Ako ste do sada već putovali automobilom u Zapadnu Evropu, sigurno ste dosta strijepjeli od eventualnog saobraćajnog prekršaja, jer je on za sobom povlačio, za naš standard, veliku novčanu kaznu. Od prije nekoliko dana, kazne u razvijenoj Evropi su postale gotovo mačji kašalj za ono što nas čeka na našim putevima.
Kada uporedite kazne koje su propisane novim Zakonom o bezbjednosti saobraćaja u Crnoj Gori, koji je na snagu stupio 6. januara, sa kaznama koje su za iste prekršaje predviđene u Njemačkoj, shvatićete da u najrazvijenijoj evropskoj državi možete da vozite sa dosta manje straha da ćete neznatno prekoračiti brzinu ili se javiti ženi koja vas uporno poziva na mobilni telefon.
Da nas pogrešno ne razumijete, ovo poređenje nijesmo pravili da bismo opravdali najteže prekršaje u saobraćaju koji ponekad dovode do teških nesreća, ali mislimo da su naši zakonodavci pretjerali kada se radi o manjim prekršajima, posebno kada se u obzir uzmu vrlo niska primanja crnogorskih građana, koja su pet puta manja nego u Njemačkoj, koju smo uzeli za primjer.
Po podacima njemačkog Saveznog ministarstva saobraćaja, građevinarstva i urbanog razvoja, tamošnjim zakonom je za minimalno prekoračenje brzine u naseljenom mjestu (do 10 km/h) propisana simbolična fiksna kazna od 15 eura, dok će vam policajac u Crnoj Gori za taj prekršaj napisati nalog da uplatite najmanje 40 eura, ali mu zakon ostavlja mogućnost da vas oglobi i sa 100 eura. Još drastičnija razlika postoji kada je u pitanju prekoračenje od 10 do 20 km/h u naseljenom mjestu.
Njemci za takav ispad kažnjavaju sa 25 do 35 eura, a kod nas čak od 60 do 150 eura. Zvuči nevjerovatno, ali ispada da su Njemci dosta blagi prema svojim vozačima, možda i zbog njihovih „jadnih“ primanja, dok mi u Crnoj Gori valjda možemo lakše da istrpimo pet puta veću kaznu za relativno bezazlen prekrašaj. Iznos ove posljednje navedene kazne u najgorem slučaju će nam otkinuti čak trećinu plate, dok je Njemac praktično neće ni osjetiti, jer je tamo prosječna plata oko 2.300 eura, 70 puta veća nego najoštrija kazna koju može da plati za ovakav prekršaj.
Slična je situacija, kad su u pitanju manja prekoračenja, i van naseljenog mjesta. U svakoj stavci ćete za isto prekoračenje u Crnoj Gori platiti veću kaznu nego u Njemačkoj.
Osim toga, u Minhenu ili Hamburgu ćete moći da popijete čašu piva i sjednete za volan, a da ne rizikujete kaznu od 70 do 200 eura, koliko ćete platiti u Podgorici ili Nikšiću ako imate od 0,3 do 0,5 promila alkohola u krvi. Ko zna, možda Njemci (kao i većina ostalih evropskih nacija gdje ne postoji kazna za ovaj nivo) bolje podnose alkohol.
Sudeći po visini kazni, njima su i djeca manje draga nego nama. Ako dijete ne vozite u dječjem sjedištu, već ga drži majka u naručju, tamo će vas zakon oglobiti sa 30 eura, a u Crnoj Gori možete da „popijete“ račun i od 100 eura, što je novac za koji možete da kupite vrlo kvalitetno sjedište.
U slučaju da ne veže pojas, Njemac sa prosječnim primanjem rizikuje kaznu u visini dva i po radna sata, a Crnogorac za nju mora da radi od dva do četiri dana.
Dalje, ako vas policajac zatekne u razgovoru telefonom dok vozite, na kaznu može da vam ode i čitava nedjeljna zarada, dok Njemac ima mnogo manji stres jer ga 40 eura neće toliko zaboljeti kao nas 60, a u najgorem slučaju i 150.
Najveća kazna za nepravilno preticanje u Njemačkoj iznosi koliko najmanja u Crnoj Gori, a čak sedam puta manje nego najveća.
U slučaju da nemate zimske gume po snijegu i ledu u Njemačkoj, platićete od 40 do 80 eura, a u Crnoj Gori i na temperaturi od 20 stepeni početkom marta policajac može da vam napiše nalog da uplatite od 80 do 300 eura.
„Kako nas ne osvojiše!“, možda će neko pomisliti nakon što pročita ove podatke, ali autor ovog teksta ne bi išao tako daleko, već bi prije ovakvu kaznenu politiku ocijenio kao nepotrebno prestrogu.
Naravno, nije nam cilj da ovim člankom opravdamo prekršaje ili omalovažimo unapređenje bezbjednosti u saobraćaju. Naprotiv, uvijek smo isticali važnost vezivanja pojaseva, upotrebe dječjih sjedišta, hvalili propise kao što je korišćenje svjetala danju, kritikovali ugrožavanje sigurnosti na drumu nepravilnim preticanjima i jurnjavom i apelovali na strogo kažnjavanje ovih opasnih radnji, ali ovdje se radi o povećanom pritisku na one koji inače voze po propisima, ali tu i tamo im se omakne da umjesto 50 km/h voze 55 km/h.
Naime, iako su neki propisi do sada dosta dobro primjenjivani u praksi, svjedoci smo da nas je saobraćajna policija vrlo rijetko kažnjavala zbog „manjih“ prekršaja, kao što je nevezivanje sigurnosnih pojaseva, na primjer.
Da se kažnjavanju do sada pristupalo revnosno i bez gledanja kroz prste, velika većina vozača bi se sigurno navikla na određena pravila i to bez prevelikog ataka na njihov kućni budžet (sjetite se samo privikavanja na paljenje svjetala danju – većina to sada radi automatski kada uđe u vozilo).
Ovako će čak i oni koji dobro paze na saobraćajne propise da budu u velikom stresu kada su za volanom. Zbog tog stresa se savjestan vozač dovodi u situaciju da napravi grešku, i da čak ugrozi bezbjednost u saobraćaju, i tu leži najveća mana ove kaznene politike.
Deru i Slovenci
Stroga kaznena politika se primjenjuje i u nekim zemljama bivše Jugoslavije, pa je tako u Sloveniji kazna za prekoračenje brzine u naseljenom mestu do 10 km/h 100 eura, a za prekoračenje od 21 do 30 km/h kazna ide i na 500 eura. Nevezivanje pojaseva se plaća 120 eura, a korišćenje mobilnog telefona isto toliko.
Hrvati su nešto blaži, pa se kod njih za minimalno prekoračenje brzine u naseljenom mestu (do 10 km/h) plaća kazna od 40 eura, a za nevezivanje pojaseva oko 70 eura, koliko košta i razgovor mobilnim telefonom.
Najmanje kazne su u BiH, gdje ćete za prekoraćenje brzine u gradu od 10 do 20 km/h platiti kaznu od 20 eura, a za prekoraćenje od 30 do 50 km/h od 50 do 150 eura. Zanimljivo je da u Grčkoj kazna za nevezivanje pojaseva iznosi 350 eura.
Bonus video:
