Crna Gora je napredovala u posljednjem izvještaju međunarodne organizacije Fridom haus i ocijenjena je sa 67 poena u odnosu na ocjenu 63 koju je imala u prošlom izvještaju.
U izvještaju "Sloboda u svijetu" se navodi da je Crna Gora i dalje djelimično slobodna zemlja, a da i dalje velike probleme predstavljaju korupcija i partijsko zapošljavanje.
U izvještaju se primjećuju poboljšanja po pitanju stanja građanskih i političkih sloboda.
Ocijenjeno je da je Demokratska partija socijalista zadržala kontrolu nad pravosuđem, da su odnosi između vlade i medija bolji, a da je nova administracija više odgovarala na kritike političkih suparnika i civilnog društva.
"Vlada je u novembru predstavila program 'Evropa sad', kojim je, između ostalih reformi, uvedena progresivna poreska stopa i povećana minimalna zarada sa 250 na 450 eura. Programom, koji je parlament usvojio u decembru, nastoji se poboljšati životni standard", piše u izvještaju Fridom Hausa.
Izvještaj notira i da se vlast uzdržala od zastrašivanja i delegitimisanja opozicionih aktivnosti izjednačavajući ih sa prijetnjama državi ili javnom redu.
"Zbog ovog mirnijeg političkog okruženja, pojavile su se nove antivladine političke grupe, takmičile su se na lokalnim izborima i učestvovale u javnoj sferi bez pritiska ili demonizovanja kao 'državnih neprijatelja“. Tu imamo promjenu rezultata. Skor je poboljšan sa dva na tri jer se političke grupe suočavaju sa manje prepreka u svom funkcionisanju nego prethodnih godina", piše u izvještaju.
Primjećuje se i da je, dok su birači uglavnom slobodni da izraze svoje političke izbore, DPS stvorio klijentelističke sisteme i široko rasprostranjenu korupciju, kako u javnim tako i u privatnim preduzećima koja su povezana sa državom, što podstiče lojalnost DPS-u.
"Štaviše, vjeruje se da mnogi članovi DPS-a imaju veze sa organizovanim kriminalom, što i dalje pruža mogućnosti za nezakonit pritisak na birače i kandidate. Nova vlast nije zaustavila praksu klijentelizma, čime je ozbiljno podrila planiranu depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave i stvaranje proklamovanog meritokratskog sistema", navedeno je u izvještaju.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori je, kako napominje Fridom Haus, izvršila značajan uticaj na kadrovsku politiku vlasti.
Piše i da su žene nedovoljno zastupljene na političkim vodećim pozicijama i politici uopšte. Iako je vlada formirana 2020. godine preduzela korake za povećanje učešća žena, uključujući i rodne kvote na izbornim listama, implementacija je i dalje neujednačena.
Kako se tvrdi u izvještaju, Đukanović je decenijama imao ogromnu personalizovanu moć tokom svojih mandata i kao premijer i predsjednik, kao i tokom svog vremena van vlade kao predsjednik DPS-a.
"Iako ustav predviđa parlamentarni sistem vlasti, Skupština je nakon Đukanovićevog izbora u aprilu 2018. godine usvojila novi zakon kojim su proširena predsjednička ovlašćenja, uključujući i omogućavanje predsjedniku da formira savjete, odbore i radne grupe u okviru Predsjedništva. Savez koji je predvodio premijer Krivokapić, koji je i formirao novu vladu u decembru 2020. godine, došao je na vlast kroz tijesnu parlamentarnu većinu. Njihova zavisnost od ove tijesne većine podstakla je Krivokapića da više odgovara poslanicima od svojih prethodnika i omogućila parlamentu da bude jači u svojim nadzornim funkcijama", tvrdi se u izvještaju.
Tu je, kako se ukazuje, evidentirana promjena rezultata, ocjena je poboljšana sa dva na tri jer je parlament tokom godine izvršio veći nadzor nad izvršnom vlašću.
"Korupcija i kronizam su i dalje široko rasprostranjeni, a skromni napori vlasti da riješe problem, djelimično podstaknuti zahjtevima za pristupanje EU, nisu dali značajne rezultate".
Kako se ukazuje, visoki zvaničnici umiješani u korupcionaške šeme rijetko se suočavaju sa krivičnim gonjenjem.
"Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji obezbjeđuju određenu odgovornost, izvještavajući o korupciji zvaničnika i njenim efektima. Dok je Krivokapićeva vlada napravila određene iskorake u borbi protiv korupcije, državni tužioci – posebno tužilac koji je odgovoran za vođenje slučajeva organizovanog kriminala i terorizma – lojalni su DPS-u, što je omelo te napore 2021. godine", ističe se u izvještaju.
Uprkos obećanjima Krivokapićeve vlade da će promijeniti netransparentnu praksu iz prošlosti i biti otvoreniji za javnost, kako se ističe, građani i dalje imaju malo mogućnosti za smisleno učešće u javnim konsultacijama o zakonodavstvu i reformama politike.
"Budžetski planovi nisu široko dostupni, kao ni informacije o državnim ugovorima, što je dovelo do kritika civilnog društva na račun Krivokapićeve vlade zbog nastavljanja netransparentne prakse, kakva je bila kod njegovih prethodnika", navedeno je u dokumentu.
Ukazano je da javnost ima generalno neangažovan odnos prema istraživačima i univerzitetskim profesorima.
"Ljudi su uglavnom slobodni da učestvuju u javnim raspravama. Krivokapićeva vlada nije nastojala da ućutka neslaganje tako što je uputila policiju da hapsi korisnike društvenih mreža koji objavljuju kritičke ili satirične sadržaje. Strah pojedinaca od odmazde za izražavanje mišljenja na internetu se smanjio, a kritike na račun parlamentarne većine i vlade postale su uobičajene. Tu imamo promjenu rezultata jer je ocjena poboljšana sa dva na tru pošto se pojedinci suočavaju sa manjom odmazdom za izražavanje svojih ličnih stavova pod trenutnom vladom", piše u izvještaju.
Bonus video:
