Livnica oružja u Kragujevcu osnovana je još 1853. godine, i vremenom je izrasla u jednu od najvećih industrijskih postrojenja za obradu metala na jugoistoku Evrope, ali je među širim narodnim masama najpoznatija po jednoj vrsti proizvoda – automobilima.
Prvi nagovještaji proizvodnje četvorotočkaša dogodili su se još prije Drugog svjetskog rata, kada je u kragujevačkim pogonima sklopljen određen broj Ševroletovih kamiona, a tokom 1953. godine i 162 primjerka popularnog džip vilisa.
Konačno, na referendumu među radnicima fabrike koji je održan 26. avgusta 1953. donesena je odluka o početku proizvodnje automobila i taj se datum obilježava kao zvanično osnivanje fabrike automobila Zastava.
Već naredne 1954. godine fabrika je dobila ime Zavodi Crvena Zastava, a inženjer Prvoslav Raković preuzeo je vođenje kompanije na čijem će čelu ostati decenijama.
Zastava 101 na sajmu automobila 1971. (FOTO: opelteamserbia.com)
Iako se automobilska industrija činila kao logičan pravac razvoja, dodatak izradi oružja, nije bilo jednostavno dobiti potrebne dozvole i licence za to. Mnogi u strukturama vlasti su smatrali da je riječ o luksuznom i radničkoj klasi nepotrebnom proizvodu. Na kraju je presudila potreba vojske za većom količinom terenskih vozila, pa je već 1953. raspisan međunarodni konkurs.
Iz Engleske su se javili Rover i Ostin, iz Italije Fijat i Alfa Romeo, iz Francuske Reno i Delahaj, iz SAD Džip, a iz Austrije proizvođač motora Jenbaher. Do kraja godine testirana su njihova terenska vozila, i kao najbolji ponuđač odabran je Fijat. Upravo u to vrijeme odnosi Jugoslavije i Italije su zbog Trsta bili izuzetno zategnuti, vojska je bila na granicama, pa je izbor Fijata pomalo iznenađujući. Razlog treba tražiti u tome što je Italija u to vrijeme dugovala Jugoslaviji veliki novac na račun ratne odštete, što je moglo olakšati kompenzacije i smanjiti troškove proizvodnje.
Desetogodišnji ugovor o tehničkoj saradnji između kragujevačke i torinske fabrike je potpisan 12. avgusta 1954, a već krajem iste godine sa trake su sišli prvi primjerci fijata 1400 i kampanjole.
Već 1955. je počelo sklapanje fijata 600, popularnog “fiće”, automobila koji će motorizovati naše prostore. Uslijedili su "tristać", "stojadin”, jugo i drugi modeli. Nakon raspada bivše Jugoslavije, Zastava je definitivno izgubila korak sa konkurencijom.
Popularni "Fića" koji je zaludio Jugoslaviju (FOTO: sumadijapress.co.rs)
Proizvodnja je nastavljena narednih petnaestak godina, uglavnom da bi se zadovoljavale potrebe domaćeg tržišta, a prije par godina fabriku je preuzeo Fijat, kada su prestali da postoje modeli zastava i jugo.
Danas se u modernim proizvodnim pogonima proizvodi fijat 500L, čime je nastavljena šezdesetogodišnja tradicija proizvodnje automobila u Kragujevcu.
Fića postao legenda
Neki automobili ostave trag svojim tehnološkim ili stilskim inovacijama, a drugi ulogom koju su imali u kulturi čitavih nacija i generacija.
Samo mali broj, međutim, ostane upamćen kako po tehnologiji tako i po izazvanim emocijama, a još manji ostavi toliki trag da postanu prave ikone svog doba. Takva ikona je postojala na prostorima bivše Jugoslavije, a zvala se “fića”.
Pored toga što je bio pristupačan, ovaj auto je bio nevjerovatno šarmantan, što ga je i učinilo najslavnijim vozilom Zastave u istoriji. Kao jedno od najboljih rješenja u kategoriji malolitražnih vozila, „fića“ se definitivno svrstao među prevozna sredstva sa najjačim karakterom. U više verzija proizvođen je od 18. oktobra 1955. do 18. novembra 1985. godine. Za to vrijeme, iz fabrike je izašlo ukupno 923.487 primeraka.
Galerija
Bonus video:
