Preko 200 građana okupilo se na protestu koji je u Tivtu organizovala Neformalna građanska inicijativa "Bokobran" protiv namjere kompanije "Sea Trade" iza koje stoji ruski kapital, da popularno tivatsko kupalište i najveću ovdašnju javnu plažu Ponta Seljanova na istoimenom rtu, "uredi i valorizuje" na način da bi ubuduće najveći dio tog prostora bio dostupan samo onima koji su spremni platiti korišćenje plažnog mobilijara.
"Sea Trade" je već uradio projekat na koga je dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte, a po kome bi se na nešto preko 4.000 kvadrata plaže na Ponti postavile čak 252 ležaljke sa suncobranima.
Za lokalno stanovništvo ostavljen je samo manji dio plaže uz istočni dio rta Seljanovo, a duž Ponte bi se gradilo šetalište, nova betonska mula, nasulo na hiljade kubika pijeska i šljunka radi proširenja plaža, te napravili plažni restoran, tehnički objekat i punkt za DJ-a.
Dobar dio tih riješenja kosi se sa Državnom studijom lokacije za ovaj prostor i urbanističko-tehničkim uslovima koje je "Sea Tradeu" izdala Opština Tivat.
Protiv ovakvih namjera investitora i državnih vlasti koje ga podržavaju, ustali su brojni građani Tivta, posebno stanovnici Seljanova i Donje Lstve gdje su brojne generacije bukvalno odrasle na Ponti i za nju su posebno emotivno vezane.
I mlado i staro, od beba u kolicima do staraca sa štapom, brojni aktivisti NVO sektora, opozicionih stranaka, odbornici u SO Tivat, ali i ribari, jedriličari, turistički radnici, profesori i umjetnici, okupili su se danas na protestu u organizaciji “Bokobrana”, prvom takvom skupu održanom u Tivtu još od protesta i štrajkova radnika bivšeg Arsenala u predvečerje prodaje i gašenja te firme 2006.
Među demonstrantima, pored ostalih su bili i bivši predsjednik SO Tivat Krsto Bošković, direktor Radio Tivta Dragan Popadić, kao i bivša dugogodišnja direktorka Centra za kulturu Tivat Milena Radojević, te jedna od najistaknutijih naučnica Instituta za biologiju mora iz Kotora dr Vesna Mačić.
Kolona praćena zvukom pištaljki i udaranjem u bubanj, sa trasaparentima koji su izražavali protest zbog sve raširenije prostorne devastacije Boke i primorja, prošetala je obalnim putem od Upravne zgrade Porto Montenegra do svetionika na Ponti.
Tu su se okupljenima obratili aktivisti “Bokobrana” i više NVO koje su podržale protest.
"Želimo da ukažemo na neustavne mehanizme, koje su uspostavili državni i lokalni organi upravljanja, a koji su nas doveli u situaciju da se svrstamo u zemlje Trećeg svijeta, što izvoze ne svoje materijalne resurse, već i samu vlastitu teritoriju", rekla je Antonela Stjepčević, istučući da su građani "zaboravili da je ovo naš prostor, naša zemlja i naše more i da smo mi svoj legitimitet samo povjerili nekome da u naše ime odlučuje i da nas zastupa, a ne da sve raspe i uništi pozivajući se na navodni razvoj i poštovanje zakona”.
"Ko brani Oppštini Tivat koja očito ima 5,6 miliona eura viška pa ih oprašta Porto Montenegru, da uzme u zakup od Morskog dobra Pontu Seljanova, napravi šetalište i uredi ovo kupalište da ono bude na korišćenje nama, građanima Tivta. To ni izbliza ne košta tolike pare", istakla je Stjepčević koja je pročitala i poruku što je okupljenima poslala dr Slavica Kašćelan-Petović iz Instituta za biologiju mora, a koja je istraživala morski ekosistem oko Ponte i moguće posljedice realizacije projekta "Sea Tradea" na njega.
Pored ostaloga, ona je navela da je u moru oko Ponte registrovano prisustvo 7 nacionalno i međunarodno zaštićenih biljnih i životinkskih vrsta, na čija bi staništa pogubno djelovalo planirano nasipanje velikih količina pijeska radi proširenja plaža.
"Veza mora i čovjeka na ovom području je vjekovna i neraskidiva. Dok god budemo imali prijateljski odnos prema njemu, more će nam uzvraćati. Čuvajmo more za nas i generacije koje dolaze jer u suprotnom, od Bokokotorskog zaliva ćemo napraviti jednu veliku baru pored koje neće biti moguće živjeti", poručila je dr Kašćela-Petović.
Predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović pozvao je sve primorce od Herceg Novog do Ulcinja da se ujedinjeno suprostave pogubnom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i novom Prostornom planu obalnog područja koji su ključni osnov za devastaciju Boke i primorja “sistemom grab landinga- nasipanja i betonizacije obale na račun mora”.
"Ako se ne izborimo za Pontu Seljanova, Tivćani neće imati gdje da se okupaju u moru – bićemo kao stanovnici Lovćena koji mogu samo da se popnu na brdo i odatle gledaju more", istakao je Komnenović.
Sanja Vuković je u ime žitelja Seljanova, poručila da mještani neće odustati od prostora za koji su svi životno i emotivno vezani.
"Smeta nam ovakav odnos prema našoj obali, smeta nam njeno devastiranje i želimo da naša djeca sjutra slobodno idu na naše plaže i proživljavaju život dostojan čovjeka, a ne da budu građani drugog reda u sopstvenoj zemlji", kazala je ona.
Predsjednica NVO “Evropski dom” Marijana Mišić-Škanata kazala je “da je naš svijet sada narušen i na to ne smijemo pristati”.
"Hoćemo prirodne ljepote, umjesto snobovske rabote", istakla je ona.
Aktivisti Bokobrana najavili su da će preduzeti sve što budu mogli da spasu Pontu i ostale ugrožene djelove obale Boke – od prikupljanja potpisa 6.000 građana na zahtjev da se Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata vrati u skupštinksu procedure, do pokretanja tužbi pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti državnih studija lokacije koje su planski dokumenti sa snagom zakona, ali ih je donijela Vlada kao organ izvršne vlasti, a ne Skupština kao zakonodavna vlast.
Galerija
Bonus video:
