To što je slučaj pokušaja ubistva novinarke “Vijesti” Olivere Lakić “visoko prioritetan za tužilaštvo” i “nažalost još nije riješen”, jednostavno nije dovoljno da uradi ili saopšti država koja želi da bude dio Evropske unije, poručio je ambasador Holandije Henk van den Dol.
On je to saopštio tokom konferencije “Sloboda medija i bezbjednost novinara na zapadnom Balkanu”, koja se danas održava u Podgorici.
“Moram da naglasim da nakon šest mjeseci odgovorni za ovaj napad nijesu pronađeni. Za zemlju koja želi da bude dio EU, ovo jednostavno nije dovoljno. Posebno u slučajevima kao što je ovaj, moraju se jasno vidjeti rezultati”, poručio je on.
Konferenciju je organizovala regionalna platforma zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, a čiji je član crnogorski Sindikat medija.
Ambasador van den Dol poručuje i da vlade zapadnog Balkana ozbiljno se moraju istražiti sve prijetnje i napade na novinare.
“Moraju se obezbijediti pravi mehanizmi u krivičnim zakonima, preduzeti preventivne mjere za one čiji su životi ugroženi, a prioritet je osigurati da ne postoji nekažnjivost za one koji ugrožavaju novinare”, ocijenio je on.
Vlade zapadnog Balkana moraju imati na umu i da su nezavisni i odgovorni mediji od presudne važnosti za otvoreno i slobodno demokratsko društvo.
“Kad je u pitanju region Balkana, iznenađen sam da postoji mogućnost da se ne odgovori na pitanja novinara. Ovaj luksuz zvaničnici u mojoj zemlji nemaju i ne treba da imaju. Očigledno da je moja ideja novinarstva da štiti javni interes i ispituje nosioce funkcija nije svima primamljiva u ovom dijelu Evrope”, kaže ambasador Holandije.
Zbog toga će, kaže on, Holandija nastaviti da prati na koji način se zemlje, pretendenti na članstvo u EU, odnose prema slobodi medija.
“I dalje ćemo se fokusirati na slobodu medija kad je u pitanju ispunjavanje pregovaračkog poglavlja 23”, zaključio je on.
Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin rekao je da je sloboda medija preduslov za ostvarenje svih drugih atributa demokratije.
On je istakao da je odgovornost neophodno naličje slobode, što važi i kad je u pitanju sloboda medija.
"Afirmacija odgovornosti je nešto što snažno podstiče slobodu medija, jer je na pravi način pozicionira u društvu i ističe ono što je njen značaj“, kazao je Pažin.
Kako je naglasio, nema demokratije bez slobode medija, i nezamisliva je kritička pozicija u odnosu na organe javne vlasti bez slobode medija.
Zato je, smatra Pažin, neophodno da se ostvare neki preduslovi, a jedan od njih je da novinar svojim znanjem i opštom kulturom bude u prilici da činjenice koje istaržuje smjesti u pravilan društveni kontekst.
"Kada govorimo o odgovornosti, bolno pitanje u crnogorskom društvu već duže vremena je izostanak jedinstvene, nezavisne samoregulacije medija“, kazao je Pažin.
On je poručio da Vlada neće žaliti ni novca ni truda da pomogne princip jedinstvene, nezavisne samoregulacije ukoliko dođe do konsenzusa unutar medijske zajednice, bez ikakve pretenzije da se miješa u nezavisnost samoregulacije.
Pažin je istakao da je drugi važan parametar potreba nezavisnosti novinara, ne samo od spoljašnjih uticaja, nego i unutar samog medija.
On je ocijenio da je zabrinjavajući podatak iz istraživanja SMCG da oko 80 odsto pripadnika novinarske profesije ukazuje na pritisak koji trpe unutar medijske kuće, od urednika, menadžera i vlasnika medija.
To, kako je naveo, ukazuje na manjkavost percepcije koja je do sada bila prisutna u društvu da taj pritisak stiže dominantno od političara ili predstavnika Vlade.
"Ovo istraživanje pokazuje da je to tek marginalna pojava u odnosu na ovaj pritisak“, dodao je Pažin.
On je rekao da je treći važan parametar socioekonomski položaj novinara, koji je, kako je naveo, zaista zabrinjavajući i nešto o čemu treba hitno povesti računa unutar crnogorskog društva.
"Jer podatak da oko 800 novinara u Crnoj Gori ima primanja ispod prosjeka u državi, pri čemu svaki treći prima manje od 400 eura, je nešto na šta ne možemo pristati i što samo po sebi ukazuje na problem u oblasti slobode medija“, kazao je Pažin.
Kako je naveo, novinar koji je egzistencijalno ugrožen ne može biti slobodan i sa punom profesionalnom savješću obavljati svoju važnu dužnost za društvo.
"U novom medijskom zakonu, Vlada će podržati formiranje fonda za medije, kako bi podstakla slobodu medija, kako bi oni imali svoje mjesto u društvu i kako bi bili održivi, ali istovremeno očekujemo da se unutar medija povede računa o egzistencijalnoj poziciji novinara“, poručio je Pažin.
Govoreći o bezbjednosti novinara, on je istakao da je tu apsolutna odgovornost države, da tu ne smije biti kompromisa.
Pažin je podsjetio da su od početka godine zabilježena četiri slučaja nasilja nad novinarima, od kojih su tri istražena i imaju procesno-pravni epilog.
"A onaj najbolniji, napad na Oliveru Lakić, još nije istražen do kraja i još budi opravdanu zabrinutost unutar društva“, dodao je on.
Pažin je ponovi da od policije i tužilaštva očekuje da istraže slučaj do kraja, i poručio da će rezultat te istrage biti mjerilo u ocjenjivanju rezultata ljudi koji postupaju u tim predmetima.
S druge strane, kako je naveo, to je mjerilo koje društvo treba da ima u te institucije.
Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, naglasio je da pravni sistem mora da štiti novinare, kako bi oni mogli da obavčljaju svoj posao potpuno nezavisno.
"Sloboda izražavanja jedna je od ključnih stvari slobodnog društva, i ključni indikator spremnosti države da bude dio EU“, istakao je Orav.
On je rekao da je za potrebno uspostaviti samoregulatorno tijelo koje će poštovati sve medijske kuće u Crnoj Gori.
"U tom pogledu je potrebna politička volja sa svih strana, i mislim da je ovo dobar trenutak da se Crna Gora bavi tim pitanjem“, kazao je Pažin.
Bonus video:
