Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Force Genci Nimanbegu poručio je da u Crnoj Gori i u regionu “prošlost još nije iza nas“ i da se treba još dosta raditi kako bi se prevazišli nacionalizmi i kreirala građanska država.
“Cijeli naš region je veoma povezan i u njemu imate više sfera uticaja. Svakako da prošlost još nije definitivno iza nas bez procesa pomirenja i bez načelnog dogovora istoričara i javnosti oko uzročnika i kreatora događaja u zadnjem vijeku. Do građanske države se ne dolazi isticanjem toga kao ustavne odredbe. Doduše, to je prvi korak. Do građanske države se dolazi vladavinom prava, nediskriminacijom, jačanjem institucija, ravnomjernim ekonomskim razvojem, istinskim prihvatanjem demokratskih načela“.
Nimanbegu je to kazao komentarišići čijenicu da se posljednjih dana ponovo potencira pitanje nacionalnih podjela i simbola, od proslave 1. decembra pa do zahtjeva BS da polumjesec bude dio državne zastave, visokih kazni predviđenih izmjenama zakona o državnim simbolima, izjave premijera Duška Markovića kako bi “neki opet rušili državu da im se može” i zabrane ulaska u državu četvorici intelektualaca iz Srbije.
Nimanbegu je prošle sedmice u Skupštini razgovarao sa predstavnicima albanskih partija na temu reforme izbornog zakonodavstva, nakon što je formiran privremeni skupštinski odbor koji će se time baviti. Sastanku su prisustvovali predsjednik Građanskog pokreta “Perspektiva” Amir Holaj, predstavnik Demokratskog saveza Saubih Mehmeti, lideri Demokratske unije Albanaca - Mehmet Zenka, Albanske alternative - Nik Đeljošaj, Force - Nazif Cungu, kao i predsjednik Nacionalnog vijeća Albanaca u Crnoj Gori Faik Nika.
Upitan da li je tokom rada na formiranju odbora sa DPS-om otvarana tematika garantovanih mandata, jer je postizbornim sporazumom koalicije Albanci odlučno i te partije predviđeno da se ono riješi do narednih parlamentarnih izbora, Nimanbegu je rekao:
“Zadnja dva izborna ciklusa pokazala su da se afirmativna akcija za nacionalne manjine pretvorila u njenu suprotnost, tačnije od promjena u izbornom zakonu iz 2011. godine, pokazalo se da je diskriminatoran za Albance. Broj predstavnika u parlamentu se smanjio sa četiri u 2009, zadnji izbori sa posebnom izbornom jedinicom, na samo jednog poslanika u 2016. dok je broj glasova za albanske partije bio oko 20 odsto manji. Jasno je da se pad sa četiri na jednog predstavnika ne može pojasniti brojem glasova niti ‘afirmacijom’, već samo ukidanjem stečenih prava iz 1998. Jasno nam je da se za izmjene izbornog zakona mora dobiti podrška velike većine u Skupštini. To nam je otežavajuća okolnost, jer je slična skupštinska većina iz 2011. konsenzualno ukinula naše dotadašnje pravo“.
Nimanbegu je rekao da je učešće u radu skupštinskog odbora osnovna pretpostavka za unapređenje afirmativne akcije u zakondavstvu i da očekuje da se dijalog oko unapređenja izbornog ambijenta iskoristi za temeljnije izmjene zakona.
„Moje članstvo u odboru neće biti isključivo fokusirano na afirmativnu akciju, jer je širok opseg mogućeg rada odbora. Svakako, za postizanje konsenzusa u radu je potrebna velika saglasnost i kvalitetno pojašnjenje političkih zahtjeva tako da očekujem i spreman sam za naporan rad sa drugim političkim partijama“, navodi.
Komentarišući zamjerke Demokratske partije i Demokratskog saveza koji tvrde da nije ovlašćen da u Odboru zastupa sve albanske stranke, Nimanbegu kaže da su njihovi predstavnici „odbili poziv za razgovor na temu Radne grupe oko izbornog zakonodavstva“.
„Moj rad u tom odboru je legitiman kao i svakog drugog učesnika koga izabere Skupština. Doduše, učešće predstavnika iz liste koje predstavljaju nacionalne zajednice je još legitimniji, jer smo se mi i opredijelili da predstavljamo Albance u Crnoj Gori. Uvjeren sam da je dosta političkih autogolova dato u proteklim godinama, i da je albanskim glasačima pun šešir svađa, optužbi i tužakanja. Oni očekuju sledeće: ili međusobnu saradnju ili povlačenje sa političke scene. Znači ponavljam – saradnja je neophodna i ko bude sarađivao, to će uraditi bez velike medijske i javne pažnje. Poziv za saradnju je otvoren i dalje i za subjekte koji su za sada odbili učešće, i to ne samo od mene već i od svih pet političkih partija“.
Pitanje simbola su otvorili mediji
Otvaranje pitanja nacionalnih simbola je više bilo od strane medija nego što su ih politički subjekti autonomno inicirali, ocijenio je Nimanbegu.
“Da bi o nečemu raspravljali mora se imati neki predlog na stolu kao legitimne političke inicijative. Za sada ih nema, ima samo ideja u naznakama i ne mislim da je oportuno o tome raspravljati na ‘prazno’.
Kad ih budemo dobili onda ćemo i zauzeti stav o tome”, rekao je Nimanbegu upitan da li će i njegova partija tražiti mjesto za nacionalne simbole na državnoj zastavi, poput Bošnjačke stanke.
Bonus video:
