U borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma prioritet je nastavak preventivnih i represivnih mjera nadležnih institucija u okviru zakonski propisanih procedura, saopštio je direktor Uprave policije Veselin Veljović i dodao da je broj ljudi iz Crne Gore na stranim ratištima zanemarljiv. On je danas, na konferenciji Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, rekao da Crna Gora ima nacionalni odgovor na izazove u borbi protiv tih fenomena i pranja novca i da je razvila strategiju za prevenciju i suzbijanje tih pojava. “To je za nas značajno. Imamo zakonsku regulativu, kvalitetnu infrastrukturu, razvijen sistem institucionalnih odgovora i vidljive rezultate”, naveo je Veljović. On je kazao da je oko 400 osoba sa Zapadnog Balkana uključeno na stranim ratištima, a da je broj ljudi iz Crne Gore zanemarljiv. "Prostor Zapadnog Balkana nije odolio iskušenju prisustva stranih boraca i njihovih porodica na stranim ratištima. Taj broj oscilira, ali prema najnovijim podacima on je oko 400, a broj stranih ratnika sa prostora Crne Gore je zanemarljiv", naveo je Veljović. On je rekao da Ministarstvo unutrašnjih poslova ima precizne podatke o broju ljudi iz Crne Gore koji su otišli ili su se vratli sa stranih ratišta i da sve aktivnosti u vezi sa tim taj Vladin resor prati. Kako je rekao Veljović, bezbjednosne službe ne raspolažu operativnim saznanjima da može doći do terorističkog čina na prostoru Crne Gore, a nadležni državni organi su to pitanje postavile kao prioritet. "Da li će i kada doći, ostaje da vidimo. Ta mogućnost uvijek postoji", kazao je Veljović. On je rekao da porodice čiji su članovi stradali na stranim ratištima ne smiju biti izopštene, već ih treba uključiti u zajednicu i pomoći im. "Pitanje nepredvidivosti, nepovjerenja pogoduje razvoju nestabilnosti i globalnim prijetnjama koje dovode do usložnjavanja bezbjednosnih prilkima u nacionalnom, regionalnom i međunarodnom kontekstu", ocijenio je Veljović. Veljović je kazao da apsolutna bezbjednost ne postoji. "Ni na jednoj tački planete apsolutna bezbjednost ne postoji. Za vrlo kratko vrijeme se samo jednim terorističkim aktom i pojedincem situacija može drastično promijeniti od bezbjednosno stabilnih prilika u prilike koje su nestabilne, koje mogu esklirati", naveo je Veljović. Kako je kazao bezbjednost je neodvojiva od ekonomije, a progres društvene zajednice nije moguće postići bez ekonomskog progresa, a nezaobilazno je i pitanje bezbjednosti. Prema riječima Veljovića, procesi obuke, obrazovanja i deradikalizacije važni su na nacionalnom ,reginalnom i međunarodnom nivou. "Tim pitanjima se mora posvetiti zaslužena pažnja. Bojim se da smo to pitanje ispustili iz vidokruga preventivnih aktivnosti. Važne su i aktivnosti civilnog društva, medija, akademske zajednice i obavještajno-bezbjednosne zajednice", naveo je Veljović. Govoreći o represivnim aktivnostima, Veljović je naveo da su to operativne aktivnosti obavještajno - bezbjednosne zajednice i krivično pravnog procesuiranja. Crna Gora, kako je dodao, kao i ostale države u regionu, je u svom zakonodavstvu poslednjih godina uvela to krivično djelo kao inkriminisano. Veljović je kazao da borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma nije pitanje samo jedne države i da su nacionalni i regionalni odgovori veoma važni. "Potreban je nastavak preventivnih i represivnih mjera nadležnih institucija u okviru zakonski propisanih procedura. Terorizam će trajati koliko i civilazicija i to je nešto na šta se moramo dugoročno spremiti", ocijenio je Veljvić. Na pitanje da li Crna Gora podržava članstvo Kosova u Interpolu, Veljović je kazao da podržava. Na pitanje da li slijede reforme u policiji, on je rekao da je to proces koji ima zacrtani cilj i sprovodi se intezivno i kvalitetno. Veljović je dodao da slijedi usvajanje novog zakona o unutrašnjim poslovima, ali da će cijeli taj proces biti transparentan. Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović rekao je da se više desetina žena sa Balkana nalazi u logorima u Siriji koji su pod kurdskom kontrolom. Kako je objasnio, najčešći razlozi odlaska žena na strana ratišta su socio-ekonomske prirode, a manje ideološke. Žene na strana ratišta najviše odlaze da bi bile sa svojom porodicom ili zbog toga što nijesu imale izbora. Azinović je kazao da je veoma teško pretpostaviti ko bi mogao biti potencijalni terorista, jer je uspostavljanje takve vrste kontrole nemoguće. "Sve je moguće, ali ne treba održavati paranoju", dodao je Azinović. Kako je naveo, prema podacima Europola, prošle godine bilo je više od 200 terorsističkih napada, a kod 67 odsto napada motivi su bili etno-separatističke težnje, a u 16 odsto slujčajeva radiklani ekstremizam.
Bonus video:
