Formiranje Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, Tima za identifikaciju žrtava, ali i najstrože donijeta pravosnažna presuda u jednom predmetu za ovo krivično djelo - 17 i 15 godina robije, doveli su do konačnog napretka Crne Gore u ovoj oblasti.
U protekle dvije godine unaprijeđen je i segment zaštite žrtava trgovine ljudima, jer je poslije gotovo 15 godina formirano specijalizovano sklonište samo za takve žrtve i oni se više ne smještaju u ista prihvatilišta sa žrtvama nasilja...
Načelnik Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima MUP-a Željko Spalević saopštio je „Vijestima“ da je Crna Gora, nakon tri godine stagniranja, u posljednjem izvještaju Stejt departmenta, sklonjena sa liste zemalja pod nadzorom - tzv. „watch“ liste i unaprijeđena u grupu II u kojoj se nalazi najveći broj zemalja svijeta.
„O napretku u borbi protiv trgovine ljudima govori se i u radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori (Non paper), koji je objavljen u junu ove godine. Tim dokumentom Evropske komisije konstatovano je da su u borbi protiv trgovine ljudima rezultati dodatno konsolidovani u 2019. godini, što oslikava usmjereniji i još bolje koordinisani pristup otkrivanju krivičnih djela trgovine ljudima. Takođe naglašeno je da je osnažen institucionalni kapacitet za rješavanje pitanja trgovine ljudima, pod vođstvom multidisciplinarnog organa, koji je pratio implementaciju strategije za borbu protiv trgovine ljudima”, kazao je Spalević.
U izvještaju Stejt departmenta navodi se da je Vlada eliminisala zahtjev da žrtve sarađuju sa organima za sprovođenje zakona u cilju pružanja usluga, stvorila multidisciplinarnu grupu za identifikovanje žrtava trgovine ljudima i povećala sredstva zaštite.
„Međutim, Vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti - nije zvanično uključila organizacije civilnog društva u postupke identifikacije žrtava i nije dosljedno dijelila i davala informacije o pitanjima borbe protiv trgovine ljudima svim akterima“, piše u zamjerkama Vašingtona.
I specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom, Marija Gracija Đaminaro imala je pozitivan stav o inovativnim zakonskim propisima, ali i dala preporuke koje Crna Gora mora da preduzme kako bi napravila veće pomake u ovoj oblasti.
„Sa velikom pažnjom smo razmotrili preporuke sadržane u izvještaju specijalne izvjestiteljke UN za trgovinu ljudima, koji je sačinjen nakon njene posjete tokom novembra 2019. godine. Imajući u vidu da je u izvještaju pohvaljena izrada standardnih operativnih procedura za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, koje smo izradili uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), otišli smo korak dalje i u narednom periodu pripremićemo odgovarajući akt kojim će se i formalizovati“, pojasnio je Spalević.
Izvjestiteljka UN u izvještaju je preporučila da se u Crnoj Gori uspostavi efektivan sistem zaštite potencijalnih žrtava u saradnji sa iskusnim NVO, uključujući određivanje adekvatnih sredstava. Ona je navela da pojedine promjene u strukturi odgovornosti i zadataka treba da dovede do obnovljene političke želje, da se suprotstave trafikingu kao prioritetnom cilju.
„Operativni tim, koji je već postigao obećavajuće rezultate, kao i Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima, sada moraju da pokažu da je prevencija i borba protiv trafikinga snažno opredjeljenje Vlade i da će donijeti konkretne rezultate u skoroj budućnosti“, piše u izvještaju Đaminaro...
379 poziva bilo je tokom 2009. godine na broj SOS telefona, dok je u prvoj polovini 2020. godine evidentirano 227 poziva. Pozivi su u najvećem procentu bili edukativno-informativnog karaktera
Operativni tim za borbu protiv trgovine ljudima u kojem su predstavnici MUP-a, Uprave policije, Višeg državnog tužilaštva i Ministarstva pravde imaju jasne smjernice kako se postupa u slučajevima trgovine ljudima. Taj tim ima zadatak da identifikujne žrtve trgovine ljudima, ali i da prikuplja saznanja o novcu stečenim ovim krivičnim djelima radi sprovođenja finansijskih istraga. Tim sarađuje sa policijskim službama, posebno u zemljama u regionu, ali i sa međunarodnim organizacijama.
Statistički podaci Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima MUP-a pokazuju da je UP za posljednih pet godina podnijela pet krivičnih prijava za trgovinu ljudima, tužilaštvo je podiglo dvije optužnice, dok je donijeta jedna pravosnažna osuđujuća presuda u kojoj je izrečena najveća kazna zatvora u istoriji crnogorskog pravosuđa.
Za proteklih pet godina povećan je i broj potencijalnih žrtava koje su identifikovane u riziku da postanu žrtve sklapanja nedozvoljenog braka i seksualne eksploatacije, ali ti predmeti nijesu procesuirani kao djela trgovine ljudima.
Tokom prve polovine 2020. godine u specijalizovanom skloništu za žrtve trgovine ljudima boravile su 43 osobe, od čega je 28 muškaraca i jedan maloljetnik. U ovoj godini je i 14 žena i jedna djevojčica bili u specijalizovanom skloništu. U ustanovi, koja posjeduje licencu za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite, boravila su četiri maloljetnika. U skloništu za žrtve trgovine ljudima trenutno boravi osam osoba.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je uz podršku IOM-a izradilo operativne procedure za identifikaciju žrtava trgovine ljudima. Krajem prošle godine formiran je Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima. Zadaci tima su da koordiniraju upućivanje i zaštitu osoba, za koja se pretpostavlja da su žrtve trgovine ljudima. Oni ostvaruju komunikaciju i saradnju sa lokalnim partnerima, ali i obilaze lokacije na kojima borave ranjive kategorije.
„Predviđeno je da su članovi tima dostupni 24 sata i obavezni su da izađu na teren u slučaju kada se pojavi potencijalna žrtva trgovine na teritoriji cijele Crne Gore. Ovakav model predviđa da se status žrtve može dobiti i po osnovu ugrožavanja ljudskih prava, a ne i samo ukoliko su žrtve predmet krivičnog djela trgovine ljudima. Tim je, za veoma kratko vrijeme, ostvario značajne rezultate i postao prepoznatljiv. Od početka godine Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima je od realizovao šest slučajeva“, pojasnio je Spalević.
Podižu svijest o prosjačenju i ugovorenim brakovima
Šef Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima saopštio je da je tokom prošle godine potpisan protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa djecom uključenom u život i rad na ulici.
„Tokom 2019. godine predstavnici Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima učestvovali su u realizaciji 26 obuka, tokom kojih je dat osvrt i na teme sklapanja nedozvoljenih brakova, prosjačenja i radne eksploatacije, koje je pohađalo 399 predstavnika/ca nadležnih institucija. U koordinaciji sa ostalim institucijama i organizacijama MUP je sproveo aktivnosti, koje su imale za cilj informisanje šire javnosti o svim aspektima fenomena trgovina ljudima“, kazao je Spalević.
Vlada je u martu ove godine u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative, uz podršku britanske Ambasade u Podgorici pokrenula javnu kampanju protiv dječijih ugovorenih brakova, pod sloganom „Djeca su djeca“.
Cilj kampanje je podizanje svijesti o štetnosti dječijih ugovorenih brakova, koji veoma ozbiljno ugrožavaju mentalno i fizičko zdravlje djece i narušavaju njihove šanse da kao odrasli vode zdrav i srećan život.
Dva dječaka vraćena sa Kosova
Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima MUP-a koordinisalo je u prvoj polovini ove godine postupkom povratka dva dječaka, koji su identifikovani kao žrtve trgovine ljudima na teritoriji Kosova.
„U skladu sa stručnom procjenom Centra za socijalni rad maloljetna lica, su po povratku u Crnu Goru u maju ove godine, smještena u instituciju licenciranu za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite“, kazao je Spalević.
Migranti mete trafikinga na tranzitnoj ruti
Iz MUP-a „Vijestima“ nijesu odgovorili da li je Crna Gora i dalje na švercerskoj ruti nedozvoljenog krijumčarenja migranata preko Crne Gore ka zemljama EU.
„Pitanje nije iz nadležnosti Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima“, piše u odgovoru MUP-a.
U dokumentu specijalne izvjestiteljke UN navodi se da iako nema previše zvaničnih podataka da je poznato da je Crna Gora tranzitna zemlja za migrante na „Balkanskoj ruti’”.
“Ako se uzme u obzir ranjivost migranata kao populacije, mogli bismo doći u rizik od trgovine ljudima i različitih eksploatacija tokom svog puta... Posljednji identifikovani slučajevi su dva Pakistanca koji su bili žrtve trgovine ljudima, a u svrhu radne eksploatacije. Civilno društvo u Crnoj Gori je zabrinuto da je broj slučajeva trgovine ljudima mnogo veći nego što je zvanična statistika”, piše u izvještaju, koji je Đamarinaro u aprilu dostavila Savjetu UN.
S obzirom na to da je Crna Gora tranzitna zemlja na “Balkanskoj ruti”, pojašnjava Đamarinaro, postoji i rizik od kriminalnih grupa “koje bi mogle pokušati da natjeraju migrante sa dugovima da budu „vodiči“ drugim migrantima kroz region...
Bonus video:
