Članovi Upravnog odbora regionalnog projekta “Uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope” izglasali su jednoglasnom odlukom Hadronsku kancer terapiju pomoći protona i težih jona sa istraživanjima iz Biomedicine kao opciju projekta za Institut.
Odluka je donijeta na drugom sastanku Upravnog odbora projekta koji se održao u Ministarstvu obrazovanja, sporta i omladine Republike Albanije. Sjednicom je predsjedavala ministarka nauke Crne Gore, dr Sanja Damjanović.
Posebni gost na sjednici Upravnog odbora bio je profesor Hervig Šoper, nekadašnji generalni direktor CERN-a i tvorac Inicijative za uspostavljanje međunarodnog instituta na prostoru Jugoistočne Evrope.
"Profesor Šoper je u svom izlaganju istakao da je riječ o projektu koji je toliko veliki da ga ne može finansirati samo jedna zemlja. On je podsjetio da je CERN osnovan poslije II Svjetskog rata ne samo u cilju unaprijeđenja nauke i tehnologije, već i okupljanja ljudi koji rade zajedno u miru i za mir. U tom kontekstu, ukazao je da Evropska komisija pozitivno gleda na projekat, tako da je odluka o opciji instituta idealan signal za Brisel da zemlje Regiona rade zajedno i imaju zajednički cilj", saopšteno je iz Ministarstva nauke. Nna sastanku je takođe usaglasen i nacrt Memoranduma o saradnji, koji će Odbor dostaviti predsjedniku Republike Bugarske, Rumenu Radevu, koji je prvobitno predložio potpisivanje Memoranduma od strane premijera na EU-WB Samitu u Sofiji u maju. Uz to, sljedeći koraci Odbora biće pripremne aktivnosti na izradi Glavnog projekta i biznis plana.
Hadronska kancer terapija pomoću protona i težih jona danas predstavlja najsavremeniji i najuspješniji metod za liječenje velikog broja različitih vrsta kancera. Upravo bi ovaj metod liječenja bio dostupan svim građanima u Regionu kroz Institut, što ga svrstava u jedan od najljepših primjera projekata „nauke za društvo“.
"Projekat bi istovremeno bio jedinstven u svijetu, jer bi Institut bio ustanova u kojoj bi 50 odsto vremena bilo odvojeno za istraživanja iz Biomedicine. Na projektu bi radilo oko 1000 istraživača, naučnika, inžinjera, fizičara i doktora, dok bi broj pacijenata pokrivao potrebe teritorije od oko 20 miliona stanovnika", zaključuje se.
Bonus video:
