Energija vjetra postaje sve iskorišteniji potencijal u cijelom svijetu. U Španiji i Danskoj već sada se na ovaj način proizvodi 20 posto struje koju te zemlje potroše, u Njemačkoj 10 posto. Prema prognozama, do 2020. godine taj će dio narasti između 20 i 25 posto.
U prošloj godini su, prema navodima Svjetske asocijacije za energiju vjetra (WWEA), izgrađeni pogoni kapaciteta 20 gigavata, što odgovoara kapacitetima oko 280 nuklearnih reaktora.
Da bi shvatili veličinu ovog već postojećeg kapaciteta podsjetimo da trenutno u svijetu svu struju dobijenu iz nuklearki proizvodi oko 380 atomskih reaktora. Zbog zatvaranja atomskih pogona ta količina se, međutim, smanjuje.
Do 2020. četiri puta veći kapaciteti
Iskorištavanje energije vjetra brzo napreduje u cijelom svijetu. Svake godine se do sada postavljalo oko 20 posto više takvih pogona. Prema prognozama Svjetske asocijacije za energiju vjetra, do 2020. će se kapaciteti vjetroelektrana učetvorostručiti.
Ni jedna zemlja toliko ne ulaže u vjetroelektrane kao što to čini Kina. Prošle godine je skoro polovina svih vjetrolelektrana koje već proizvode struju postavljena u Kini.
Kina je energetski gledano, ispred SAD-a i Njemačke, vodeća "zemlja vjetra". Međutim, kada se brojke gledaju u odnosu na broj stanovnika i udio u potrošnji struje, onda evropske zemlje kao što su Danska, Španija i Njemačke i dalje prednjače. Udio energije dobijene iz vjetra u snabdjevanju Kine strujom je trenutno samo 3 posto.
Najjeftinija energija
Iskorištavanje energije vjetra je i ekološki najbolja varijanta, ali pravi razlog njegove svjetske ekspanzije je niska cijena.
Struja dobijena iz vjetra je često najjeftinija. Prema navodima Stefana Gsangera, direktora Svjetske asocijacije za energiju vjetra, cijena kilovata struje iz novih vjetroelektrana na kopnu danas je pet do devet centi. To čini vjetar omiljenim izvorom energije. Radi poređenja, kilovat struje proizvedene u novim termoelektranama košta oko sedam centi.
Prema proračunima Evropske unije i njemačkog Ministarstva životne sredine, stvarni troškovi proizvodnje struje iz uglja su dvostruko veći jer čađ iz dimnjaka termoelektrana izaziva mnoga oboljenja disajnih puteva što stvara visoke troškove zdravstvenom sistemu.
I struja iz drugih, novih elektrana koje proizvode struju iz fosilnih izvora prema ozbiljnim računicama je puno skuplja nego ona proizvedena u vjetroelektranama.
Važna i politička podrška
Iako se vjetar već danas smatra jeftinim izvorom energije, njemu, prema mišljenju Gsangera, ipak i dalje treba politička podrška.
Potrebna podrška politike koja bi garantovala cijene otkupa za distribuciju u mreži
Instrumenti finansiranja su vrlo važni za ekspanziju ovog načina dobijanja struje, jer za razliku od proizvodnje struje iz fosilnih izvora, ovdje troškovi nastaju prije svega pri ulaganju u proizvodnju. Zbog toga je u manje razvijenim krajevima finansiranje veliki problem. U afričkim zemljama se tako energija vjetra još skoro uopšte ne koristi.
Rješenje za takve zemlje i regione direktor Svjetske asocijacije za energiju vjetra vidi u mikrokreditima poput onih koje je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Mohamad Junus razvio za Bangladeš.
Postrojenja za svako mjesto i za svaku svrhu
Posljednjih godina se tehnologija nastavila razvijati tako da danas postoje vjetrenjače sa velikim krilima za regije u kojima je vjetar slab ili visočiji tornjevi kako bi se potencijal energije vjetra što bolje iskoristio. Veliki off-shore parkovi vjetrenjača grade se i na moru, ali njihovo postavljanje i održavanje je zahtjevno i skupo. Struja dobijena iz takvih vjetroparkova je - kada se u obzir uzmu svi troškovi - 18 do 20 centi po kilovatu, dakle, dvostruko viša nego na kopnu.
Do sada je postavljeno oko pola miliona malih pogona za proizvodnju energije iz vjetra, većina u Kini i SAD-u.
Kilovat struje proizveden u njima je takođe skup (15 do 20 centi po kilovatu), ali za mnoge ljude u nerazvijenim zemljama ili izolovanim područjima se ovakav način proizvodnje ipak isplati jer je to jedini način da dođu do struje.
I za potrošače u razvijenim zemljama ta opcija postaje sve atraktivnija jer je cijena te struje još uvijek niža od cijene po kojoj mnogi opskrbljivači prodaju svoju struju. Stručnjaci zbog toga i u toj oblasti vide dugoročno veliki potencijal za rast tržišta.
Šta kažu građani?
Više od polovine vjetroparkova u Njemačkoj je u vlasništvu građana, poljoprivrednika i lokalnih opština. To je vrlo važno za uspjeh i prihvaćenost ovoga načina proizvodnje struje, naglašava Herman Albers. On je poljoprivrednik i predsjednik njemačke Savezne asocijacije za energiju vjetra.
Zajedno s drugim poljoprivrednicima i građanima u posljednjih 20 godina je postavio nekoliko vjetroparkova u svojoj regiji. "Ljudi su shvatili kakvu im priliku pruža energija vjetra", tvrdi on.
Model uključivanja građana u iskorištavanje energije vjetra i Svjetska asocijacija za energiju vjetra smatra najvažnijim instrumentom za razvoj tog oblika proizvodnje struje iz alternativnih izvora. Zbog toga će se i iduća međunarodna konferencija o energiji vjetra planirana za početak jula u Bonu održati pod nazivom "Communitiy Power - Citizens Power".
Bonus video:
