Crna Gora je skromni inovator i nažalost pati od malog broja istraživača i slabih veza između akademske zajednice, istraživačkih instituta i privrede. Prema posljednjim raspoloživim podacima, samo 2,2% crnogorskih mikro, malih i srednjih preduzeća investira u istraživanje i razvoj, a preko 90% istraživača zaposleno je u vladi i sektoru visokog obrazovanja. Ovi podaci se moraju mijenjati i moramo biti podrška tim procesima, jer podsticanje inovacija i uvođenje novih tehnologija značajno doprinosi ukupnom ekonomskom razvoju, zasnovanom na znanju, unapređujući istraživačke i inovacione potencijale, stvarajući nove proizvode, djelatnosti i nova radna mjesta, kaže Nik Đeljošaj, potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja.
Sa aspekta Ministarstva ekonomskog razvoja, podsticanje inovativnih potencijala u preduzećima na principima pametnog i održivog razvoja industrije je naročito bitno za jačanje konkurentnosti preduzeća i u kontekstu pripreme naše industrije za bržu integraciju sa jedinstvenim tržištem EU.
Na tom planu se već sprovode dinamične aktivnosti implementacije Programa za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji, koji je nastao kao rezultat uspostavljene neophodne sinergije industrijske politike, politike inovacija i energetske politike sa prioritetima pametne specijalizacije. Isti ima za cilj uspostavljanje finansijskog mehanizma za unapređenje poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća u prerađivačkoj industriji uvođenjem inovativnih rješenja i novih tehnologija, koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti, uspostavljanja sistema za upravljanje energijom i povećanja upotrebe dostupnih izvora obnovljive energije.
Dvostruka tranzicija
Realizacija pilot faze Programa je počela u drugoj polovini 2023. na osnovu Sporazuma o međuresornoj saradnji u implementaciji Programa, i nastavlja se i u tekućoj godini kroz saradnju više ministarstava sa Fondom za inovacije, u čijem je zaduženju implementacija Programa. Implementacija Programa, kao instrument bespovratne finansijske podrške za uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija u sektoru industrije će uvođenjem digitalnih rješenja, koja doprinose poboljšanom upravljanju energijom, omogućiti unapređenje poslovanja preduzeća u prerađivačkoj industriji. A dodatno i unapređenje specifičnih vještina zaposlenih u tim preduzećima, što takođe doprinosi jačanju njihovih vještina u funkciji savremenih zahtjeva dvostruke tranzicije u smislu neophodne zelene i digitalne tranzicije.
U cilju prilagođavanja savremenim trendovima na tržištu i unapređenja konkurentskih sposobnosti, nesporno je da preduzeća treba da uvode inovacije u svom poslovanju. Na taj način preduzeća su u mogućnosti da unapređuju svoje proizvode, poslovne procese i efikasnost i produktivnost svog poslovanja. Inovativna proizvodnja i modeli poslovanja podrazumijevaju, prije svega, primjenu novih tehnologija i znanja za diverzifikaciju i razvoj novih proizvoda i usluga.
Kako ste zadovoljni timom u Ministarstvu?
Moram priznati da je uprkos čestim promjenama u organizaciji vlade i kadrovskim promjenama Ministarstvo ekonomskog razvoja uspjelo, dobrim dijelom, zadržati ono što je ključno za svaku organizaciju, a to je kvalitetan kadar. U Ministarstvu se rad u timu ne doživljava kao obaveza, već kao ključna temeljna vrijednost koja pokreće sve aktivnosti i inicijative. Zahvaljujući takvom timu uspijevamo da realizujemo sve planirane aktivnosti, koji su nekada vrlo ambiciozno postavljeni.
Timski rad olakšava koordinaciju i upravljanje projektima, što je ključno za podršku ekonomskom razvoju. Kroz timski rad svojih službenika Ministarstvo nastoji da permanentno nadograđuje znanja i informisanost. Dobra komunikacija među zaposlenima važan je preduslov za postizanje uspjeha, kako svakog državnog službenika, tako i Ministarstva. Raspored zaduženja i međusobna podrška unutar timova osiguravaju efikasnu realizaciju ciljeva, što direktno doprinosi ekonomskom rastu Crne Gore.
Kako praktično funkcioniše Vaš tim?
Putem kontinuirane razmjene ideja i konstruktivnih debata, timovi generišu nova rješenja koja omogućavaju MER-u da se uspješno nosi s izazovima modernog tržišta. Rukovodeći kadar Ministarstva je svjestan da je pitanje sposobnosti i motivisanosti zaposlenih u državnim institucijama od velike važnosti za njihovu efikasnost, kao i za ostvarenje ciljeva na putu Crne Gore za članstvo u EU. Taj put podrazumijeva institucije koje postižu visoke rezultate, a to je neraskidivo povezano sa zaposlenima koji posjeduju i dijele takve vrijednosti.
Najvažnije, timski rad zahtijeva visok stepen posvećenosti i međusobnog poštovanja. Poštovanje različitih perspektiva i iskustava članova tima ključno je za postizanje harmonične radne atmosfere i dobre sinergije. Ova atmosfera povjerenja i podrške ne samo da podstiče inovacije u Ministarstvu, već osigurava dugoročni uspjeh u ostvarivanju ciljeva.
Takođe, ono što želim posebno i sa ponosom da istaknem je činjenica da od ukupnog broja zaposlenih u Ministarstvu žene čine 62%. Gotovo kompletan, osim ministra i jednog državnog sekretara, rukovodni kadar su žene. Isti odnos je i na pozicijama ekspertsko-rukovodnog kadra gdje su žene više zastupljene, ali i na šefovskim pozicijama.
Kakvi su planovi MER-a i šta treba unaprijediti?
Prvi i osnovni cilj svih nas je da Crnu Goru učinimo boljim mjestom za život naših građanki i građana. Na putu ka ostvarivanju tog cilja ključno nam je pridruživanje EU, tako da su i naši planovi i aktivnosti umjereni dominantno ka tome. Zato ćemo u narednom periodu raditi na povećanju konkurentnosti naše privrede i stvaranju boljeg ambijenta za razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP), ali i za privlačenje stranih direktnih investicija. Trudićemo se da kroz novu industrijsku politiku na kojoj trenutno radimo pripremimo našu privredu za zajedničko unutrašnje tržište EU. Ovo nam je posebno važno u kontekstu pripreme MSP koja posluju u oblasti industrije, naročito prerađivačke industrije.
U ovom trenutku MSP predstavlja značajan privredni segment nacionalne ekonomije. MSP već godinama bilježi dinamičan rast i razvoj, i prema podacima Monstata broj poslovnih subjekata u 2022. godini iznosio je 45.675, što u odnosu na 2021. godinu kada ih je bilo 39.682, izraženo u procentima, predstavlja povećanje od 15,1%. Sa druge strane u kontinuitetu pratimo privredna kretanja, osluškujući potrebe privrede i na taj način nastojimo da kreiramo politike koje će biti u funkciji, a ne prepreka, unapređenju poslovnog ambijenta.
Usklađivanja nacionalnog zakonodavnog okvira
Koji su najveći problemi u ovom segmentu nacionalne ekonomije?
Ne mogu reći da nemamo problema u ovom segmentu, ali ono što mogu sa sigurnošću reći to je da imamo i volju i planove da riješimo te probleme koji se nažalost iz godine u godinu ponavljaju. Neke od njih ću i ovdje podijeliti sa vama.
Ministarstvo trenutno priprema Program za unapređenje konkurentnosti privrede sa opredijeljenim budžetom od 3 mil. €, a čiji će akcenat biti na jačanju proizvodne djelatnosti i transformaciji privrede ka digitalnom i zelenom poslovanju. Nastaviće se i implementacija Programa za razvoj i promociju zanatstva za 2024. godinu za koji je opredijeljeno 200.000,00 eura. U cilju oživljavanja i snažnije afirmacije zanatske djelatnosti, prepoznata je potreba za daljim unapređenjem zakonskog, institucionalnog i finansijskog okvira za razvoj ovog segmenta privrede.
U cilju stvaranja uslova poslovanja koji će svim poslovnim subjektima omogućiti da postanu relevantan i ravnopravan učesnik na tržištu, prepoznata je neophodnost daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavnog okvira u oblasti privrednog prava sa pravnom tekovinom EU, unapređenje odredaba koje su već u primjeni, kao i uključivanje opravdanih sugestija poslovne i akademske zajednice. Paralelno sa ovim procesom, usljed jasne povezanosti u dijelu unapređenja Centralnog registra privrednih subjekata i procesa registracije privrednih subjekata, radimo na pripremi Predloga zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata.
Ima li još nekih prepreka u stvaranju ovakvog ambijenta?
U dijelu unapređenja poslovnog ambijenta prepoznati su izazovi koji se odnose na administrativne i regulatorne prepreke, uspostavljanje digitalnih procesa, kao i smanjenje parafiskalnih nameta na nacionalnom i lokalnom nivou. U cilju pojednostavljenja procesa poslovanja i postojanja transparentnog prikaza svih obaveza koje su fizička i pravna lica u obavezi da plaćaju državi, redovno ažuriramo Registar nameta, koji sadrži popis nameta na državnom i lokalnom nivou. Trenutni broj nameta u Registru je 1.694, broj razvrstanih nameta je 25.541, dok je broj propisa koji definišu osnovicu ili visinu nameta 767. Uveli smo mogućnost i da se sve takse i naknade koje se plaćaju Ministarstvu, sada se mogu platiti elektronskim putem.
Kreiranje poslovnog ambijenta
I strane investicije su značajan segment naše ekonomije?
Pored kreiranja povoljnog ambijenta za domaće preduzetnike, posebna pažnja se posvećuje i stranim investitorima. Crna Gora ima efikasan, transparentan i konkurentan poreski sistem, i predstavlja atraktivnu lokaciju za strane investitore. Međutim, zabrinjava pad SDI. Neto priliv SDI u Crnoj Gori prošle godine je, prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG), iznosio 428,67 miliona eura, što je 45,23 odsto manje u odnosu na 2022. Upravo zbog svega navedenog, naš zadatak je da u narednom periodu dodatno radimo na kreiranju još boljeg poslovnog ambijenta za privlačenje SDI. U tom cilju su započete i aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o stranim investicijama.
U okviru Programa jedinstvenog tržišta (Single Market Programme - SMP) 2021-2027, 2023. godine je potpisan Sporazum za učešće Crne Gore u ovom program. SMP je program za unutrašnje tržište, konkurentnost preduzeća, uključujući mala i srednja preduzeća, oblast bilja, životinja, hrane i stočne hrane i evropske statistike. Na ovaj način su obezbijeđni preduslovi crnogorskim preduzećima za učešće u ovom EU programu, sa nadom da će što više mladih, potencijalnih i postojećih preduzetnika uzeti učešće i iskoristiti benefite koje ovaj program pruža. Crna Gora je prva u regionu potpisala ovaj Sporazum.
Šta je za Ministarstvo najvažnije u domenu regionalnog razvoja?
U domenu politike regionalnog razvoja, Ministarstvo je takođe prepoznalo potrebu da se unaprijedi koordinacija ove prilično sveobuhvatne, horizontalne politike, kao i potrebu za jačanjem saradnje sa lokalnim samoupravama na temu lokalnog ekonomskog razvoja i podrške koju nacionalni resori mogu da pruže. Na toj liniji, uspostavili smo Partnerski savjet za regionalni razvoj, u kojem će prvi put članstvo uzeti ministri ključnih resora značajnih za politiku regionalnog razvoja, kao i gradonačelnici, odnosno predsjednici svih JLS u Crnoj Gori. Planiramo i unaređenje Zakona o regionalnom razvoju i dijela podzakonskih akata. Praćenje i podrška izrade Strateških planova razvoja JLS, kontinuirana je aktivnost našeg Ministarstva, koja će biti nastavljena i u tekućoj godini.
Kao što vidite, mnogo aktivnosti je pred nama, ali i želje da se sve te aktivnosti realizuju, jer sve nas vodi jedan isti cilj, a to je bolja i uspješnija Crna Gora.
Prema posljednjim raspoloživim podacima, samo 2,2% crnogorskih mikro, malih i srednjih preduzeća investira u istraživanje i razvoj, a preko 90% istraživača zaposleno je u vladi i sektoru visokog obrazovanja. Ovi podaci se moraju mijenjati i moramo biti podrška tim procesima
Ono što želim posebno i sa ponosom da istaknem je činjenica da od ukupnog broja zaposlenih u Ministarstvu žene čine 62%. Gotovo kompletan, osim ministra i jednog državnog sekretara, rukovodni kadar su žene. Isti odnos je i na pozicijama ekspertsko-rukovodnog kadra gdje su žene više zastupljene, ali i na šefovskim pozicijama
Trenutni broj nameta u Registru je 1.694, broj razvrstanih nameta je 25.541, dok je broj propisa koji definišu osnovicu ili visinu nameta 767. Uveli smo mogućnost i da se sve takse i naknade koje se plaćaju Ministarstvu, sada se mogu platiti elektronskim putem
Kao što vidite, mnogo aktivnosti je pred nama, ali i želje da se sve te aktivnosti realizuje, jer sve nas vodi jedan isti cilj, a to je bolja i uspješnija Crna Gora
