Nijesam ja započeo priču o davanju u zakupu aerodroma u Podgorici i Tivtu već lider onih koje me zbog toga najviše napadaju, moj prethodnik Ivan Brajović koji je u maju 2016. godine slao dopise nekim od najvećih operatera aerodroma da predstave Vladi svoje ponude. Nakon toga su se približili izbori pa je prestao sa tom pričom. Vlada je odlučila da razvija aerodrome kroz zakup kao najbolje rješenje i ja sam instrument te politike, kazao je ministar saobraćaja Osman Nurković na saslušanju pred poslanicima u odboru za ekonomiju.
On je naveo da su koncesioni akti u skladu sa zakonom i da je ovaj model dobar za državu, razvoj saboraćaja i turizma. Najavio je da će koncesiona dokumenta na Vladi biti u naredni četvrtak 8. novembra, nakon čega slijedi raspisivanje poziva za zainteresovane koji će trajati 30 dana, zatim ocjena njihovih ponuda pa raspisivanje tendera na koji zadovolje kriterijume koji će trajati 60 dana. Nakon toga slijedi izbor najpovoljnijeg ponuđača i zaključivanje ugovora sa njim.
Ministar očekuje da bi ugovor sa najboljim ponuđačem mogli imati krajem maja ili u junu naredne godine.
Mugoša: Nije nam potreban privatnik, akt je nezakonit
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata, koji se protive davanju u zakup aerodroma, ocjenio je da su koncesiona dokumenta nezakonita i da je ovakvo ustupanje jednog od najvažnijih resursa i monopola privatniku suprotno interesima države i ekonomski neopravdano.
On je naveo da Aerodromi Crne Gore dobro posluju, da imaju u regionu najveću stopu rasta broja putnika i letova, da je uprava uštedjela 25 miliona eura koje ima na računu za razvoj aerodroma i da je nedostajala samo odluka Vlade da se taj novac iskoristi.
"Aerodromi mogu od svog novca i kredita, koje lako može obezbjediti kao veoma uspješna i profitabilna firma i bez državnih garancija, uraditi sve ono što je potrebno za razvoj aerodroma prema strateškom planu. Broj putnika sada iznosi dva i po miliona i četiri puta je veći od broja stanovnika. Kada su Aerodromi preuzimani od JAT-a 2003, bili su u veoma lošem stanju i niko se nije borio da radi taj posao, a broj putnika je iznosio svega 600 hiljada", kazao je Mugoša.
On je kazao da je ministar i na javnoj raspravi tvrdio da je tadašnja verzija u skladu sa zakonom, ali je ipak napravio dijelimične izmjene.
Mugoša smatra da su koncesiona dokumenta u suprotnosti sa zakonom o koncesijama jer je u zakonu navedeno da se iznos koncesione naknade određuje na osnovu tržišne vrijednosti resursa koja sada nije rađene niti je navedena u dokumentima, da nema ekonomske analize, alternativnih mogućnosti, spiska investicija koji se traže od koncesionara, dinamike ulaganja, rješenih imovinskih odnosa,...
"Sve to prema zakonu mora postojati u koncesionoj dokumentaciji, a nema ga. To može da iskoristi koncesionar da kasnije od države traži neke naknade, što nam se već dešavalo. Ovako izgleda kao da je koncesioni akt pravljen da služi koncesionaru a ne državi", kazao je Mugoša.
On je naveo da treba bolje definisati prava radnika da će ih sve preuzeti koncesionar, što je Nurković prokomentarisao sa "zato ih sada ovoliko primate" aludirajući da ovim državnim preduzećem upravljaju kadrovi SD-a. Mugoša je kazao da se obrati pažnja da istu pistu u Podgorici koristi i Vojska Crne Gore, pa da se ne desi da i ona pripadne privatniku, kao i da se provjeri da li novo preduzeće, koje će osnovati koncesionar, može naslijediti međunarodne sertifikate operatera aerodroma i druge saglasnosti i dokumenta. Naveo je i da je tekst pun paušalnih navoda, netačnih podataka, gramatičkih grešaka i besmislenih rečenica prevedenih preko gugl translejta.
"Vi ste sada u odnosu na raniji predlog povećali koncesioni period sa 25 na 30 godina, ali su ostali parametri kao da ostaje 25 godina. Upravo u tih pet posljednjih godina biće najveća zarada koncesionara. Smatram da minimalna godišnja koncesiona naknada od 10 odsto profita treba biti veća", kazao je Mugoša.
Nurković: Kritikuju jer žele zadržati pozicije i zapošljavanje
Nurković je tada pomenuo Brajovićeva pisma, i kazao da se napadima na ovaj posao žele zadržati postojeće pozicije u tom preduzeću.
"Budući koncesionar će preuzeti svakog radnika koji na zakonit način ima zasnovan radni odnos. Prema sistematizaciji u Aerodromima ima 526 radnih mjesta, sada ima 652 stalno zaposlena radnika. Dodatno preko raznih ugovora o povremenim poslovima, djelu i drugim ugovorima ima još 394 radnika, od čega na aerodromu u Podgorici 131 i 255 u Tivtu, ovo su podaci iz uprave kompanije. I sada treba da se prekine takav izvor zapošljavanja, pa se huškaju radnici da organizuju proteste, prijete štrajkom i slično", kazao je Nurković.
Mugoša je zatražio od ministra da ne politizuje priču i da nije dobro citirao pisma.
"Nije tako kao što ste rekli, pa ću vas zaštiti od vas samih", odgovorio je Mugoša.
Nurković je kazao da nije zadovoljan upravom Aerodroma, kao i da su mogli i imali vremena i novca da poprave stanje na aerodromima.
"Bio sam prije dva dana na aerodromu Tivat i primjetim nešto više saksija u aerodromskoj zgradi. Kada ono oni stavljaju saksije gdje kaplje voda jer krov prokišnjava. Ko je njima branio da to poprave. Smatram da nemamo dovoljno znanja i iskustva da razvijama aerodrome i da nam je zbog toga potreban iskusan upravljač koji može obezbjediti i novac", kazao je Nurković.
On je naveo da će od koncesionara tražiti ulaganje od najmanje 80 miliona u prve tri godina, kao i ukupno 200 miliona za cijeli period.
"Imamo procjenu vrijednosti imovine aerodroma, ali je starija jer uprava četiri godine nije dostavljala podatke o imovini. Nijesu radili ni eksternu reviziju", kazao je Nurković na šta je Mugoša rekao da eksternu reviziju naručuje skupština akcionara a to je u ovom slučaju Vlada. Ministar je naveo da nijesu odradili spisak investicija i dinamiku ulaganja, jer te ponude očekuju od koncesionara i biće posebno bodovane.
"Što se tiče mogućeg rizika i preuzimanja imovine i kreditnih obaveza koncesionara, ona je samo teoretska. Ove neke zainteresovane kompanije su jače od Crne Gore", kazao je Nurković.
Šta će biti sa MA i aerodromom u Ulcinju
Poslanik Force Genci Nimanbegu pitao je za sudbinu Montenegro erlajnsa i zašto se od koncesionara traži da uradi studije razvoja aerodroma u Ulcinju i Beranama koji bi se naskije dali možda drugom koncesionaru, kada mu ti aerodromi mogu biti konkurencija.
"Postoji mogućnost da on napravi analizu da ti aerodromi nijesu isplativi, kako bi sve putnike zadržao na svojim aerodromima. Ako se napravi kvalitetan aerodrom u Ulcinju, on bi od podgoričkog godišnje mogao uzeti 300 hiljada putnika. Albanija je napravila sličnu grešku kada je koncesionaru dala aerodrom u Tirani pri čemu se morala odreći razvoja drugih aerodroma u narednih deset godina", kazao je Nimanbegu.
Nurković je kazao da je interes države da postoji nacionalni avioprevoznik i da su zato do sada pokrivali njegove gubitke.
"Imamo ozbilnju kompaniju zainteresovanu za njegovu privatizaciju, što je najbolja opcija jer ne možete očekivati od budućeg koncesionara da ga finansira. Druga mogućnost da on opstane kao državna kompanija, ali uz poštovanje zakona o državnoj pomoći jer se nalazimo pod lupom Evropske komisije. Ako to ne bude bilo moguće treća varijanta je stečaj", kazao je Nurković.
Ministar je kazao da od koncesionara, kao kompanija sa velikim iskustvom traže analizu mogućnosti razvoja tih aerodroma, ali da neće biti obavezna za Vladu i da oni mogu naručiti drugu i samostalno razvijati ove aerodrome ako analiza pokaže da je to korisno.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević predložio je da se od koncesionara traži razvoj vodnog terminala i noćnog letjenja na tivatskom aerodromu, kao im se da više bodova ako ulažu u aerodrome u Ulcinju i Beranama.
Predsjednik odbora Predrag Sekulić (DPS) predložio je ošrije uslove za koncesionara, da ima njamanje četiri aerodroma kojima upravlja i da imaju najmanje pet miliona putnika. Da se posebno buduje obaveze za povećane putnika i letova, kao i da se sačuva Montenegro erlajns.
Bonus video:
