Mediji i medijske slobode trebalo bi da budu visoko na agendi Vlade Zdravka Krivokapića.
To su juče zatražile evropske i regionalne medijske organizacije.
“Naša misija utvrdila je teško podijeljenu medijsku scenu u zemlji i biće potrebni održivi i usmjereni napori premijera i njegove Vlade da poboljša zaštite za medijske slobode i za vladavinu prava. Stoga, oni u svojim političkim agendama moraju posvetiti naročitu pažnju rješavanju brojnih problema sa kojima se suočavaju novinari i zaposleni u medijima u Crnoj Gori”, ocijenio je Nik Vilijams, koordinator platforme “Brzi odgovor za slobodu medija”, pri Evropskom centru za štampu i medijske slobode.
Misija koju je činilo sedam međunarodnih nevladinih organizacija, koja se stanjem u Crnoj Gori bavila u septembru, ocijenila je da su potrebne odlučne akcije kako bi se uspostavilo slobodno i pluralističko medijsko tržište.
U saopštenju na sajtu Evropskog centra ocijenjeno je da je ovo jedinstvena šansa da se raskine sa prošlošću, nakon tri decenije neprestane vladavine Demokratske partije socijalista pod liderstvom Mila Đukanovića.
“Mada je tranzicija između administracija jedan uvijek intenzivan i služben proces, njega još težim čini kada se nasljeđuje administracija koja je bila na vlasti toliko dugo”, navodi se u dokumentu, navodeći da pitanja koja su oni pomenuli u svom nalazu predstavljau mapu puta ka boljoj medijskoj sredini.
Prilikom razgovora sa predstavnicima medija, sindikalnih i nevladinih organizacija, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju i drugih organizacija ocijenjeno je da nema brzih rješenja za dugu listu problema. Međutim, poručuju da su mogli da identifikuju nekoliko aktivnosti koje će biti ključne za izagradnju povjerenja i primjenjivanje održivih reformi. One uključujući kraj nekažnjivosti zločina protiv novinara i zaposlenih u medijima time što će policija i tužlaštvo istraživati sve napade i prijetnje i privesti licu pravde izvršioce i nalogodavce, nastavak reforme Javnog servisa, uspostavljanje zajedničkih standarda i pricipe regulisanja medijskog tržišta, koje ohrabruje fer plej i reformisanje zaštite novinarskih izvora i staranje da su svi novi ili mijenjani medijski zakoni u skladu sa međunarodnim stanardima i najboljim praksama po pitanju medijskih sloboda i pluralizma.
Navodi se da je od 2004. godine bilo 85 napada na novinare, zaposlene u medijima i medijsku imovinu u Crnoj Gori, od čega 11 u posljednjoj godini.
“Ovim se ističe istotrijski i savremeni problem nekažnjivosti i umanjivanja povjerenja u državne institucije kako bi se preduzeli neophodni koraci ka privođenju licu pravde izvršilaca napada protiv medijskih aktera”, navodi se u dokumentu, gdje se dodaje da su ostali neriješeni napadi na novinare Oliveru Lakić i Tufika Softića, ali i ubistvo glavnog urednika “Dana” Duška Jovanovića. Napominje se i da tranzicija RTCG u javni servis nije dovršena i dodatno je podrivaju zabrinutosti koje se tiču političke nezavisnosti njenog Savjeta, naročito nakon smjene Andrijane Kadije sa mjesta generalne direktorke 2018. godine.
U dokumentu se pominje i da je vlada 2016. godine, prema njenim podacima, više od tri četvrtine novca namijenjenog za reklamiranje potrošila u dva lista koja su bliska DPS-u.
Jedna od preporuka je da se sredstva za reklamiranje Vlade i njenih institucija dodjeljuje privatnim medijima na pošten i transparentan način. Zbog dosadašnjeg odnosa vlasti prema bliskim medijima, u izvještaju se izrazili zabrinutost u vezi sa tim da li će “nova administracija ići koracima DPS-a i koristiti državne resurse, kao što je RTCG, za podršku svojoj partiji i akterima” ili će osigurati fer tržište za sve medije.
Bonus video:
