Najavljivan, za neke čak i dugoočekivan smak svijeta ipak se nije desio 21. decembra, kao što se nije desilo ni 2000. godine, kada je najavljen opšti haoszbog "milenijumske bube". Ali, to ne znači da svijet nema kraj, piše Gizmodo.
Za Unix operativni sistem, prvi sljedeći kraj svijeta je 19. januar. 2038. godine. Tog utorka, u 03:14:07 sati još uvijek bi sve bilo u redu, ali kad sat otkuca osmi sekund, onda bi neki današnji računari imali nerješiv problem.
Radi se o tome da računari informaciju o vremenu, kao i svaku drugu, "shvataju" u binarnom zapisu, i dodjeljuju joj četiri bajta, a unutar njih - trideset i jedan bit prostora.
Prema tome "maksimalno" vrijeme, koje se na taj način može definisati je - 01111111 11111111 11111111 11111111. A to je 2147483647. sekunda po redu od 1970. godine, koja će kucnuti 19.01.2038. u 03:14:07 UTC i ona je posljednja sekunda koja se može definisati po ovom standardu, objašnjeno je na sajtu www.inter-caffe.com.
"Ukoliko neki od računara koje danas koristimo, poživi tako dugo, može se desiti da ga Unix milenijumski utorak zatekne nespremnog, i da počne da se ponaša kako nije predviđeno. Jer sljedeća, osma sekunda u 3 sata i 14 minuta, bi trebala da bude zapisana ovako: 10000000 0000000 0000000 0000000. Taj prvi, ili zadnji, bit u kome se ovdje vidi 1 je rezervisan za znak. Jedinica na tom mjestu označava minus, a nula označava plus", objašnjava autor, dodajući da bi računari koji bi se "zbunili" 2038. godine u 3:14 i osam sekundi, mislili da je trenutno vrijeme 1901 godina, 13. decembar, 20 sati i 45 minuta, jer im je zbog tjeskobe 32-bitnog zapisa, "uletjela" jedinica u bit predviđen za znak plus ili znak minus.
"Naravno, rješenje je dostupno već danas. Doduše, za arhitekture na 32 bita rešenje nije jednostavno, ali već su uveliko u upotrebi stotine miliona računara sa 64-bitnom arhitekturom. Šezdeset četvorobitni računari ovaj problem "odlažu" daleko u budućnost, jer oni mogu bez problema da "shvate" i mjere vrijeme do nedelje 4. decembra daleke 292.277.026.596 godine.
Unix OS se koristi u velikom broju računarskih sistema, koji su od vitalnog značaja za ljudski život na zemlji - od bankara, do medicinskih sistema za održavanje života, pa do satelita.
Ali ko od nas brine o tako dalekoj budućnost zemlje?
Prema futurističkim teorijama fizičara Mičio Kakua, Zemlja kakvu poznajemo može opstati još oko 100.000 do milion godina. Tada će naša civilizacija biti sposobna za međugalaktička putovanja, biće moguće ostvariti međuzvjezdanu komunikaciju...
Za pet miliona do 50 miliona godina ljudi će kolonizovati cijeli Mliječni put. I čak i tada, vaš mobilni uređaj kojeg koristite i danas, i dalje će otkucavati normalno vrijeme...
Tek 292.277.026.596. godine desiće se bum! Ipak, možda tada niko više neće ni koristiti Unix, nikad se ne zna...
Bonus video:
