Usvojeni Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova je žestoko protivan Zakonu o unutrašnjim poslovima, a “frankenštajn” od akta je samo nastavak politizacije MUP-a”, ocijenila je za “Vijesti” građanska aktivistkinja i članica Radne grupe koja je radila na izradi Zakona o unutrašnjim poslovima Dina Bajramspahić.
Novim Pravilnikom predviđeno je angažovanje najmanje 40 službenika policije u novom Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove MUP-a i Odjeljenju za antikorupciju, što se direktno kosi sa Zakonom o unutrašnjim poslovima koji predviđa da “policijska ovlašćenja primjenjuju policijski službenici isključivo u Upravi policije kao operativno samostalnom organu”.
Podzakonski akt usvojen je na sjednici Vlade uprkos mišljenju Uprave za kadrove, kojim je ukazano da u okvire novog Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove ne spadaju poslovi nadzora i kontrole kako je to definisano Zakonom o unutrašnjim poslovima, ali i to da se tamo ne mogu zaposliti osobe sa policijskim zvanjem i ovlašćenjima.
Da se podzakonskim aktom derogira Zakon, ukazao je i potpredsjednik Vlade i nekadašnji ministar MUP-a Raško Konjević, koji je je na sjednici Vlade izdvojio mišljenje.
Ne znaju šta rade
Dina Bajramspahić u analizi usvojenog Pravilnika tvrdi da sve što DPS Vlada tokom 2019. i 2020. godine nije smjela da uradi, sad je urađeno s lakoćom, bez odgovornosti, čak i bez razumijevanja šta se radi.
”Ovo je tipično ponašanje Vlade - ‘prekršićemo sve što se prekršiti može’, i apsolutna garancija da takvim radom nećemo napredovati u pregovorima. Međutim, da istina bude cijela, treba reći da davanje policijskih ovlašćenja administrativcima u MUP-u nije originalna ideja novog menadžmenta MUP-a, već su se ove ideje izrodile tokom mandata posljednje Vlade, prije promjena 2020. Tada smo zahvaljujući evropskim ekspertima uspjeli da ih zaustavimo da ne postanu sastavni dio Zakona o unutrašnjim poslovima. To znam pouzdano jer sam bila članica radne grupe za pripremu ovog zakona”, kazala je ona.
Povezani članci
Tvrdi da su inicijatori ideja sada, mimo javnosti, uspjeli da novo rukovodstvo MUP-a ubijede da ih sprovedu protivno Zakonu, putem podzakonskog akta, što je apsolutno pravno nedozvoljeno.
”Policijska ovlašćenja se ne smiju koristiti za potrebe tekućih administrativnih poslova i to piše i u mišljenju EUROL-a II koji je dostavljen MUP-u u decembru 2019. EUROL je tada u ime Evropske komisije davao zvanične stavove o Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima i na osnovu ovih stavova operacionalizacija ovih ideja je izbrisana iz tog dokumenta. Službenici u MUP-u dobro znaju da su ove namjere strogo kritikovane i da ova pitanja spadaju u domen poglavlja 24, koje je pod budnom pažnjom”.
Cilj povećanje zarada
Prošle sedmice kada je objelodanjena namjera MUP-a da u srcu Ministarstva zaposli više od 40 službenika sa policijskim zvanjem i ovlašćenjima, postavljeno je pitanje ko to radi i da li je dokument pisan za odabrani kadar, koji ni u budućnosti neće imati šira ovlašćenja tokom obavljanja upravnog nadzora nego što je to do sada bio slučaj.
I Dina Bajramspahić smatra da ova ideja nema apsolutno nijednu drugu svrhu ni cilj - osim povećanja zarade službenicima u Ministarstvu.
”Oni će nastaviti da obavljaju tipičan službenički posao. Ti službenici niti namjeravaju niti imaju sposobnosti ili iskustvo da primjenjuju policijska ovlašćenja nad policijskim službenicima tokom vršenja upravnog nadzora, bili bi ismijani i da pokušaju. Radi se samo o tome da im se na osnovu dobijenih policijskih ovlašćenja povećavaju primanja, a davanje policijskih ovlašćenja za tu svrhu nije opravdano i nije sistemski. Ova nezakonita praksa već postoji u MUP-u, na tim su pozicijama, između ostalih, i bivši funkcioneri MUP-a koji su zbog promjena gurnuti u stranu. Davanje policijskih ovlašćenja za 22 službenika u de fakto klasičnom upravnom nadzoru MUP-a je diskriminatorno prema službenicima drugih ministarstava koji obavljaju identičan posao za manju zaradu”, navodi ona.
Tvrdi da upravni nadzor MUP-a ni do sada u praksi nije imao rezultate u kontroli rada UP.
”Najgore u svemu ovome je što upravni nadzor u praksi ne proizvodi apsolutno nikakvu vrijednost i sveden je na kontrolu evidencija u UP. Oni štaviše ne vrše ni sve poslove predviđene Zakonom o državnoj upravi, a kamoli bilo šta više od toga. Da li je ikada neko čuo da je na osnovu upravnog nadzora MUP-a procesuiran neki službenik u policiji ili otkrivena zloupotreba ili bilo šta drugo vrijedno pomena. U godišnjim izvještajima o radu MUP-a ima samo po jedna rečenica u kojoj se nabraja gdje je sve vršen upravni nadzor i nijedno slovo o rezultatima tog nadzora”.
Gomilaju kadar bez znanja
Novim konceptom organizacione šeme u MUP-u predviđeno je formiranje Odjeljenja za antikorupciju, ali ono što je sporno uvidom u dokument je to što bi se poslovi jedinice u kojoj bi radilo 25 ovlašćenih službenika policije preklapali sa nadležnošću koju sada ima Odjeljenje za unutrašnju kontrolu rada UP, gdje je već sistematizovano 37 mjesta.
Dina Bajramspahić upozorava da je time nastavljena praksa da se pored niza disfunkcionalnih organa za kontrolu rada UP, proizvode nova.
”Time se samo gomilaju službenici koji nemaju ni znanje ni sposobnosti da se uhvate u koštac sa ozbiljnim problemima u policiji. Nova antikorupcijska jedinica sa dodatnih 25 službenika sa policijskim zvanjima obavljaće isti posao kao Agencija za sprečavanje korupcije i posao koji je mogla i unutrašnja kontrola sa svojih 37 policijskih službenika sa najvišim policijskim zvanjima da obavlja da nije disfukcionalna. Imaćemo 84 službenika u Ministarstvu sa policijskim ovlašćenjima, od kojih kad god se desi neka ozbiljna afera u policiji, niko od njih se neće angažovati da razrješi slučaj i procesuira odgovorne”, tvrdi ona.
MUP u dokumentu pojašnjava da je ovakvo rješenje “u skladu sa uporednim praksama gdje se srž koncepta nadzora nad učinkom policije ogleda upravo u nadzoru nad efikasnošću, ekonomičnošću i zakonitošću, odnosno legitimitetu policijskog rada i organizacije njihovih poslova”.
Planiraju 160 novih “tajnih agenata”
Pravilnikom MUP-a predviđeno je i drastično povećanje broja radnih mjesta za najosjetljivije zadatke, koja se u ministarstvu mogu popunjavati bez oglasa.
Dina Bajramspahić navodi da je sa 131 koliko ih je bilo u martu ove godine, predviđeno povećanje na 291.
”To je 160 novih koji će biti zaposleni po principu - dođi sjutra. Iako je suština ove mogućnosti da policija ima službenike za koje ne zna šira javnost, za obavljanje najosjetljivijih zadataka, ona se u praksi izvitoperila u to da se osobe bez policijskih kompetencija zapošljavaju bez oglasa, na radna mjesta za koja su potrebni ultra-sposobni policijski službenici. Osim ako neko ne misli da širom Crne Gore sjedi kući 300 tajnih agenata, spremnih da se infiltriraju gdje god”.
Ona tvrdi da sve to ukazuje da će MUP da nastavi da funkcioniše kao “socijalna služba za zbrinjavanje niskokvalifikovanih osoba bez zaposlenja”...
”To će za posljedicu da ima hronične probleme sa prekoračenjima u primjeni policijskih ovlašćenja, kršenja ljudskih prava, neefikasnost u rješavanju predmeta, krhkim stanjem bezbjednosti, korupcijom na svim nivoima pospješenom niskim policijskim primanjima, nužnošću obavljanja dodatnih poslova nespojivih sa policijskim dužnostima... Sistemsko rješavanje problema nije došlo na red ni ove godine”.
Dok državi fali milijardu eura, otvara se hiljadu radnih mjesta
Na sjednici Vlade, nakon što je konstatovano da u budžetu nedostaje skoro cijela milijarda eura za tekuće troškove za ovu i sljedeću godinu, te da se Crna Gora mora zaduživati po nepovoljnim uslovima, usvojen je Pravilnik MUP-a kojim je predviđeno povećanje za 20 odsto u odnosu na dosadašnje stanje.
U bezbjednosnom aparatu, koji godinama ima najveći broj unformisanih službenika po glavi stanovnika u Evropi, dodato je još 1.001 novo radno mjesto.
Dina Bajramspahić navodi da umjesto “ukrupnjavanja” organizacionih jedinica i smanjivanja broja rukovodilaca, kako bi se unaprijedila efikasnost i izoštrile linije odgovornosti, urađeno je sve suprotno.
”Već glomazan i trom sistem, dodatno je usložen. Takvo stanje će dugoročno da otežava koordinaciju i komunikaciju između organizacionih jedinica. Ovo je zaista bilo nezamislivo do sada. Reakcija javnosti je izostala zato što u klijentelističkom društvu kakvo je crnogorsko, mnogi se nadaju da će se nekako i sami ‘ogrebati’ o taj, sada džinovski kolač od hiljadu novih radnih mjesta. U Ministarstvu je povećanje sa 910 sistematizovanih na 1.287, a u policiji sa 4.753 na 5.357, (ukupno sa 5.663 na 6.665), pri čemu i po prethodnoj sistematizaciji ima preko 400 nepopunjenih radnih mjesta a očekuje se penzionisanje ozbiljnog broja policijskih službenika zbog ispunjenja starosnih uslova”.
5.357
radnih mjesta su sistematizovana u Upravi policije, što je za 604 više u odnosu na dosadašnji preglomazni bezbjednosni aparat, koji ima najviše policajaca po glavi stanovnika u Evropi
Bonus video:
