Glavni politički savjetnik predsjednika Crne Gore Milan Roćen kazao je da očekuje da se iz Crne Gore neće više odlaziti iz materijalnih razloga.
“Nije daleko dan kada će se potomci naših iseljenika vratiti u Crnu Goru“, kazao je on na trećoj sjednici Savjeta za saradnju sa iseljenicima.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je za 12 godina obnove nezavisnosti postala vodeća ekonomija u regionu, ali i najmlađa članica NATO-a.
“Od 30 odsto evropskog prosjeka razvoja 2006. došli smo na 46 odsto, a u tom periodu strane investicije u bruto društvenom proizvodu učestvovale su od 18 do 19 odsto“, pojasnio je Roćen.
Dodao je da će doba digitalne dijaspore olakšati saradnju sa iseljenicima, te da ona može da odigra važnu ulogu u povećanju dinamike ekonomskog razvoja, kao što je to bio slučaj tokom obnove nezavisnosti države. Savjet je usvojio Deklaraciju o budućnosti Crne Gore u Evropskoj uniji.
Potpredsjednik Savjeta Boris Popivoda kazao je da su na sjednici pokrenuta pitanja od najvećeg interesa za dijasporu, među kojima su jačanje saradnje sa Crnom Gorom, očuvanje jezika, kulture i tradicije u iseljeničkim sredinama a naročito kod mlađe generacije iseljenika, ali i potreba za liberalizacijom zakona o crnogorskom državljanstvu kojim bi se olakšali uslovi za sticanje državljanstva iseljenicima, njihovim potomcima i bračnim partnerima.
“Procjena je iskustvo moje lično i zajednice koju zastupam, to je crnogorska zajednica u Makedoniji, da nostalgičnost dovodi ljude da u određenoj fazi svog životnog doba žele da imaju ono što im nedostaje, a to je da ovjere svoje državljanstvo s jednom putnom ispravom – pasošem Crne Gore. Normalno, to ide dosta teško iz mnogo razloga koji su jako objektivni. Ali isto tako treba naći malo fleksibilnosti pa ako negdje neko diskreciono pravo, naći rješenja za rješavanje ovog slučaja”, kazao je Popivoda.
Bonus video:
