Sa ljetom na izmaku dolazi vrijeme za nove programske šeme i nove sezone gledaocima dobro poznatih TV emisija koje će početi sa emitovanjem od septembra. Jedna od njih je i “Za volanom”, emisija televizije Vijesti posvećena automobilizmu koju uređuje novinar Saša Marković. Gledaoci su tokom ljeta gledali reprize najboljih, najatraktivnijih i najzanimljivijih priloga iz prethodnog perioda, a sada ih u standardnom terminu svake nedjelje od 16.40 časova očekuju nove epizode za koje je Marković, koji inače uređuje i dodatak “Auto” u dnevnom listu Vijestu, ranije obećao da će se potruditi da budu aktuelne, atraktivne i edukativne. O tome što se može očekivati od predstojeće sezone emisije “Za volanom”, ali i drugim temama vezanim za automobilizam Marković je pričao za “Play”.
Kako su išle pripreme za novu sezonu, da li će emisija doživjeti neke novine ili će se raditi po već oprobanom receptu? Od kad počinje sa emitovanjem i hoće li termin ostati isti? Da li već možeš da otkriješ ponešto od onoga što gledaoci mogu očekivati?
Emisija “Za volanom” ulazi u šestu sezonu, i njena koncepcija je naišla na odličan prijem kod gledalaca, pa sam smatrao da taj recept ne treba radikalno mijenjati. To ne znači da nijesmo spremili i neka osvježenja. Nova sezona počinje 1. septembra, termin ostaje nepromijenjen - nakon “Vijesti u pola 5”. Pored informacija o novim modelima raznih prevoznih sredstava, nastavićemo da se bavimo aktuelnim temama iz svakodnevnog života za volanom, od bezbjednosti, preko održavanja vozila do problema sa kojima se srećemo u saobraćaju.
Koliko je uopšte teško iznijeti pred gledaoce nešto novo, a opet ostati vjeran formatu na koji su navikli? Koliko si u tom smislu uslovljen dešavanjima na polju automobilizma i mogućnostima koje imaš na poslu?
Novitete nastojimo da uvodimo oprezno, da se ne bi udaljili od osnovne koncepcije, i da bi zadržali interesovanje gledalaca. Na primjer, iako se u svijetu sve više akcenat stavlja na automobile na alternativni pogon, kao što su električna energija i gorivne ćelije, vozačima u Crnoj Gori je to još strano, pa količinu tih informacija prilagođavamo njihovom interesovanju.
Što bi posebno volio da imaš u emisiji, a nisi u mogućnosti iz tehničkih, finansijskih ili nekih drugih razloga?
Nekad ni sam ne mogu da se načudim kako sa relativno malim resursima uspijevamo da donesemo mnogo ekskluzivnih priča. Ima dosta ideja koje se u prvom trenutku čine teško ostvarive, ali kada si uporan i posvećen, pronađe se način. Naravno, nešto ostaje i van domašaja.
Kada predstavljaš neki automobil gledaocima, ukazuješ na njegove pozitivne, ali naravno i negativne karakteristike. Budući da ti se automobili ustupaju na “recenziju” i firme to naravno rade sa željom da ih izreklamiraju, da li si nekad nailazio na negativne reakcije ako ta “reklama” ne ide po njihovim željama? Na koji način se osiguraš od toga?
Naravno da firme koje prodaju određeni proizvod žele da on bude prikazan u najboljem svjetlu, ali sa druge strane novinar mora da ima odgovornost prema gledaocima i da prenese svoje lične utiske. U ovom slučaju odgovornost je još i veća, jer će neko sjutra da izdvoji ne malu svotu novca da kupi taj automobil. Test ne bi imao smisla ako bismo samo prepisali ono što piše u brošuri proizvođača automobila. Ovakvim pristupom stekli smo povjerenje javnosti, a samim tim su rasli i interesovanje i gledanost. Izuzetno su rijetke negativne reakcije prodavaca, jer su i oni prepoznali da potencijalni kupac više voli da vidi stvarnu sliku, i radije će da pređe preko nekih sitnih nedostataka, nego da razmišlja šta se krije iza hvalospjeva.
Koliko uzimaš u obzir platežnu moć prosječnog crnogorskog građanina, koja nije velika i da li to umije da bude otežavajući faktor? Sa druge strane, koje vozilo je tebi do sad bilo najinteresantnije ili najekstravagantnije za čijim volanom si se našao?
Platežna moć je značajan faktor u odabiru tema. Interesantno je što prosječan građanin rijetko može da razmišlja o kupovini novog vozila, ali voli da vidi šta donosi moderna autoindustrija. Naravno, ljudima je interesantnije da vide nešto što im je u domašaju, pa zato imamo reportaže o polovnim vozilima, djelovima, održavanju.
Kakva ti je komunikacija sa gledaocima, koliko često ti se javljaju i prenose što ih interesuje, što bi voljeli da vide u emisiji? I što ih najviše interesuje po tvom dosadašnjem iskustvu?
Komunikaciju sa gledaocima imam na svakom koraku, na ulici, u prodavnici, kafiću, banci... Uglavnom su puni hvale za emisiju, a često ima i zanimljivih ideja. Često ih pitam i šta bi moglo da bude bolje. U svakom slučaju, interesovanja su vrlo različita, pa je takva i emisija.
U prethodnom intervjuu kazao si da si kroz posao dječačku zanesenost pretvorio u kreativno zanimanje. Što te van toga zanima, odnosno koje polje misliš da bi pratio kao novinar da to nije automobilizam?
U ranoj mladosti sam se aktivno bavio košarkom i to je i danas moja velika ljubav. Uživam da sa prijateljima koji poznaju košarku analiziram utakmice ili igrače, pa vjerujem da bih to mogao uspješno da prenesem i čitaocima.
Tada si takođe istakao činjenicu da je automobil nešto čime je većina muškaraca opčinjena od malih nogu, zašto misliš da je to slučaj, odakle potiče ta opsesija?
Automobil je uvijek bio simbol slobode, nezavisnosti i statusa, i mislim da ga te njegove karakteristike čine tako zanimljivim za muškarce. Međutim, vremena se mijenjaju, pa ja auto i za djevojke postao vrlo bitan dio stila.
“Vozači nemaju svijest da su u stanju povišenog rizika”
Crna Gora nažalost i dalje bilježi veliki broj saobraćajnih nesreća, koje onda dalje u javnosti stvaraju debate o uzrocima - neki kude vozače i mentalitet, drugi saobraćajnu infrastrukturu, treći kažu da policija ne obavlja posao kako bi trebalo... Koji su po tvom mišljenju najveći problemi i što su glavni uzroci?
Istina je da vozači još nemaju razvijenu svijest da čim sjednu za volan dolaze u stanje povišenog rizika, pa se mnogi ne ponašaju u skladu sa tim. Neprilagođena brzina i rizični manevri značajno doprinose nezgodama, a sa druge strane ni naši putevi ne praštaju greške. Da bi se bezbjednost podigla na viši nivo neophodno je stručno upravljanje bezbjednošću i stalno ulaganje. Pod tim podrazumijevam i ulaganje u infrastrukturu i u edukaciju vozača i ostalih učesnika u saobraćaju. Nije slučajno što najmanje poginulih na putevima ima u najrazvijenijim zemljama.
“Formula 1 je drastično izgubila na popularnosti”
Koliko pratiš auto-moto sport, što ti je najzanimljivije? Reklo bi se da je Formula 1 najpopularnija, ali su neki drugi sportovi u posljednje vrijeme zanimljiviji, recimo u Moto GP-u je mnogo veća neizvjesnost? Sa druge strane, na crnogorskim televizijama se auto-moto sport ne prati previše, smatraš li da zaslužuje više prostora ili je to jednostavno rezultat nedostatka novca da se otkupe prava na prenošenje događaja?
Auto-moto sport pratim još od ranog djetinjstva. Formula 1 je drastično izgubila na popularnosti, jer ljudi koji upravljaju ovim sportom u posljednjih nekoliko godina nikako ne uspijevaju da pronađu recept da trke učine zanimljivijim. Uveli su male turbomotore koji zvuče kao usisivači, vozači su bezbjedniji u svojim bolidima nego vi i ja dok spavamo u svom krevetu, što im oduzima oreol neustrašivih superheroja, a više preticanja ćete vidjeti između kolica u nekom supermarketu nego na stazi Formule 1. Pitanje je koliko bi bilo kojoj crnogorskoj televiziji bilo isplativo da otkupi prava na takvu Formulu 1, koju čak ni nekadašnji najveći fanovi danas rijetko pogledaju. Sa druge strane, trke motocikala jesu mnogo zanimljivije. Na primjer, u prošloj trci je pobjednik odlučen pred samu ciljnu liniju i to su, uz reli, danas najzanimljivije trke.
Bonus video:
