Zgradić plaća i ceh Morskog dobra?

Što piše u zahtjevu SDT-a za određivanje pritvora uglednom bokeljskom privredniku

20989 pregleda 19 komentar(a)
Brojna saslušanja tek predstoje: SDT (arhiva/ilustracija), Foto: Boris Pejović
Brojna saslušanja tek predstoje: SDT (arhiva/ilustracija), Foto: Boris Pejović

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tvrdi da je bokeljski privrednik Branko Zgradić kriv za postupanja državnih organa - Javnog preduzeća Morsko dobro i Uprave za nekretnine, a u vezi sa nekretninama u pojasu morskog dobra na obali Tivatskog zaliva u Bonićima, na mjestu gdje već 30 godina posluje njegovo brodogradilište i remontni centar za jahte i manje brodove “Navar”.

To u najkraćem proizilazi iz zahtjeva SDT-a koji je najprije od sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Miroslava Bašovića, a potom i od sudskog vijeća Višeg suda na čelu sa sutkinjom Vesnom Pean, tražio da se Zgradiću odredi pritvor u trajanju od mjesec dana zbog navodne opasnosti od mogućeg uticaja na svjedoke i dalji tok istrage.

Bašović je u dva navrata odbio ovakav zahtjev postupajuće specijalne tužiteljke Lidije Mitrović - ocjenjujući da je “izloženo činjenično stanje iz kojeg po mišjenju SDT-a proizilazi osnovana sumnja (da je Zgradić počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret – prim.aut.) toliko neprecizno i nejasno u odnosu na osumnjičenog, da se ne može prihvatiti postojanje osnovane sumnje za njega”.

Na to se SDT žalio, pa je vijeće sudija Višeg suda koje su činile Vesna Pean, Dragica Vuković i Suzana Mugoša prihvatilo zahtjev tužilaštva i donijelo riješenje o stavljanju Zgradića u pritvor.

Zgradić, skroz lijevo (arhiva)
Zgradić, skroz lijevo (arhiva)foto: Siniša Luković

U srijedu je prebačen u Istražni zatvor u Spužu, a njegovi advokati Goran Rodić i Siniša Gazivoda juče su uputili žalbu Apelacionom sudu na određivanje pritvora i zatražili da se Zgradić u daljem postupku brani sa slobode.

Odluku o tome Apelacioni sud trebalo bi da donese najkasnije u nedjelju. Zgradića, osnivača i vlasnika kompanije “Navar”, SDT tereti da je počinio krivično djelo - zloupotreba službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo - zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Tvrde da je on neosnovano, u poslovnim transakcijama svoje kompanije sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, uspio upisati svoju firmu kao vlasnika nepokretnosti na obali mora u Tivtu površine oko 14,5 hiljada kvadrata, a koje su državna svojina Crne Gore.

“SDT smatra da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret tako što je kao stvarni vlasnik pravnog lica Navar DOO Herceg Novi sa JP Morsko dobro, osnovao novo pravno lice Navar Incorporated DOO Tivat. Po ugovoru o osnivanju, JP Morsko dobro je bez saglasnosti vlasnika imovine, odnosno odluke Vlade Crne Gore, kao osnivački ulog u novoformirano preduzeće unijelo pravo koriščenja morske obale i akvatorijuma u površini od oko 14.000 kvadrata u vlasništvu države Crne Gore, kao nenovčani ulog i 500 US dolara novčanog uloga, dok je firma Navar u osnivački ugovor unijela navodnu projektno-tehničku dokumentaciju, infrastrukturu kompleksa, modele i kalupe za izradu brodova i know-how za projektovanje i izradu čamaca, iako za to nema nikavih validnih dokaza u vidu identifikovanja naznačenog uloga, kao i 7.900 US dolara novčanog uloga. Na osnovu ovih uloga procijenjeno je da je JP Morsko dobro suvlasnik preduzeća Navar Incorporated DOO u procentu od 6%, a Navar DOO 94%. Postoji osnovana sumnja da je nenovčani ulog određen na osnovu novčanog uloga jer procjena ne sadrži egzaktne parametre vrednovanja predmeta procjene na osnovu čega bi se moglo utvrditi da su procjenitelji zaista vršili procjenu nenovčanog uloga. JP Morsko dobro tokom 2009. istupa iz novoformiranog društva Navar Incorporated DOO i donosi odluku o prodaji osnivačkog uloga drugom suosnivaču, pravnom licu Navar DOO čiji je vlasnik osumnjičeni B. Z., za 108.210,50 eura, te da se isti može upisati kao vlasnik prenesenog dijela, odnosno nepokretnosti kod CRPS-a i ostalih nadležnih organa. Sve ovo je izvršeno bez sprovedenog postupka javnog oglašavanja i bez odluke Vlade, odnosno Skupštine Crne Gore, shodno Zakonu o državnoj imovini i Zakonu o morskom dobru”, piše u zahtjevu SDT-a za određivanje pritvora.

Korisnik ili vlasnik

Naglašava se da pri tome Morsko dobro “prodaje drugom suosnivaču imovinu države Crne Gore na koju nema pravo raspolaganja jer nije vlasnik”, već njome ta državna firma samo upravlja: “A Vlada donosi odluku kojom se uređuju uslovi i vrijeme korišćenja morskog dobra”.

Prema navodima SDT, Navar potom, po zahtjevu Zgradića, kod područnog odjeljenja Uprave za nekretnine u Tivtu - podnosi zahtjev za pretvaranje prava koriščenja u pravo svojine: “Iako zna da je na predmetnoj imovini utvrđeno pravo svojine i upisana država Crna Gora, čime stvara uslove da službeno lice UZN –PJ Tivat 21.01.2013. usvoji njegov zahtjev i upiše državnu svojinu a istovremeno i odbije zahtjev zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji je tražio da se ispravi pogrešan upis prava korišćenja Navar Incorporated DOO iz B lista kao vlasničkog prava i upiše u G list kao zabilježbu prava koriščenja”.

SDT tvrdi da postoji osnovana sumnja da je i neimenovano službeno lice UZN-PJ Tivat “omogućilo osumnjičenom B.Z. da stekne protivpravnu imovinsku korist”, jer je izbrisalo zabilježbu upravnog spora nad tim nekretninama u vrijeme dok Upravni sud još nije odlučio po zahtjevu zaštitnika imovinsko pravnih interesa države da se poništi upis svojine Navar Incorporateda.

Upravni sud je takvu odluku donio 30. juna 2014. godine, ali je, prema tvrdnji SDT-a, u međuvremenu Zgradić 13. septembra 2013. sa kćerkom M.K. “zaključio fiktivni ugovor o kupoprodaji koji se odnosi na katastarsku pacelu 4733 KO Tivat, površine 8.794 kvadrata morske obale i taj dio imovine rješenjem UZN-PJ Tivat, po njegovom zahtjevu, prenio u novi list nepokretnosti a nakon toga predmetnu imovinu založio za kredite kod NLB banke u iznosu od preko 500.000 eura”.

Tužioci konstatuju da postoji i osnovana sumnja da je takođe neimenovano službeno lice Uprave za nekretnine u Tivtu, 29. juna 2015. godine, po zahtjevu Zgradića, “donijelo nezakonito rješenje kojim je dozvoljena promjena i na katastarskoj parceli 4878 KO Tivat koja se odnosi na obalu i akvatorijum u svojini države Crne Gore u površini od više od 6.000 metara kvadratnih.

Tada su, navode, upisali pravo “Navar Incorporated” DOO kao nosioca stvarnog prava raspolaganja i u G listu sa pravom trajnog-doživotnog korišćenja, bez valjanog pravnog osnova”.

Iz tužilaštva kojim rukovodi Milivoje Katnić, do sada nisu priveli nikoga iz Morskog dobra ili tivatskog katastra, a koji su vršili sporne pravne radnje. Načelnica tivatske filijale UZN Ana Lakićević privođena je, pred novogodišnje praznike, kada je uhapšen i direktor Uprave za nakretnine Crne Gore Dragan Kovačević, ali je to bilo u vezi knjiženja bespravno izgrađene kuće na obali mora u Krtolima kod Tivta, na ime Kovačevićevog sina Danka.

Mnogi u redu za saslušanja

U zahtjevu za određivanje pritvora Zgradiću, zbog sprečevanja mogućeg uticaja na svjedoke, SDT je naveo da u slučaju “Navar” namjerava da u istrazi sasluša i advokata Zorana Vukčevića - na okolnosti sačinjavanja kupoprodajnog ugovora nepokretnosti u svojini države Crne Gore, Ljubicu Strugar na okolnosti prodaje udjela JP Morsko dobro preduzeću Navar, članove komisije koja je procjenjivala vrijednost objekata, opreme i drugih nenovčanih ulaganja Navara u zajedničku firmu sa Morskim dorbom “Navar Incorporated” Mitra Jovanovića, Andriju Pavličevića i Đorđa Rakočevića, službenika UZN-PJ Tivat Zorana Bergama, bivšeg službenika UZN Damjana Menzalina i Anu Čudinu “na okolnosti nesprovođenja odluke Upravnog suda… na osnovu koje je trebalo ponovno upisati državu Crnu Goru kao nosioca prava svojine”.

Zgradić je na saslušanju u SDT-u odbacio sve navode Tužilaštva i istakao da nikada nije učinio bilo što nelegalno vezano za tridesetogodišnji rad svoje firme u Bonićima i da za sve što je “Navar” tamo radio i objekte koje je u međuvremenu ta firma napravila, posjeduje uredne dozvole i obimnu dokumentaciju, te da nikada nikome u državnim organima i ustanovama nije davao mito.

Bonus video: