Saslušanjem cetinjskog advokata Nikole Belade, počelo je višednevno konsultativno saslušanje čak 34 kandidata, koji ispunjavaju propisane uslove za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu prema planu danas će saslušati i kandidate Gavrila Čabarkapu, Dragutina Čolakovića, Dragomira Ćalasana i Tomislava Dedića.
U uvodnom predstavljanju Nikola Belada je naveo da se preko 40 godina bavi pravom, te da je karijeru počeo u Opštini Cetinje, a bio je član najužeg rukovodstva Komunističke partije Cetinje.
"Od '90. godine ne učestvujem u političkom životu. Upisao sam 1997. magistarske studije i uporedo sam se bavio strukom i teorijom. Prije pola godine sam objavio knjigu "Mrak". Moja sfera i posebna oblast interesovanja je državno-crkveno pravo kao dio javnog prava i spomeničko pravo jer sam igrom slučaja bio zaposlen u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, pa je to uslopvilo da ta oblast meni postane bliska. Motiv zašto sam se odlučio - mislim da svaki pravnik negdje želi da završi kao sudija karijeru. Nažalost, ja nijesam bio dobar da bih bio sudija, ali ne znam da li je i ovo način da se približim sudstvu - ne vjerujem da će i to biti. Izražavam poštovanje zblog činjenice da se toliko kvalitetnih kolega prijavilo za člana Sudskog savjeta. Posljednjih pola godina se dogodio tektonski poremećej - slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda i predsjednika Privrednog suda. Ja mislim da su indicije dovoljne za sudiju da bude procesuiran. Zašto - zato što su sudije obraz jedne države. U sudstvu postoji veliki broj časnih ljudi, na njih je stavljena mrlja. Predlažem da svaki sudija od osnovnog do vrhovnog mora sada u ovom trenutku i svake godine da prođe detektor laži - poligraf. Zakletva ne znači ništa, ali poligraf znači. Sudija mora da dostavi izjavu o lojalnosti državi Crnoj Gori. To je jedini način da dođemo do zdravog sudstva", naveo je Belada.
Član Odbora Srđan Pavićević pitao je Beladu da li je saglasan sa Nacrtom Temeljnog ugovora države i SPC.
"To nije Temeljni ugovor, to je takozvani Temeljni ugovor. Ne znam kako se usuđuje bilo ko u ovoj zemlji da kaže da postoji neki Temeljni ugovor. Dakle, usvojili ste u Skupštini Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, nađite mi jednu odredbu gdje piše Temeljni ugovor i ja ću sada da vam poklonim moj stan. Ko ima pravo da priča o Temeljnom ugovoru. Samo pominjanje predstavlja povredu ravnopravnosti. Mogu sada da vam dva sata pričam, ja se bavim državno - crkvenim pravom. To je oblast koja je tabu tema u Crnoj Gori. Ali gle čuda, Srbija je donijela vrhunski zakon o vjerskim slobodama, pa se često pitam što ga ovi naši makar ne prepisaše. U Temeljnom ugovoru svaku odredbu mogu argumentovano pobiti, to sam uradio djelimično u beogradskom "Danas", jutros je izašao tekst", odgovorio je Belada.
Poslanik Jovan Vučurović pitao je Beladu da li je on funkcioner Građanske inicijative 21. maj i da li je izjavio da "mitropolita Amfilohija sa njegovim jastrebovima treba ispratiti do granice"...
"Trenutno sam član opštinskog odbora Cetinje, to nije politička partija već građanska incijativa. Rekao sam to o pokojnom Amfilohiju, a to možete naći i u mojoj knjizi. Pratio sam dugo rad Rista Radovića i moram reći da je bio izuzetan intelektualac, pragmatičan sa kojim se teško bilo sukobiti. On je to i dokazao ali to što je uradio predstavlja isključivo personifikaciju politike Ilije Garašanina. I ne samo to, on je institucionalno bio zadužen da bude glavni instrument velikosrprstva u Crnoj Gori i to je on radio na jedan fanstastičan način, njemu se mora odati poštovanje. To što je on uništio institucije sistema nije on kriv nego ova država. Kriv sam ja, kada sam ja radio u Zavodu, a kada je on izjavio da smo mi jedne obične ovce koje samo blejimo, a ne dajemo mlijeka. To je tačno, jer da nismo bili ovce ja sam morao da podnesem na stotine krivičnih prijava protiv njega za nedozvoljene radnje na spomenicima kulture. Tvrdim da su uništeni spomenici kulture", rekao je Belada.
Član Odbora za politički sistem i pravosuđe i javnu upravu Predrag Bulatović imao je komentar da je Belada rekao da je pravosuđe doživjelo cunami u proteklih pola godine ali da on smatra da je erozija krenula od 2016. godine sa predmetom "državni udar". On je pitao advokata Beladu šta misli o tom slučaju, gdje je bio branilac Paje Velimirovića...
"Ja sam bio branilac Paja Velimirovića. Milivoja Katnića poznajem preko 40 godina i drago mi je što smo prijatelji. Ovom predmetu dajete političku ocjenu, imate pravo, mene interesuje struka. Moj zadatak je bio da spasim klijenta, postigao sam sporazum - moj klijent je osuđen ali nije bio u zatvoru. Ja sam Milivoja Katnića samo jedan put vidio za vrijeme tog procesa, jer je to radio tužilac Saša Čađenović. Evo čekam pet godina da protiv mene neko kao branioca podnese bilo šta na moj način odbrane Paja Velimirovića", rekao je Belada.
Bulatović je konstatovao da je tim sporazumom o priznanju krivice Paja Velimirovića "udaren pečat između SDT-a i pravosuđa da nešto što je bilo montirano da je bilo"...
Advokat Gavrilo Čabarkapa naveo je u šturom predstavljanju da je u sudstvu proveo 40 godina - počeo od nekadašnjeg Opštinskog suda u Bijelom Polju, Višeg suda u Bijelom Polju i u dva navrata je bio i sudija Vrhovnog suda. "Poznajem sudsku oblast jako dobro i svojim iskustvom smatram da mogu doprinijeti radu Sudskog savjeta", kazao je kratko Čabarkapa motiv za kandidaturu.
Srđa Pavićević pitao je Čabarkapu da li je hapšenjem Vesne Medenice i Blaža Jovanića došlo do sloma pravosuđa, te da li smatra da je potreban opšti reizbor sudija.
"Može se reći da je došlo do mnogo teške situacije u sudstvu. I najkraće, ja jesam za reizbor", odgovorio je Čabarkapa.
Predrag Bulatović je kazao da Čabarkapa ima bogatu karijeru, jer je između ostalog bio 15 godina sudija Vrhovnog suda, pa ga je interesovao da li je u pripremanju za kandidaturu promislio i da li ima viziju šta bi moglo da se u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama - promijeni.
"Vjerovatno da postoje razlozi da dođe do nekih predloga za izmjenu Zakona o Sudskom savjetu i sudijama ali u sukobu interesa", uz osmjeh, opet kratko odgovorio je Čabarkapa.
Predsjednika Odbora Moma Koprivicu zanimalo je šta Čabarkapa misli o trećem mandatu Vesne Medenice, kada je Sudski savjet u ljeto 2019. godine dozvolio takvu situaciju. Koprivica je pitao i da li bi Čabarkapa, poslije toliko godina u sudstvu, a kada bi bio član Sudskog savjeta, mogao "odoljeti esnafskoj solidarnosti prilikom utvrđivanja disciplinske odgovornosti".
"Opet vrlo kratko - treći mandat Vesne Medenice je bio nezakonit ili neustavan. Ja sam bio član SS iz reda sudija, gledao sam i tada da to bude objektivno i po pravilima", odgovorio je Čabarkapa.
Kandidat Dragutin Čolaković iz Nikšića kazao je da Pravni fakultet završio 1973. godine te da je radio kao pravni referent u "Trebjesi", a od 1975. godine je počeo kao pripravnik u Opštinskom sudu u Nikšiću. Dvije godine kasnije je izabran za sudiju nikšićkog suda, gdje je radio 19 godina.
"Prošao sam gotovo sve referate, a najduže sam se zadržao na referatu istražnog sudije. Nekada je istražni sudija bio prvi na udaru onih ljudi sa one strane zakona jer je obavljao saslušanja, određivao pritvore... Radeći na tim poslovima sam doživio veliku traumu - bačena je eksplozivna naprava ispred vrata porodičnog stana. To je bio prvi registrovan napad na sudiju u Crnoj Gori. U podgoričkom Višem sudu postupao sam od 1994. do 2005. godine. To je bio i najteži period u mojoj karijeri. Tada sam zamijenio dan za noć, jer sa noću pisao presude, a mislim da sam postigao dobre rezultate u krivičnim predmetima. U martu 2005. godine izabran sam za sudiju Apelacionog suda, a 2010. godine sam izabran za predsjednika Apelacionog suda. taj posao sam radio dvije godine, a mislim i veoma uspješno jer tada je taj sud na kraju godine imao stotinu neriješenih krivičnih i oko 100 privrednih predmeta. na lični zahtjev sam 2011. godine sam podnio ostavku i to sam učinio i smatram da je danas deplasirano da o tim razlozima govorim. Želim da kažem da su oni bili motivisani zaštitom mog digniteta. Oprobao sam se dvije godine u advokaturi, vidio da to nije za mene, jer advokagt mora da bude sa dužim stažom i menadžer. Sve ovo dalo mi je za pravo da se javim za uglednog pravnika Sudskog savjeta", pobrojao je Čolaković.
On je naglasio da bi se, ukoliko bi bio izabran, zalagao za depolitizaciju pravosuđa...
"Posebno mjesto bila bi korupcija, jer mislim da korupciju treba sasjeći u korijenu kako u sudu tako i u drugim državnim organima. Treba jačati integritet pravosuđa. To su sve preduslovi da bi nam se otvorila vrata ka EU", kazao je Čolaković.
"Da li time što ste rekli da treba depolitizovati sudstvo, želite li time da kažete da je sudstvo politizovano", pitao je poslanik Srđa Pavićević.
Čolaković je naveo da ima takvih slučajeva, te da ne misli da je u cjelini tako.
"Bilo je slučajeva dok sam bio u pravosuđu da su pojedine sudije bile simpatizeri, a to je isto kao i članstvo nekoj partiji. To se tek otkrilo kada su ta lica, a znam ih dosta, došli na neke funkcije odnosno napredovali u sistemu", odgovorio je Čolaković.
On je odgovarajući na pitanja Momu Koprivici, kazao da bi trebalo da postoji budžetski fond za rješavanje stambenih pitanja sudija.
"Treći mandat, meni je samo jedno čudno bilo, sve sudije Vrhovnog suda su tada glasale za taj 3. mandat Vesni Medenici iako su znali da joj to po Ustavu ne pripada", odgovorio je Čolaković.
Kandidat Dragomir Ćalasan kazao je da je na početku karijere radio u privredi, a poslije toga duži period se zadržao u Službi državne bezbjednosti. Advokaturom se bavi od 2003. godine. "U advokaturi sam najviše radio, doprinio i smatram to najvećim uspjehom u karijeri. Razlog zbog čega sam konkurisao jeste što sam ostvario sve neke životne ciljeve - profesionalac, roditelj, tako da sam mislio da je došlo vrijeme barem u nekom dijelu pomognem da se ova naša država koja nije nimalo na dobrim nogama da stane i da počne da radi onako kako rade ostake zemlje. Kakva nam je država takvo nam je sudstvo. Sudstvo nam je loše. Svjedoci smo mnogih nefunkcionalnosti, nepotizma i afera", kazao je Ćalasan.
On je odgovorajući na pitanja rekao da su do 1996. - 1997. u SDB-u radili školovani operativci, ali da se tada dogodila velika promjena protiv koje se, kako je rekao, suprotstavio, što je bio i razlog da napusti tajnu službu. Poslanika Srđu Pavićevića je interesovalo da li smatra da neko ko je bio 16 godina u Službi državne bezbjednosti pomoglo kasnije u advokaturi. "Birani ste za najboljeg radnika CB-a SDB-a 1992. i 1993, a to su godine Deportacije, Bukovice... Interesuje me gdje ste se u tom trenutku nalazili i profesionalno i ljudski", pitao je Pavićević. "Drago mi je da ste mi postavili ovo pitanje. U ovim predmetima, koje ste pomenuli, nijesam učestvovao i to se može lako provjeriti. Dva predmeta na kojima sam ja radio, a koji su za pohvalu Crnoj Gori, a to je ubistvo porodice Klapuh kod brane na Hidroelektrani 'Piva' i drugi predmet su Štrpci. Sa ova dva predmeta, koje ste pomenuli, nemam nikakve veze ali imam neka saznanja. Budite sigurni da ja u tim predmetima nijesam imao bilo kakvog uticaja. U to vrijeme sam bio na čelu štaba za ubistva sa političkom pozadinom", rekao je Ćalasan. On je odgovorio da je rad u SDB-u kasnije njemu pomogao u radu tokom advokatske karijere.
"Tajna služba čovjeka izoštri na neki način, očeliči", rekao je Ćalasan.
Predraga Bulatovića je zanimalo da li ima saznanja da postoji uticaj tajne policije na rad pravosuđa, odnosno, postoje li posebni referati ANB-a da pravi mrežu doušnika među sudijama.
"Pa naravno, prvo ono što sam želio da kažem, neophodna je lustracija da se utvrde oni ljudi koji su radili za tajnu službu i onda da se kaže, pa neka to budem prvi ja, prvi moj dosije neka bude, pa onda 'veting' - jer svaki sudija treba da bude pod lupom javnosti i da se izvrši reizbor svih sudija, prvo od Vrhovnog suda pa viših i osnovnih sudova. Nijesam direktno učestvovao, ali da nije bilo takvih slučajeva - jeste. Zbog toga insistiram na lustraciji", odgovorio je Ćalasan.
Najstariji kandidat za člana Sudskog savjeta, advokat Tomislav Toško Dedić na početku je uz osmjeh rekao: "Za godine neću ja da pitam"...
Dedić je naveo da je motiv za kandidaturu - 57 godina rada, te zbog toga što smatra da bi mogao da pomogne radu i efikasnosti rada Sudskog savjeta. On je u uvodnom izlaganju kritikovao što su u "Vijestima", krajem maja ove godine, objavljena imena kandidata koji pretenduju da se prijave za Sudski savjet... "Ko bude u Sudskom savjetu mora da se izbori da to bude sud zakona. Upoređujući nekadašnje stanje u crnogorskom pravosuđu sa sadašnjim dati dva primjera čovjeka, sudija i tužilaca, koje smatram za najznačajnijim za istoriju našeg pravosuđa - Stojan Đuranović i Božidar Vuksanović. Za vrijeme Stojana Đuranovića, Centralni komitet KPCG donio je odluku o dvije akcije, jedna je bila 'Imaš kuću vrati stan', a druga je bila oduzimanje nezakonito stečene imovine. U prvoj fazi, jedini Bajo Mugoša koji je bio predsjednik Ustavnog suda vratio je stan i preselio se u Donju Goricu. Ta akcija je tako otišla pod tepih. Oduzimanje imovine je bilo takvo da je bilo upereno protiv privatnih zanatlija i preduzetnika u privredi, a 77 je donijela rješenja republička komisija o oduzimanju imovine. Vrhovni sud na čijem je čelu bio Đuranović je pobio svih 77 rješenja. Vuksanović je, pamte dobro svi koji su bili u Skupštini u vrijeme AB revolucije, traženo je da se svi bivši članovi Predsjedništva Crne Gore stave na optuženičku klupu, on je ustao i rekao: 'Dok sam ja tužilac, ja ću i stručnim tim odlučiti ko će na optuženičku klupu'. Posle dva dana je razriješen, a nakon mjesec su ga mladi, pametni, lijepi poslali u Beograd da bude zamjenik saveznog ministra pravde. Eto to su primjeri sudija i tužilaca bez kojih nemamo pravnu državu", naveo je u uvodnom dijelu Dedić. On je kazao da je bio predsjednik advokatskih komora Crne Gore, Jugoslavije, Srbije i Crne Gore... I bez pitanja poslanika, Dedić je odgovorio da je "treći mandat bivše predsjednice Vrhovnog suda bio neustavan". "Ne samo da je bio neustavan, nego neprihvatljivo je da od svih članova Sudskog savjeta nema glasa protiv toga. Taj bivši Sudski savjet je trebalo da bude likvidiran onoga dana kada mu je istekao mandat", rekao je Dedić.
Koprivica je pohvalio Dedićevo "inspirativno izlaganje", a saglasio se i sa njegovom primjedbom na medijsko objavljivanje imena mogućih kandidata, jer smatra da je nadležni skupštinski Odbor jedino mjesto gdje treba da se biraju kandidati. Poslanika Srđu Pavićevića je impresionirala "tjelesna i duhovna vitalnost" vremešnog kandidata Dedića, a potom je naglasio da mu je uživanje i zadovoljstvo da "sluša njegovo izlaganje". Izaganjem Dedića bili su impresionirali Miloš Nikolić, Momo Koprivica, Predrag Bulatović... "Nije neko u medijima bio dokon pa smislio te kandidate. Opredilio sam da čujem sve kandidate, te da napravim listu najboljih za koje mislim. Mislim da ste pokrenuli dobro pitanje za dijalog. Nezahvalno je govoriti kako je bilo jednopartijskom sistemu, prelasku iz tog sistema, ali je veliko pitanje kako da ta dva čovjeka koje ste pomenuli, prenesemo u ovaj danas besmisao", rekao je Bulatović.
On je pitao Dedića za stav o predmetu "državni udar". "Pomno sam pratio taj slučaj preko televizije. Ostajem pri stavu - sporazum o priznanju krivice i zaštićeni svjedok, za mene su to neprihvatljive stvari. Što se tiče državnog udara, odnosno, pokušaja terorizma ne može ga biti bez oružja. Oružja nema, ali da ne prognoziramo sljedeću presudu, iskazaće se na novom suđenju ovo što sam sada rekao. Što se tiče moje ostavke, poklonim se mitropolitu Amfilohiju, bio sam 30 godina član pravnog savjeta MCP, imao sam puno verbalnih sukoba sa pokojnim mitropolitom. Ali vlast nije imala strpljenja da pročita tog čovjeka, on je bio ponosni Crnogorac. Što se predstavljao Srbinom, to je bilo njegovo lično uvjerenje. Dok je on bio na čelu, MCP je imala egzarha pečkog trona imala i arhiepiskopa, a sada od toga nemamo ništa. 'Srpski svet' je izborom Joanikija napravio pritisak. A što se tiče moje ostavke u timu, imao sam dva sastanka sa mitropolitom, on mi je napisao pismo i molio da povučem ostavku. Jer je rekao da sam bio u pravu", odgovorio je Dedić.
Bonus video:
