
Ona je dodala da se “to nekako ne uklapa u kritikovanje Vlade od strane Milatovića na račun partitokratije, partijskog zapošljavanje, antidemokratskog i antievropskih karakteristika politika vladajuće većine”, pa se pokazala njegova “nekonzistentnost u stavovima, neprincipijelnost, ali i političko neiskustvo, koje mu je sada dovelo u pitanje politički kredibilitet”.
“S druge strane, nije jasan ni razlog odazivanja pozivu opozicionim partijama. I na kraju, postavlja se pitanje kako će predsjednik Milatović sad kritikovati iste antievropske politike partija s kojima sprovodi vlast”, istakla je Đukanović.
Popović Kalezić je kazala da su političke kampanje odavno izašle iz okvira elementarnih principa, osnovnog vaspitanja i nadmetanja političkim idejama i stavovima o interesima crnogorskog društva.
“Pojedinačni interesi partija, grupa i pojedinaca postaju primarni, a za ostvarivanje cilja ne biraju sredstva i riječi. Njihov uticaj na našu zajednicu je razoran”, rekla je.
On je navela da afirmacija “bahatosti i bezprizornog riječnika” koji se često koristi orkestrirano na javnoj sceni i preko raznih mim varijanti na mrežama, zagađuje javni prostor i vrši negativan uticaj na svakodnevnu komunikaciju u društvu.
“Posebno zabrinjava što se na ovaj način političari rugaju bilo kakvim principima, jer imamo dva poluvremena. Prvo, gdje možemo sve i svašta da govorimo jedni drigima, da konstruišemo najgnusnije optužbe i uvrede za političke protivnike najčešće na mantri o izdajnicima i patriotama, a da se nakon toga zaogrnemo prilično uskim interesima i sklopimo saveze za vršenje vlasti kao da je sve u redu”, kazala je Popović Kalezić.
Ona je ocijenila da je to trenutni “najrasprostranjeniji pojavni oblik političkog djelovanja u Crnoj Gori”.
PzPG je pozvao u utorak vladajuće stranke na dijalog, a nakon što je Milatović napisao na mreži X da “budućnost Podgorice i budućnost Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra”, odnosno “ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES”.
Pozivu Pokreta za Podgoricu prethodilo je i odlaganje sastanka koji je taj politički subjekt u utorak veče trebalo da ima sa opozicionim DPS-om, Evropskim savezom i Strankom evropskog progresa (SEP). Susret, koji je trebalo da bude nastavak zvaničnih pregovora o gradskoj vlasti koji su počeli u ponedjeljak, navodno je otkazan jer svi nosioci lista tih političkih aktera nisu mogli da prisustvuju zvaničnom okupljanju. Međutim, u političkim krugovima se nekoliko posljednjih dana spekulisalo da jedan odbornik PzPG-a nije za saradnju sa DPS-om. Bez tog odbornika, PzPG nije mogao napraviti vlast s najjačom opozicionom strankom.
Milatović, blizak PzPG-u i lider PES-a Spajić imali su nesuglasice u vezi s političkom situacijom u glavnom gradu, ali i u državi, i prije i nakon skraćenja mandata Skupštine glavnog grada, krajem jula ove godine.
Savez PES-a i Demokrata osvojio je 29. septembra na biralištima 17.672 glasa, dok je Spajićeva partija u junu prošle godine, na prijevremenim parlamentarnim izborima, imala u Podgorici s manjim koalicionim partnerima 27.620 glasova, gotovo deset hiljada više.
Spajić "nezreo", Milatović "portparol opozicije"
Spajić i Milatović su u posljednje vrijeme razmijenili i teške riječi. Premijer je, između ostalog, nedavno rekao na konferenciji za medije da Milatović nema ingerencije kad je u pitanju “evropski put Crne Gore”, niti bilo kakve veze s evropskim integracijama. Optužio je predsjednika za opstrukcije, odnosno da nije odmah potpisivao neke zakone.
Predsjednikov kabinet reagovao je na Spajićeve navode, ocijenivši da je Spajić pokazao “nedostatak zrelosti i odgovornosti”, te da Milatović nije taj koji usporava evropski put države, već bi odgovornost za to trebalo da preispitaju “oni koji u kontinuitetu netransparentno donose zakone, nastavljaju loše prakse iz prošlosti i urušavaju odnose Crne Gore sa susjedima”.
Iz PES-a su ljetos Milatovića nazvali “doskorašnjim predsjednikom svih građana i novim portparolom opozicije”.
Dva lidera su se sporila i oko načina rada Savjeta za odbranu i bezbjednost, čiji su članovi po funkcijama, pa je Milatović 10. decembra rekao da je šokiran ponašanjem predsjednika Vlade koji se nije pojavio na zakazanoj sjednici, navodeći da se ovim još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.
Milatovićev kabinet je 13. decembra saopštio i da se promjenom rukovodstva Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), noć uoči odluke EU o zatvaranju tri poglavlja, sistem nacionalne bezbjednosti ponovo uvodi u vanredno stanje. Za v. d. direktora ANB-a imenovan je Ivica Janović.
“Ovakvo djelovanje Vlade, nakon pravnog i institucionalnog haosa kojem smo svjedočili pri izboru direktora policije i nezakonitog pokušaja smjene načelnika generalštaba Vojske Crne Gore, dodatno potvrđuje da je u toku pokušaj privatizacije sektora bezbjednosti i njegovo stavljanje u funkciju partijske, a ne državne politike”, naveli su.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović obratila se Milatoviću video porukom snimljenom ispred zgrade Predsjedništva, nakon pregovora sa DPS-om i poručila mu da “odmah vrati mandat građanima jer je prevario narod”.
Dva dana uoči postizanja dogovora u Podgorici, šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić napisao je na mreži X da je PES ostao jedinstven nakon izlaska Milatovića i nosi onu ideju koju je proklamovao od početka.
“To što je Milatović politički sahranjen, ne znači da je osnovna ideja sahranjena s njim, jer je on na kraju ispao najslabija, a ne najjača karika. Jesmo li ranjeni - jesmo, da li nas boli izdaja najbližih - boli, da li je politička močvara dublja nego što smo mislili - jeste, ali neka niko ne sumnja da ćemo to sve prevazići i na kraju opet pobijediti”, kazao je Čarapić.
Prethodno je Pokret za Podgoricu poručio da neće pregovarati o formiranju vlasti u Glavnom gradu ni sa kim ko, kako kažu, krši Ustav, aludirajući na vlast koja je na Ustavnom odboru glasala za zaključak da sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović stiče uslov za penziju po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Milatović je 11. decembra zvao Spajića na dijalog, koji se nakon tri ponuđena termina za sastanak, dogodio tek 20. decembra, kada su razgovarali četiri sata. Javnost još nije upoznata sa detaljima sastanka, ali nekoliko dana nakon toga je postignut dogovor o vlasti u Podgorici.
Đukanović: Moral i politika teško spojive kategorije
Đukanović je kazala da su u Crnoj Gori, moral i politika teško spojive kategorije i teško se može naići na primjere konzistentnog i principijelnog djelovanja političkih aktera.
“Tako smo svjedoci čestih dubokih mimoilaženja, javnih napada, optuživanja i dubokih sukoba između partija, koje traju kratak vremenski period, nakon koje stupaju u različite predizborne ili postizborne koalicije, samo da bi došli ili do više mandata ili vlasti”.
Ona podsjeća da su se u posljednje vrijeme mogle vidjeti opozicione partije kao veliki pobornici EU integracija koje, kada su bile na vlasti, bile su u stvari veliki protivnici izgradnje države na principima vladavine prava i demokratije.
“Među njima, posebno prednjači DPS koji, samo da bi se danas svidjeli evropskim partnerima i biračima, postaju veliki pobornici unapređenja poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što je dok su bili na vlasti bilo u stvari na dnu njihovih prioriteta”.
Ona je istakla da je interesantna pozicija GP URA koji danas predstavlja partiju koja je veliki branilac Ustava i zaštite interesa države.
“Da su te interese branili kada su, krijući od građana, potpisivali Temeljni ugovor i kada su zagovaralli uključivanje Crne Gore u ‘Otvoreni Balkan’, danas bi Crna Gora izgledala drugačije”, ocijenila je Đukanović.
Bonus video: