Volkswagen se sve više ugleda na Teslu. Njemački koncern do 2030. namjerava da izgradi šest novih fabrika za proizvodnju baterija za električne automobile. Planira se takođe i stvaranje evropske mreže stanica za brzo punjenje baterija na vozilima. Uz pomoć sopstvene mreže fabrika u kojima se proizvode baterije, Volkswagen želi da se uključi u popularizaciju e-vozila. S većom ponudom, cijene takvih automobila trebalo bi da padnu. Najveći evropski proizvođač na taj način direktno napada američkog rivala Teslu.
Kako je u ponedeljak (15.3.) potvrđeno iz Volkswagena, taj koncern za sedištem u Volfsburgu sarađivaće sa firmama poput Nortvolta iz Švedske. Partneri su već počeli da grade prvu fabriku u njemačkom Zalcgiteru, a druga će biti mjestu Šelefteo na sjeveru Švedske. Do 2030. bi proizvodnja trebalo da počne na još četiri lokacije.
Šef Radničkog savjeta u Volkswagen Bernd Osterloh i premijer pokrajine Donje Saksonije Štefan Vajl (obojica su članovi Nadzornog odbora Volkswagena) zalažu se za to da se na tlu Savezne Republike Njemačke izgradi još jedna dodatna fabrika.
Jasna strategija
Strategija Volkswagena je jasna: jednim potezom riješiti nekoliko problema – prije svega stabilno snabdijevanje na duži rok. Slično kao i u poslovima sa proizvodnjom čipova, na svjetskom tržištu dolazi do problema s isporukama djelova, a evropska automobilska industrija dosta zavisi od azijskih partnera.
Drugi aspekt koji igra važnu ulogu u kalkulacijama Volkswagena jeste obim proizvodnje. S njegovim porastom troškovi proizvodnje u sopstvenoj režiji trebalo bi da opadaju, a pad troškova proizvodnje baterija omogućio bi njemačkom koncernu da e-automobile na tržištu ponudi po pristupačnijim, nižim cijenama od sadašnjih.
Ta strategija može se protumačiti kao frontalni napad na Teslu. Šef američke kompanije Ilon Musk saopštio je da bi nova Teslina fabrika pored Berlina trebalo istovremeno da postane i najveća svjetska fabrika baterija za e-automobile. Amerikanci su ujedno najavili da ubuduće žele da mušterijama ponude više modela u segmentu srednje i kompaktne klase – a to su upravo segmenti u kojima dominira Volkswagen.
Šest "Gigafabrika"
Sudeći po aktuelnim planovima, u šest Volkswagenovih „gigafabrika“ do 2030. bi mogle da se proizvode baterijske ćelije ukupne energetske vrijednosti od 240 gigavat-sati (GWh) godišnje. To bi u prosjeku bilo 40 GWh po fabrici. Premijer Donje Saksonije Vajl rekao je da bi, prema njegovom mišljenju, „za najmanje jednu fabriku Folksvagena dobra lokacija bila obala Donje Saksonije“. On pritom prije svega cilja na energiju vjetra, jer proizvodnja baterija bi trebalo da se odvija uz pomoć ekološki obnovljive energije, uz minimalnu emisiju ugljen-dioksida. Planira se da se baterije većim delom i recikliraju i zato i stranka Zelenih pozdravlja namere Volkswagena.
Koncern je, osim toga, najavio da, u saradnji sa energetskim koncernima BP/Aral iz Velike Britanije/Nemačke, odnosno Ibedrolom iz Španije i Enelom iz Italije planira da znatno proširi mrežu „punionica“ električnih automobila u Evropi.
Do 2025. bi trebalo da bude instalirano oko 18.000 punktova za brzo punjenje baterija. „Punjenje baterije bi trebalo da bude jednostavno kao i točenje goriva“, najavio je šef koncerna Volkswagen Herbert Dis. Zajedničkom inicijativom bi 2025. godine, prema planovima njemačke firme, trebalo da bude pokrivena otprilike trećina potreba na tržištu javno dostupnih „punionica“ u Evropi.
Program štednje
Prije objavljivanja planova o ekspanziji u oblasti elektro-mobilnosti, potvrđeno je da je uprava Volkswagena sa Radničkim savjetom postigla dogovor i oko koncepta kojim bi trebalo da se smanji broj zaposlenih. List „Handelsblat“, pozivajući se na izvore iz koncerna, piše da se da je reč o oko 5.000 radnih mjesta. Volkswagen neće početi da masovno dijeli otkaze, jer će se broj radnika smanjivati u skladu sa socijalnim planom i zaštitom egzistencije radnika. To znači da će Volkswagen svojim radnicima ponuditi na primjer odlazak u prevremenu penziju po povlašćenim uslovima, kao i neke druge koncepte dogovorene u saglasnosti s predstavnicima radnika. Ako se radnici ipak u dovoljnom broju ne odluče da prihvate ponudu koncerna, posmatrači ne isključuju mogućnost da se na njih poveća pritisak da ipak napuste firmu.
Folskvagen se za taj korak odlučio zbog strukture troškova. U poređenju s konkurencijom, oni su, kako tvrdi menadžment, previsoki. Zato su u decembru čelni ljudi nemačke firme odlučili da do 2023. smanje fiksne troškove za pet odsto.
Bonus video:
