Skoro 140 mladih iz osam crnogorskih gradova koje okuplja Nevladina organizacija “Naša akcija”, godišnje učestvuje u različitim aktivnostima širom Crne Gore. Samo u oblasti ekologije, od 2012, kada je osnovana ta NVO, njeni članovi ni sami ne znaju koliko su zasadili stabala, uredili zelenih površina i pokupili otpada. Učestvovali su kao volonteri na brojnim događajima širom Crne Gore, na akcijama stekli brojne vještine, radne navike, usavršili jezik, učili o istoriji, umjetnosti...
Ako Vlada usvoji novi Zakon o mladima, čiji je Nacrt nedavno bio na javnoj raspravi, mladi neće moći da budu više toliko uključeni i aktivni kao što je to slučaj sada, smatra Patricia Pobrić, osnivač NVO “Naša akcija”.
“Taj zakon otežava operativu svih organizacija, ne motiviše ili promoviše mlade da budu aktivni i uključeni”, kazala je ona „Vijestima“.
Nacrt zakona bi, smatra ona, trebalo povući, jer je on, kako je rekla, “u sukobu sa svim evropskim direktivama o mladima, kao sa osnovnim pravima mladih” i “ograničava slobode mladih, posebno bavljenje aktivizmom“.
Da je Nacrt u nekim segmentima sporan i ograničavajući, smatraju i u drugim organizacijama civilnog sektora.
Iz Centra za obuku i obrazovanje u pismu Vladi kojim traže povlačenje Nacrta zakona, navode da on predstavlja “jak udarac građanskom konceptu”. Sa Nacrtom nisu saglasne bile ni predstavnice civilnog sektora u radnoj grupi koju je obrazovalo Ministarstvo sporta. Nacrt čak, kako su ranije saopštili iz NVO Foruma mladi i neformalna edukacija (MNE), nije uopšte produkt zajedničkog rada vladinih i nevladinih članova radne grupe - već produkt samostalnog rada resornog ministarstva.
Elvira Hadžibegoić Bubanja iz Foruma MNE i jedna od članica radne grupe iz civilnog sektora zamjerke ima na uvođenje entiteta omladinska organizacija, koja, prema njenim riječima, „treba da nastane samo iz jedne potrebe - potrebe resornog Ministarstva da finansira ‘nekoga’ ko će sprovesti strategiju za mlade, a da to nije NVO“.
„Nepojmljivo mi je da želimo da ovoliko zakomplikujemo aktivizam mladih u Crnoj Gori“, kazala je ona.
U praksi, kako je objasnila, to bi značilo da da bi mlada osoba bila aktivna, prvo morala da osnuje NVO, te da potom ta NVO osnuje omladinsku organizaciju, sa izvršnim direktorom i obaveznom adresom za pristup inspektoru.
„To je pod uslovom da nije izabrana u đačkom i studentskom parlamentu, jer će ti parlamenti moći da osnuju omladinske organizacije. Novo rješenje predviđa članstvo u samo jednoj omladinskoj organizaciji“, kazala je ona.
Sa takvim predlogom, nisu saglasni ni u „Juventasu“.
„Mlade osobe ne bi trebalo ograničavati članstvom u više omladinskih organizacija, posebno u smislu omladinskog rada, koji je širok pojam i podrazumijeva društveno angažovanje koje je poželjno kod svih mladih ljudi i treba biti zastupljeno na više nivoa“, smatra Marija Ružić Stajović iz te NVO.
Omladinska organizacija je, kako su objasnili iz NVO sektora, Nacrtom definisana kao novi entitet koji se registruje kod Ministarstva sporta i nije prepoznat kod drugih donatora, biznis sektora...
Ružić Stajović iz Juventasa kao glavne zamjerke na Nacrt, pored ostalog, navodi preusko definisanje omladinske politike, gdje organizacije za mlade, neformalne grupe mladih... nisu prepoznate kao one koje sprovode omladinsku politiku.
Iz Foruma MNE navode da Nacrtom zakona, organizacije koje su je decenijama sprovodile nisu prepoznate i kao subjekti omladinski politike.
„U prethodnom zakonu su bile prepoznate kao organizacije za mlade. Novim rješenjem, omladinsku politiku u Crnoj Gori će sprovoditi samo Vlada, Ministarstvo sporta, lokalne samouprave i omladinske organizacije, u kojima će biti mladi do 30 godina“, kazala je Hadžibegović Bubanja. Begović: Rješenja autokratskih zemalja
Osnovnim odredbama predloženog zakona, zakonopisac predviđa da Ministarstvo sporta preuzme ingerencije Ministarstva za javnu upravu i odredaba Zakona o NVO kojim je precizno utvrđen način osnivanja neprofitnih i nevladinih organizacija. To je, podsjeća konsultant za međunarodne odnose, Marko Begović, i rješenje postojećeg Zakona o mladima. Begović dodaje da je time zanemaren međunarodni standard predviđen ‘Osnovnim principima statusa nevladinih organizacija u Evropi’ Savjeta Evrope.
“A predlogom rješenja smo se približili autokratskim režimima zemalja omiljenih investitora”, navodi on.UMHCG: Odredbe nijesu u duhu ljudskih prava
U UMHCG smatraju da je neophodno uvođenje principa afirmativne akcije prilikom izbora članova Savjeta za mlade iz redova mladih, kao da bi u njegov rad trebalo uključiti predstavnike mladih s invaliditetom.
Zabrinjavajućim smatraju uvođenje termina “fizička sposobnost”, pored termina “invaliditet”.
“Takvim pristupom se negira model pristupa invaliditetu zasnovan na ljudskim pravima, odnosno produbljuje stav o nejednakim sposobnostima mladih, naglašavajući posebno fizičku sposobnost”, kazala je “Vijestima” Aleksandra Pavićević, izvršna direktorica te NVO.
Ona je podsjetila da su iz UMHCG, još u vrijeme izrade važećeg Zakona skretali pažnju na norme koje se odnose na mlade sa invaliditetom, te da one ni tada nisu bile koncipirane u duhu ljudskih prava.
Bonus video:
