Erste banka ograničila je vlasnike inostranih kartica da jednom transakcijom mogu da podignu maksimalno 500 eura, i time zakonito obezbijedila dodatni profit - pet eura po svakoj isplati. Do početka ove godine, tog limita nije bilo, mogao se podići sav raspoloživi novac u visini koji dozvoljava strana banka, a ako korisnik nema ograničenja mogla se “očistiti” kartica i(ili) isprazniti bankomat.
Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) “Vijestima” su kazali da visina pojedinačnih isplata zavisi od poslovne politike banke i da nije ograničena propisima.
Iz “Erste banke” navode da ovu mjeru određuje njihova politika, na osnovu troškova i tržišnih uslova, bez pojašnjenja o kakvim troškovima može biti riječ.
Iz poslovne politike, na koju se “Vijestima” požalilo više čitalaca, međutim je jasno - više transakcija donosi veći profit. Računicu je lako izvesti - donedavno je vlasnik inostrane kartice, ako bi podigao na primjer 5.000 eura, platio pet eura za jednu transakciju, plus proviziju banke. Danas isti iznos mora da podigne kroz deset transakcija, što će ga koštati 50 eura, plus provizija.
Zakonito i legitimno, ali...
Jedan od vlasnika inostrane “Payoneer” kartice nazvao je politiku “Erste banke” bizarnom, nepraktičnom i neprofesionalnom, smišljenom za ostvarivanje dodatnog profita, što je potpuno legitimno, a i zakonito.
“Zamislite slučaj, recimo u Budvi tokom ljetnje sezone. Turista dođe na bankomat sa inostranom karticom i mora deset puta da ponavlja operaciju da bi podigao 5.000 eura. Šta bi se desilo da podiže 10 ili 20 hiljada eura, tom bankomatu niko ne bi mogao da priđe bar pola sata, koliko bi potrajalo 20 ili 40 transakcija”.
Pored desetina hiljada inostranih turista, inostranu karticu imaju i brojni izdavaoci privatnog smještaja koji tu djelatnost obavljaju preko platforme Airbnb, za šta mnogi koriste “Payoneer” karticu...
“Payoneer” funkcioniše kao debitna “Mastercard” kartica, pa se njome može plaćati i podizati novac na bankomatima. U Evropi je sve popularnija jer na njoj navodno nema provizije za slanje novca među korisnicima, mogu se primati uplate...
Iz “Erste banke” za “Vijesti” su potvrdili da od ove godine imaju ograničenja po jednoj isplati od 500 eura, ali da isto pravilo važi za sve inostrane kartice. Naveli su da tu mjeru određuje politika banke, na osnovu troškova i tržišnih uslova, kao i da je njihova provizija pet eura.
Tolika je naknada i u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB), iz koje su objasnili da takođe posjeduju limit za podizanje keša na bankomatu za strane kartice.
Sa druge strane, iz “NLB” banke su istakli da je provizija kod njih šest eura i da nema ograničenja prilikom podizanja novca, osim na starijim bankomatima.
“Vijestima” nije poznato da su crnogorske banke, osim “Erste”, mijenjale poslovnu politiku kada je riječ o visini iznosa koji se može podići sa inostranom karticom.
CBCG: Nije bilo pritužbi
Iz CBCG su pojasnili da banke mogu same da odrede i naplate proviziju pri podizanju gotovine na bankomatima sa stranom karticom, ali i da dozvoljena visina pojedinačnih isplata isključivo zavisi od njihove poslovne politike i nije ograničena propisima. Do sada, kako tvrde, nije bilo pritužbi u vezi sa ograničenjima za podizanje keša sa “Payoneer” karticom.
Kako tvrde, transakcije su uređene Zakonom o platnom prometu i podzakonskim aktima koji su usklađeni sa propisima Evropske unije.
Naglasili su da “Payoneer” kartice ne podliježu domaćim propisima jer ta kompanija nije registrovana u Crnoj Gori, već se na njih primjenjuju mjere matične države.
“Upotreba stranih platnih kartica, među kojima je i kartica koju izdaje ‘Payoneer’, zavisi od politike banaka čije POS terminale trgovci koriste. To znači da prihvatanje platne kartice nije povezano sa izdavaocem, u konkretnom slučaju kompanijom ‘Payoneer’, već sa kartičnom platnom šemom preko koje plaćanje funkcioniše i koja je na kartici navedena (Visa, Mastercard, American Express..). Isto pravilo važi i za podizanje gotovine na bankomatima domaćih banaka. Banke imaju pravo da odrede i naplate proviziju za podizanje gotovog novca na svojim bankomatima upotrebom platnih kartica drugih izdavalaca, pri čemu visina tih naknada nije ograničena važećim propisima, već ih banke utvrđuju samostalno u skladu sa svojom poslovnom politikom”, istakli su iz CBCG i dodali da su ograničenja u korišćenju kartice i dio bezbjednosne politike banke, odnosno sigurnosti novca na računu, slučajeva njenog gubljenja, pin koda...
Upitani da li se ograničenjima od 500 eura po jednoj isplati potencijalno mogu ugroziti turisti koji dolaze u Crnu Goru, iz CBCG su istakli da visina limita za podizanje keša ne podliježe propisima za koje su oni nadležni. Naveli su i da do sada nije bilo pritužbi u vezi sa ograničenjima za podizanje keša, niti za korišćenje “Payoneer” kartice.
"Erste": U Austriji limit 400 eura
"Da “Payoneer” na svojim bankomatima tretiraju kao i sve strane kartice, kazala je “Vijestima” Dragana Crvenica iz Službe za komunikacije “Erste banke”. Na njihovim bankomatima limit po transakciji, kako kaže, postoji isključivo za strane kartice i od ove godine iznosi 500 eura, a određuje ga politika banke i to na osnovu troškova i tržišnih uslova.
Naglasila je da oni sa stranim karticama mogu podizati i više od 500 eura, ali da to moraju uraditi iz više puta i u okviru limita koji je definisao sami “Payoneer”. Više vlasnika “Payoneer” kartice tvrdi, međutim, da nijesu limitirani kada je riječ o iznosu koji mogu da podignu.
“Građani koji su klijenti ‘Erste’ ili drugih banaka u Crnoj Gori sa svog računa mogu podizati i više od 1.000 eura po transakciji ako su se tako dogovorili sa matičnom bankom i ako imaju sredstva na raspolaganju. Ograničenje od 500 eura po jednoj transakciji odnosi se samo na korisnike stranih kartica, izdatih van Crne Gore. Ovo nije zakonsko već pitanje poslovne politike banke. Definisanje limita za strane kartice po jednoj transakciji je uobičajena praksa u svijetu, a u Crnoj Gori je, na primjer, on veći nego u Austriji gdje iznosi 400 eura. U nekim drugim evropskim zemljama, u zavisnosti od mjesta, banke i kapaciteta bankomata koji u sebi sadrži ograničenu količinu novca, limiti su i dvostruko niži”, istakla je Crvenica.
Dodala je i da je naknada za isplatu na bankomatu stranom karticom 4,99 eura, čime se, kako je navela, pokrivaju i sopstveni troškovi, naknade platnim šemama koje zavise od iznosa transakcije i drugi povezani troškovi.
Crvenica je naglasila da se na ekranima bankomata prikazuje precizno objašnjenje, na našem i na engleskom jeziku, da se odjednom može podići do 500 eura, a više od toga kroz veći broj transakcija.
“Do sada nijesmo dobili nijedan prigovor, a vjerujemo da je to zato što su strani korisnici ovih kartica dobro upoznati sa praksom koja se primjenjuje i u EU, gdje su limiti po jednoj transakciji i niži od 500 eura. Ponavljam, korisnici ovih kartica dnevno mogu da podignu i više od 500 eura u više transakcija. Novac mogu trošiti u Crnoj Gori i bez podizanja gotovine, na POS terminalima i online. Ukoliko žele gotovinu, korisnici stranih kartica koji su naši klijenti mogu prebaciti novac sa strane kartice na račun u ‘Erste’ banci, platiti proviziju za transfer, pa podizati gotovinu bez naknade”, navela je ona.
Pojasnila je da na njihovim bankomatima povlastice imaju korisnici stranih debitnih kartica, koje pripadaju istoj grupi kao “Erste”, koji mogu besplatno da podižu gotovinu sa svog računa, dok limite po isplati mogu sami odrediti u konsultaciji sa bankom.
Ograničenje od 500 eura po jednoj transakciji odnosi se samo na korisnike stranih kartica, izdatih van Crne Gore. Ovo nije zakonsko, već pitanje poslovne politike banke
Bilo je sporova sa potrošačima
Komercijalne banke su nakon preporuke CBCG promijenile i način obračuna naknada za kredite, tako da ih više ne iskazuju u procentima nego u apsolutnim iznosima, kazali su “Vijestima” u maju iz vrhovne monetarne institucije.
CBCG je 11. aprila dala rok od mjesec komercijalnim bankama da je informišu o aktivnostima po pitanju usklađivanja poslovanja sa odredbom člana 102 Zakona o zaštiti potrošača. To je urađeno nakon što je Viši sud u Podgorici 20. marta donio presudu kojom se zabranjuje da CKB u ugovorima koje nudi potrošačima, određuje naknadu za obradu kredita u procentima, već ona mora biti u fiksnom iznosu i da odgovara stvarnim troškovima.
Iz Udruženja banaka je početkom godine saopšteno da slučaj u kome je utvrđeno da je CKB povrijedila kolektivna prava potrošača, predstavlja sistemski rizik koji može dovesti do rezervacija banaka iznad 100 miliona eura.
Neki su bez ograničenja
Limita za podizanje novca karticama inostranih banaka ipak nema kod “NLB” banke, iz koje su “Vijestima” kazali da postoje stariji tipovi bankomata, koji u jednoj transakciji mogu da isplate najviše 50 novčanica, pri čemu je najveći iznos pojedinačne novčanice 50 eura.
Upitani da li je bilo izmjena provizija u posljednjoj godini, iz ove banke su kazali da su njihovi troškovi ostali isti, te da korisnik kartice mora provjeriti da li banka koja je izdala ima neke određene tarife.
“Ove kartice banka prihvata kao inostrane Masterkard kartice i procesuira kao Masterkard inostranu transkaciju. Trošak transakcije podizanja inostranom karticom na bankomatima NLB banke iznosi 5,99 eura. Postoje dodatni troškovi konverzije za kartice koje dolaze izvan euro zone, ali ovo su troškovi banke izdavaoca. Ne postoji limit ili neko drugo ograničenje za podizanje novca ovim karticama na NLB bankomatima”, kazali su “NLB” banke.
Iz CKB-a su istakli da limit za podizanje keša na bankomatima, bilo da je dnevni, mjesečni ili neki drugi, definiše banka koja je izdala karticu. Dodali su i da je dnevni limit za inostrane kartice na njihovim bankomatima usklađen sa propisima definisanim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, konkretno članom 65 zakona.
“Kompanije, preduzetnici i fizička lica koja obavljaju djelatnost ne smiju primiti uplatu ili obaviti plaćanje u gotovom novcu u iznosu od 10.000 eura ili više. Ograničenje se primjenjuje i u slučaju ako se uplata ili plaćanje vrši u dvije ili više povezanih transakcija u ukupnom iznosu od 10.000 eura ili više. Plaćanje u iznosu iz st. 1 i 2 ovog člana mora se izvršiti uplatom ili prenosom na transakcijski račun otvoren kod kreditne institucije. Obaveze iz st. 1, 2 i 3 ovog člana ne odnose se na kreditne institucije i druge pružaoce platnih usluga”, piše u članu 65 tog zakona.
Zato kako su kazali iz CKB-a, posjeduju dnevne i mjesečne limite za isplate na bankomatima i redovno prate ponašanje inostranih kartica i usklađuju ih po potrebi.
“Klijenti CKB-a dnevni limit mogu sami izabrati i korigovati, a sve u svrhu sigurnosti i fleksibilnosti u upravljanju finansijama. Provizija za korišćenje kartice koje su izdate van teritorije Crne Gore, na bankomatima CKB-a iznosi 4,99 eura po uspješno izvršenoj isplati na bankomatu. Navedeni tarifni stav je usklađen sa pravilima kartičnih kuća, a sama provizija za korišćenje bankomata jednaka je za sve kartice izdate od strane banaka van Crne Gore”, naveli su iz ove banke.
Bonus video:
