Osim lijepih asocijacija, povezanih s praznicima, skijanjem i Snješkom Bijelićem, zimski dani bude i one manje prijatne uspomene na velike poplave i sniježne blokade puteva iz prethodnih godina.
Svim resornim jedinicama koje se bore sa stihijom zimi, ali i ljeti, kada im je na terenu glavni neprijatelj vatra, i te kako bi dobro došle detaljne informacije o površinama pogođenim nevremenom, jačini i smjeru vjetra, kracima račvanja požara.... koje zasad, nažalost, rijetko ili uopšte ne dobijaju.
Meteorološki i kartografski podaci koji su od nasušne potrebe spasilačkim timovima postoje, prikupljaju se iz kosmosa i - dostupni su Crnoj Gori bez ikakve naknade - za njihovo posjedovanje i operativnu upotrebu potrebna je samo politička volja da se i Crna Gora priključi međunarodnoj grupi GEO (Earthobservations.org). Kroz tu grupu, u koju je već uključeno 90 zemalja svijeta i 60 međunarodnih organizacija, mogu se koristiti sve pogodnosti takozvanih GEO inicijativa.
"GEO inicijative podrazumijevaju bilo koji oblik posmatranja Zemlje - klime, poljoprivrednih zemljišta, životinjskog i biljnog svijeta, ljudskih komunikacija i naseobina. One obuhvataju sve ono što se može vidjeti i snimiti na zemlji, ispod zemlje, na okeanu ili u morskim dubinama. Za sprovođenje tih opservacija postoji preko 2.000 satelita, različiti senzori za daljinsko osmatranje, stanice na licu mjesta, koji nam svakog sekunda daju milijarde podataka“, priča za "Vijesti" prof. dr Igor Đurović, vanredni član CANU i predavač na podgoričkom Elektrotehničkom fakultetu (ETF).
Profesor Đurović je nedavno na međunarodnoj naučnoj konferenciji MECO 2012 domaćoj laičkoj i ekspertskoj javnosti pružio detaljan uvid u ovu, kod nas malo poznatu oblast.
On ističe da se razvojem tehnologije i nauke došlo do stava da bi bilo vrlo dobro umrežiti sve podatke prikupljene hiljadama senzora, da služe na dobrobit čovječanstvu. Na sastanku G8 grupe najrazvijenijih zemalja svijeta tako je 2003. uspostavljen GEOSS-globalni sistem sistema za osmatranje Zemlje.
U ovom trenutku, Crna Gora posjeduje zavidnu tehničku i institucionalnu infrastrukturu za priključenje GEOSS-u
Komentarišući moguće benefite od članstva u grupi GEO, samim tim i od pristupa GEOSS-u, profesor Đurović ističe da bi Crna Gora imala veliku korist od toga.
"Svi smo svjedoci da su katastrofe jedna od oblasti u kojoj bi se mogli dobiti vrlo korisni podaci, samo u posljednje dvije-tri godine zadesilo nas je više prirodnih nepogoda. GEOSS ima veliku primjenu i u poljoprivredi, odnosno za ekonomski razvoj. Klima se rapidno mijenja, ovim putem možemo da pratimo klimatske fenomene. Bitan je i za zaštitu biodiverziteta i uopšte u ekologiji, a Crna Gora je definisana kao ekološka država, pa bi to trebalo da bude jedan od prioriteta. Na kraju krajeva, primorska smo i pomorska zemlja, osmatranje mora i svega onoga što se nalazi u moru je od velikog značaja", napominje profesor Univerziteta Crne Gore.
Mađari snimaju imanja, pa sade
Slikovit je primjer kako Mađarska valorizuje svoje članstvo u grupi GEO. Đurović kaže da svaki tamošnji poljoprivrednik prije početka sezone sjetve dobija satelitski snimak svog imanja sa šrafurama kojima poljoprivrednik treba da označi koje će kulture gdje da zasadi, odnosno posije. Na osnovu te šrafure koju vraća poštom, poljoprivrednik dobija državnu premiju kao obrtno sredstvo unaprijed, a ne nakon sjetve.
„Na isti način, satelitski snimak pred žetvu se poredi sa šrafurom i u slučaju da nije ispoštovano što tamo piše, poljoprivrednik plaća kaznu. Osim toga, prije nekoliko godina mađarska vlada je imala ogromne probleme sa bazenom crvenog mulja koji je nakon probijanja zida potopio nekoliko sela. Vlada je obavila analizu svih inspekcijskih nadzora nad kompanijom koja je upravljala bazenom, dobili su satelitske snimke od Evropske svemirske agencije i u njima pronašli da je u zidu bazena pukotina postojala pet godina. Na osnovu toga, vlada Mađarske je naplatila nekoliko stotina miliona eura kazne operateru tog kombinata aluminijuma“, ističe dr Đurović.
Neophodna edukacija korisnika
U doba kada se zateže kaiš na sve strane, ohrabrujući impuls za crnogorske donosioce odluka da Crna Gora uđe u GEO grupu je činjenica da to ništa ne košta državnu kasu, makar ne na početku ove priče
„U okviru „Balkan GEO Network“ projekta čiji je ETF član sa još 17 institucija iz zemalja regiona i iz EU, obavili smo skeniranje situacije na Balkanu, uključujući i Crnu Goru. Jednodušna je ocjena da su naše institucije koje prikupljaju podatke – Centar za ekotoksikološka istraživanja, Seizmološki zavod, Hidrometorološki zavod, Geološki zavod veoma kvalitetni. Imamo i prodor u legislativi, napredovali smo i u vezi sa vanrednim situacijama i geoprostornim podacima. Međutim, vidljivo je da državni organi – organi državne uprave i ministarstva nemaju dovoljno svijesti sa strane korisnika zašto se i u kakvim sve politikama mogu koristiti svi ti podaci. To je očigledno, kao i potreba da se takvim aktivnostima rukovodi sa nivoa Vlade i da se prolazi kroz određene treninge kako bi se sve te mogućnosti upoznale“, zaključio je sagovornik „Vijesti“.
Članstvo ne košta, košta učešće u projektima
U doba kada se zateže kaiš na sve strane, ohrabrujući impuls za crnogorske donosioce odluka da Crna Gora uđe u GEO grupu je činjenica da to ništa ne košta državnu kasu, makar ne na početku ove priče.
"Ulazak u GEO je čista politička odluka, potpisivanje pristupa je obično na godišnjim ministarskim sastancima. Treba potpisati, prije svega, ugovor o interoperabilnosti - razmjeni podataka, i obavezati se da će to biti poštovano. Nema nikakvih finansijskih obaveza koje direktno proizlaze iz toga. Vlada obično imenuje kontakt-tačku iz koje ide komunikacija prema GEO, a ta kontakt-tačka bi komunicirala i unutar države. Ako država želi da se uključi u neki od GEO projekata, tada bi morala da odvoji neka sredstva, ali sigurno bi bilo mnogo više koristi nego što bi to u krajnjem finansijski koštalo", kaže prof. dr Igor Đurović.
Galerija
Bonus video:
