Osnovnu bezbjednosnu zaštitu na internetu ima 78 odsto korisnika širom Evrope, ali posjeduju manje znanja o tome kako da se odbrane od sajber kriminala koji se oslanja na obmane kao što su phishing, krađe identiteta i prevarni linkovi, rezultati su istraživanja kompanije Microsoft, na temu internet bezbjednosti.
Istraživanje, koje se podudara se 7. februarom, Danom sigurnijeg interneta, manifestacijom koju organizuje Insafe, inicijativa Evropske komisije koja ima za cilj da podigne svijest o internet bezbjednosti, ističe značaj davanja podrške internet korisnicima da preduzmu mjere i zaštite svoj digitalni stil života.
Rezultati su zasnovani na Microsoft Computing Safety Index - MCSI (Microsoftov kompjuterski bezbjednosni Indeks), u kojem su obrađeni odgovori više od 11.000 ljudi iz 27 zemalja, sa ciljem preispitivanja njihovog prihvatanja dokazanih online alata i ponašanja.
Lozinke je koristeći velika i mala slova, brojeve i simbole, kada su u pitanju korisnici u Evropi, kreiralo 61 odsto ispitanika, u odnosu na 59 odsto korisnika iz Crne Gore
Microsoft je rezultate za Crnu Goru dobio u saradnji sa portalom "Vijesti", gdje je objavljena anketa na temu on-line bezbjednosti.
Prosječan MCSI rezultat u svih 27 zemalja iznosio je 44 i ukazuje na promjene od potencijalnog izlaganja softverski-baziranim prijetnjama ka društveno modifikovanim prijetnjama. Najbolji rezultat ima Slovačka (54), slijede Finska (50) i Češka (49). Najslabiji rezultat imaju Italija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina – 39, 38 i 36.
"Tema Dana Sigurnijeg Interneta ove godine je domet online svijeta u svim generacijama i kulturama i podsticanje porodice da zajednički radi kako bi ostala bezbjedna na Internetu", kazao je Darko Kovačević, šef IT sektora u Ministarstvu prosvjete i sporta.
Informacije o sebi na internetu ograničava 33 odsto ispitanika
Od 500 ispitanika iz Crne Gore, 52 odsto koristi Windows 7 operativni sistem, 41% koristi Windows XP, 4% Windows Vista OS.
Dok širom Evrope više od polovine (51 odsto) korisnika kažu da obavljaju transakcije samo na renomiranim sajtovima, u Crnoj Gori je taj broj više nego upola manji – 23 odsto
Više od trećine (39 odsto) ispitanika se ne informišu o načinima zaštite svog online ugleda ili o sprečavanju i ispravljanju krađe identiteta. Crna Gora je sa rezultatom od 30 odsto blizu tog prosjeka. O sprečavanju i ispravljanju krađe identiteta informiše se 40 odsto crnogorskih korisnika.
Informacije o sebi na internetu ograničava 33 odsto ispitanika Microsoftove ankete u Crnoj Gori, dok 40 odsto njih edituje ili briše informacije o sebi na internetu. Zabrinjavajuće je da čak 50 odsto njih ne preduzima ništa povodom svoje bezbjednosti na internetu.
Lozinke je koristeći velika i mala slova, brojeve i simbole, kada su u pitanju korisnici u Evropi, kreiralo 61 odsto ispitanika, u odnosu na 59 odsto korisnika iz Crne Gore.
Dok širom Evrope više od polovine (51 odsto) korisnika kažu da obavljaju transakcije samo na renomiranim sajtovima, u Crnoj Gori je taj broj više nego upola manji – 23 odsto.
Polovina ljudi mijenja svoja podešavanja privatnosti
Na pitanje kako da zaštitite svoju bezbjednost na internetu, polovina ispitanika je izjavila da su uključili i ostavili uključen svoj firewall. To isto, prema rezultatima ankete, u Crnoj Gori čini 36 odsto ispitanika.
Ono gdje se domaći korisnici ne razlikuju skoro nikako od korisnika širom Evrope je instalacija anti-virus ili spyware softver na svojim mobilnim telefonima. Ukupan rezultat pokazuje da to čini samo 18 odsto ispitanika, a crnogorski korisnici čak imaju za jedan odsto bolji rezultat.
Kako sajber kriminalci usvajaju sve sofisticiranije i inovativnije taktike, istraživanje pokazuje da su mnogi korisnici potencijalno ranjivi na napade proistekle iz društvenog inženjeringa
"Mi vidimo Microsoftov kompjuterski bezbjednosni Indeks kao sredstvo kojim ćemo dodatno podstaći pojedince i porodicu da preduzmu mjere koje će im pomoći u zaštiti njihovog digitalnog stila života", kaže Žaklina Bošer, direktor Microsoft Trustworthy Computinga.
MCSI studija pokazuje da korisnici preduzimaju mjere kako bi obezbijedili bezbjednije iskustvo sa radom na računaru i bore se protiv tehničkih prijetnji sa kojima najčešće imaju iskustva, kao što su nepoznati e-mailovi, popups, spyware i virusi, a 85 odsto istih instalira antivirus zaštitu koja će ih zaštiti od malware i spywarea.
Međutim, kako sajber kriminalci usvajaju sve sofisticiranije i inovativnije taktike, istraživanje pokazuje da su mnogi korisnici potencijalno ranjivi na napade proistekle iz društvenog inženjeringa i ne preduzimaju mjere predostrožnosti da bi spriječili sajber kriminalce koji prevarom oduzimaju novac ili kradu lične informacije.
Na primjer, samo polovina ljudi mijenja svoja podešavanja privatnosti na društvenim mrežama da bi ograničili informacije koje dijele sa drugima, a samo 29 odsto kažu da koriste phishing i filtere za pretraživanje.
Kako se zaštititi
Postoji niz alata dizajniranih da ublaže online rizike, uključujući i Windows 7 Parental Controls, Windows Live Family Safety 2011, i Zune i Windows Media Centar za bezbjednost porodice, koji omogućavaju roditeljima da ograniče sadržaj na mreži na osnovu starosti djeteta.
Windows Internet Explorer 9 Parental Controls omogućava roditeljima da vide konkretne i detaljne informacije o online aktivnostima svoga djeteta. Xbox Parental Controls pomaže roditeljima da ograniče sposobnost djece da igraju neprikladne sadržaje, kao što su igre ili DVD.
Bonus video:
