Vlasnici miliona dizel automobila u Njemačkoj bi uskoro mogli da budu prisiljeni da prodaju svoje vozilo jer više neće moći da ga koriste unutar gradova.
Vrhovni sud u ovoj zemlji prošle sedmice je odlučio da gradske vlasti imaju pravo da protjeraju dizelaše sa svojih teritorija u cilju smanjenja smrtonosnih nivoa kvaliteta vazduha.
Ova istorijska odluka potencijalno pogađa oko 12 miliona vozila i predstavlja snažan udar na najveće evrospko tržište automobila, dok su je ekološke organizacije dočekale sa radošću.
Za sada zabranu razmatraju dva najzagađenija grada u Njemačkoj, Štutgart i Diseldorf, ali bi njihovim putem uskoro mogli da krenu i ostali veći gradovi poput Hamburga i Minhena.
Ako dizelaši iz njemačkih gradova budu protjerani, vlasnici će morati da ih se oslobode, što znači da će im cijene drastično pasti. To će mnogi potencijalni kupci u našem regionu prepoznati kao odličnu priliku.
“Sigurna sam da će doći do tog talasa uvoza vozila sa njemačkog i drugih tržišta koja pokreću inicijativu koje pokreću u cilju zaštite životne sredine”, kaže Biljana Ćetković iz Tojotinog zastupništva za Crnu Goru.
Tojota je još 1997. godine pronašla zdraviju alternativu za dizel automobile u vidu hibridnih vozila. U domaćem zastupništvu ovog brenda za misle da bi država trebalo da se dodatno angažuje da zaštiti životnu sredinu i svoje građane.
“Samim tim što je Crna Gora i strateški okrenuta turizmu smatram da je to dodatni motiv za posebno djelovanje države i državnih organa u pravcu zaštite od uvoza tih polovnih vozila”.
U Crnoj Gori već postoji jedan auto na svakog trećeg stanovnika, a od ukupnog broja uvezenih vozila samo 15 odsto su novi automobili. Dodatna količina polovnih automobila u svakom slučaju ne bi bila dobra za kvalitet vazduha.
Međutim, u Agenciji za zaštitu životne sredine vjeruju da uvoz novijih dizelaša iz Njemačke može da ima i pozitivan efekat, jer bi se možda tako podmladio vozni park čija je trenutna starost u prosjeku preko 17 godina.
“Ukoliko bi se smanjio broj starih vozila u korist vozila koja su stara do 10 godina emisije bi bile manje”, kaže mr Gordana Đukanović, samostalni savjetnik za kvalitet vazduha u Agenciji. Ona ističe da je kvalitet vazduha u Crnoj Gori vrlo dobar, a da pritom uticaj saobraćaja na kvalitet nije dominantan. Zagađenja se vezuju za period kada se za grijanje domaćinstava koriste čvrsta goriva, drvo i ugalj.
“Dobra vijest za građane Crne Gore je da nemamo problema kad je riječ o emisijama iz saobraćaja, u prvom redu azotnih oksida, uprkos činjenici da je 50 odsto emisija vezano za emisije iz saobraćaja”, kazala je ona.
I kod nas bi zaustavljali saobraćaj
Na kvalitet vazduha najviše utiču azotni oksidi, ugljen-monoksid, ugljen- dioksid i razna organska jedinjenja. Svi ovi parametri u crnogorskim gradovima su daleko ispod limita koje propisuje EU.
Kad bi neki od ovih parametara prekoračio limite u Agenciji za zaštitu životne sredine bi imali zakonsku obavezu da reaguju u hitnom postupku.
“Mjere koje bi bile sprovedene su u prvom redu zaustavljanje saobraćaja u uskim gradskim jezgrima, što bi doprinijelo padu koncentracije zagađujućih materija”, kaže Đukanović.
Bonus video:
