Skupština je danas završila raspravu o Predlogu izmjena zakona o visini stope zatezne kamate, kojim bi se ona povećala za jedan procenat, odnosno sa sedam na osam odsto.
Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković, podsjetila je da je Zakonom, koji je usvojen krajem 2009. godine, predviđeno da se stopa zatezne kamate utvrđuje polugodišnje, a obračunava godišnje.
Ona je rekla da su zakonske odredbe o visini stope zatezne kamate propisane u skladu sa evropskom direktivom 2000/35 o spriječavanju kašnjenja u plaćanju trgovinskih transakcija, koja je bila na snazi 2009. godine, kada je i donesen zakon.
“Ta direktiva je zamijenjena novom, o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama, zbog čega je neophodno sa se zakonski tekst sada uskladi s njom, pa se zatezna kamata povećava sa sedam na osam odsto”, objansila je Bošković.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Petar Ivanović, pitao je da li je nova direktiva postigla cilj u Evropskoj uniji (EU), kao i da li je važnija ona ili poslovna etika i kultura.
„Sprovedena istraživanja pokazuju da se 78 odsto preduzeća u EU susrelo sa problemom kašnjenja u naplati u posljednje tri godine. Kašnjenja u naplati netrijetko dovode do insolventnosi i gubitka radnih mjesta“, naveo je Ivanović.
Prema njegovim riječima, procjenjuje se da se u EU, zbog kašnjenja u plaćanju, godišnje ugasi oko 50 hiljada firmi.
„Autori nekoliko studija pokazuju da navedena direktiva nije postigla željeni efekat i nije dala očekivane rezultate. Prvi razlog je strah među učesnicima u transakcijama da će pokretanjem spora narušiti međusobne poslovne odnose“, kazao je Ivanović.
On je dodao da je drugi razlog nedovoljna efikasnost sudskog sistema, jer procesi mogu dugo da traju i generišu velike troškove.
„Smatram da svi zajedno u parlamentu moramo slati poruke građanima, firmama i preduzetnicima da su poslovni moral i kultura od važnosti za ekonomski napredak“, saopštio je Ivanović.
Poslanica DPS-a, Ana Nikolić, rekla je da će efekat povećanja visine zatezne kamate možda napraviti više štete nego koristi, posebno kada su u pitanju najranjiviji subjekti koji se nalaze u lancu privredno-finansijskog kretanja.
„Zatezna kamata predstavlja potraživanje povjerioca i paušalnu nadoknadu štete koju trpi povjerilac, jer se dužnik nije udostojio da obavi plaćanje u predviđenom roku“, navela je Nikolić.
Prema njenim riječima, zatezna kamata uvijek postoji i to „najslabiji“ treba da znaju.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, smatra da je suština rješavanja problema nelikvidnosti i nesolventnosti u Crnoj Gori u osnivanju razvojne banke
„Suština je da država osnuje razvojnu banku, koja mora 50 odsto sredstava da obezbijedi za likvidnost i eto nam rješenja. Njenim otvaranjem će se spustiti i komercijalne kamate, a ukoliko se budu poštovali zakoni, sudstvo bude efikasno radilo i ako budemo imali zdrav novac, imaćemo rješenje“, saopštio je Radulović.
On je dodao da taj problem već 15 godina nije riješen.
„Taj problem se može riješiti sprovođenjem mjera kojim će se obezbijediti funkcionisanje pravne države, efikasno sudstvo i strane direktne investicije, ali je krucijalna mjera osnivanje razvojne banke“, kazao je Radulović.
Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, pitao je da li je neophodno da se izmjene Zakona, kojim je predviđeno usaglašavanje sa evropskom direktivom, donese sada, s obzirom na to da Crna Gora do 2025. godine neće postati članica EU.
„Do kada je rok za usaglašavanje sa novom direktivom EU? Ovo će imati fiskalni uticaj na budžet, pa pitam da li je bilo potrebno da potrčimo sada sa usaglašavanjem, s obzirom na stanje u ekonomiji“, rekao je Damjanović.
Viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris, je kazao da Crnoj Gori nije potrebna razvojna banka, jer ima Investiciono-razvojni fond (IRF), čija su iskustva veoma pozitivna.
On je, odgovarajući na pitanje Damjanovića, rekao da je dobro da Crna Gora na putu ka EU ispunjava obaveze koje je preuzela i podsjetio da je jednan od uslova za zatvaranje Poglavlja 20 - preduzetništvo i industrijska politika, usaglašavanje zakona sa evropskom direktivom.
„Ne treba očekivati nikakve dramatične efekte“, poručio je Fabris i dodao da nema preciznih podataka o iznosu ukupne naplate po osnovu zatezne kamatne stope.
Poslanik DPS-a, Filip Vuković, kazao je da pojam zatezne kamate ima više smisla na tržištima novca, robe i usluga na Zapadu nego u Crnoj Gori.
„Nesporno je da ćemo ove izmjene prihvatiti, ali je pojam zatezne kamate nešto o čemu treba voditi računa“, dodao je Vuković.
Poslanici su danas završili i raspravu o Predlogu izmjena zakona o računovodstvu, kojima je definisano produženje roka usklađivanja za ovlašćene procjenjivače sa odredbama Zakona.
Generalna direktorica Direktorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija, Ana Krsmanović, kazala je da će se tim izmjenama omogućtii dodatni vremenski rok da se usklade sa zakonom.
„Ministarstvo je u međuvremenu usvojilo Metodologiju za procjenu vrijednosti u skladu sa evropskim stadardima procjene. Tim promjenama će se zaokružiti okvir za unaprijeđenje prakse i profesije procjene, čime će se unaprijediti poslovni ambijent i upravljanje državnom imovinom“, navela je Krsmanović.
Ivanović je ocijenio da je mnogo važnije od tehničke izmjene tog zakona činjenica da Crna Gora duži niz godina primjenjuje međunarodne računovodstvene standarde.
„Ovim predlozima se zaokružuje uloga procjenitelja. Mi u Crnoj Gori imamo nominalnu vrijednost, tržišnu pa onda i procijenjenu. Mali broj zemalja se obazire na to šta je nominalna vrijednost, jer je to nešto što je ostalo iz prošlosti i nije odraz realne vrijednosti“, rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, mnogo je važnije da zaživi crnogorsko tržište i da se prihvate norme tržišnog poslovanja, jer je jedina mjerodavna cijena ona koju kupac hoće da plati.
Damjanović je kazao da je namjera bila da se novim zakonom o računovodstvu uredi taj dio oko procjene imovine, za čim postoji potreba.
„Tamo su bili definisani neki rokovi. Zašto se kasni gotovo dvije godine sa donošenjem Pravilnika o metodologiji za procjenu vrijednosti imovine, koji je vrlo bitan za čitav proces procjene imovine“, pitao je Damjanović.
Nikolić je ocijenila da je veliki značaj procjene vrijednosti i nezavisnog procjenjivača, jer se bez nezavisnog vrednovanja imovine ne može zamisliti njeno efikasno upravljanje.
Bonus video:
