Devetnaest mjeseci od početka suđenja za “državni udar”, liderima Demokratskog fronta i ostalima optuženima u tom predmetu sjutra će presudu izreći specijalno vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sutkinja Suzana Mugoša.
Suđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, u podgoričkom Višem sudu počelo je 6. septembra 2017. a okončano 28. marta 2019. godine.
Optužnica je podignuta protiv Rusa Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, opozicionih političara Andrije Mandića i Milana Kneževića, zatim Bratislava R. Dikića, Predraga S. Bogićevića, Nemanje M. Ristića, Miloša G. Jovanovića, Srboljuba T. Đorđevića, Kristine R. Hristić, Branke J. Milić, Milana Ž. Dušića, Dragana M. Maksića i Mihaila M. Čađenovića.
Prema navodima optužnice specijalnog tužioca Saše Čađenovića, Šišmakov i Popov izvršili su krivično djelo - terorizam u pokušaju, a Dikić, Bogićević i Ristić krivično djelo - terorizam u pokušaju putem pomaganja.
Oni i svi ostali optuženi su za stvaranje kriminalne organizacije.
U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede Demokratskog fronta i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi.
“Pri čemu je djelovanje kriminalne organizacije planirano uz primjenu tačno određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline... svaki pripadnik kriminalne organizacije imao je unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije postoji spremnost za primjenu nasilja i zastrašivanja”, piše između ostalog u optužnici.
Andrija Mandić, prema optužnici, postupao je po uputstvima organizatora kriminalne organizacije i vrbovao druge koji će učestvovati u pripremanju i izvršenju krivičnih djela.
Piše da je prenosio uputstva i naredbe organizatora kriminalne organizacije njenim pripadnicima i objezbjeđivao upotrebu službenih vozila radi prevoza pripadnika kriminalne organizacije na sastanke...
“Prihvatio je i da angažuje druga lica radi vršenja usluga kontranadzora, nabavljanja opreme za detekciju uređaja za nadzor, ometača praćenja signala, kao i izrade plana evakuacije i izvlačenja na dan i nakon parlamentarnih izbora pripadnika kriminalne organizacije”.
Milan Knežević je, prema tom aktu, takođe postupao po upustvima i naredbama organizatora, prenosio poruke i upustva između pripadnika kriminalne organizacije i bio zadužen za realizaciju protesta ispred Skupštine Crne Gore, koji će biti korišćeni za realizaciju kriminalnog plana i nasilnog ulaska u tu instituciju...
Oba opozicionara, optužnicu su nazvali glupostima režima:
“Ova optužnica je u funkciji očuvanja režima na vlasti. Gluplje optužnice u istoriji pravosuđa nije bilo, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Presuda će biti u funkciji straha”, kazao je Mandić u završnim riječima.
Njegov kolega je u završnim riječima saopštio da se ne plaši presude kakva god bila:
“Možete me osuditi 100 godina, mene će istorija da oslobodi. Živjela Crna Gora. Živjela Srbija. Slava Rusiji. Nema povlačenja. Nema predaje”, kazao je Knežević.
Za krivično djelo terorizam u pokušaju, predviđena je kazna od pet godina ili teža kazna zatvora.
Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, odnosno za organizatora, propisana je kazna od tri do 15 godina zatvora, dok je za pripadnika kriminalne organizacije propisana kazna od jedne do osam godina zatvora.
Za pripremanje djela protivustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, zakonikom je propisano da će se izvršilac kazniti zatvorom od jedne do pet godina, a onaj ko upućuje ili prebacuje na teritoriju Crne Gore lica ili oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi izvršenja jednog ili više krivičnih djela, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina.
Plan za ubistvo Đukanovića?
Rus Šišmakov jedini je optužen da je počinio krivično djelo - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore izvršenog putem podstrekavanja.
U optužnici se navodi da je od svjedoka saradnika Saše Sinđelića tražio da pronađe osobu koja će ubiti tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića, nakon što je propao plan o njegovom hapšenju.
Kada je lagao Sinđelić?
Najviše kontroverzi prije, za vrijeme i nakon suđenja izazvao je svjedok saradnik Saša Sinđelić. Nakon što je u sudu Saša Sinđelić potvrđivao navode optužnice i žestoko se verbalno sukobljavao sa optuženim opozicionarima, Sinđelić je u Beogradu pred TV kamerama saopštio da je status svjedoka saradnika u slučaju državni udar “zaradio” govoreći neistine, a sve kako bi sebe i “prijatelje Srbe” izbavio iz pritvora i Crne Gore.
On je tada ponovio ono što je pričao i na početku slučaja “državni udar”, najprije pred srpskim obavještajcima a potom i pred crnogorskim pravosuđem da je pristao na zahtjev dvojice Rusa da organizuje nenasilnu podršku Srbima iz Crne Gore i da je o svemu obavještavao službenike srpske Bezbjednosno informativne agencije (BIA)...
Nakon što je uhapšen u Crnoj Gori, promijenio je iskaz pa je kazao da su ga ruski nacionalisti angažovali da pronađe ljude koji će na dan parlamentarnih izbora 2016. godine nasilno upasti u Skupštinu Crne Gore, proglasiti pobjedu opozicije i uhapsiti, odnosno ubiti tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Pošto je u emisiji opovrgao sve što je kazao u podgoričkom Višem sudu, na pitanje voditelja zašto je promijenio priču i zašto je u Crnoj Gori pričao drugačije, odgovorio je:
“Da sam rekao bilo šta drugo, ja ne bih stigao do emisije”.
Bonus video:
