Pravni zastupnik Barana Slađane i Vladimira Glavanovća, advokat Boris Zvicer, izjavio je reviziju Vrhovnom sudu protiv presude Višeg suda u Podgorici od 24. novembra 2020. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev njegovih punomoćnika da se utvrdi da je ništavan ugovor o doživotnom izdržavanju od 21. maja 1992. zaključen između tužene, njihove tetke Nade Đurović i njihove pokojne babe Katarine Glavanović, kao primaoca izdržavanja, ovjeren u Osnovnom sudu u Baru.
Viši sud odbio je i tužbeni zahtjev kojim su tužioci tražili da se utvrdi da su suvlasnici katastarske parcele koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju između kćerke i majke.
U reviziji se tvrdi da Vijeće Višeg suda kao i nižestepeni sudovi, nijesu pravilno cijenili dokaze koji upućuju da su u dugogodišnjem postupku, eventualno počinjena krivična djela falsikovanja isprava na štetu tužilaca a koja se gone po službenoj dužnosti.
Zvicer traži da zbog brojnih nedostataka u pogledu primjene materijalnog prava i suprotnostima sa konvencijskim odredbama i standardima, presuda bude ukinuta i vraćena na ponovno odlučivanje ili preinačena na način što će sud usvojiti tužbeni zahtjev tužilaca.
Revizija je izjavljena u februaru prošle godine, ali se Vrhovni sud još nije oglasio povodom toga.
Tužioci su tužbeni zahtjev temeljili na tvrdnji da pokojna Glavanović, kao primalac izdržavanja nije potpisala ugovor o doživotnom izdržavanju jer je u postupku utvrđeno da je ona bila nepismeno lice.
Vijeće Višeg suda, na osnovu dokaza, utvrdilo je da je sudija Osnovnog suda u Baru Anka Vojvodić ugovorne strane identifikovala na osnovu ličnih karata i njihovih brojeva izdatih u CB Bar, nakon čega su Đurovićeva i pokojna Glavanović svojeručno potpisale taj akt pred sudijom. Takođe, sud je utvrdio da iz dopisa MUP-a, proizilazi da pokojna K. Glavanović na posljednjem kartonu nije bila u mogućnosti da se potpiše zbog godina starosti pa je stoga 07.05.1998, u kartonu o izdatim ličnim kartama konstatovano da je ona nepismena.
Osim toga, piše dalje u obrazloženju presude Višeg suda, da je i vještak grafološke struke, utvrdio da se na ugovoru o doživotnom izdržavanju nalazi potpis pok. Glavanović.
Viši sud je 2019, “zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka što je uslovilo nepotpuno utvrđeno činično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava”, ukinuo prvostepenu presudu i postupak vratio na ponovno odlučivanje ali je Osnovni sud u Baru odlučio isto.
U reviziji se međutim sumnja da je u procesu počinjeno neko od krivičnih djela protiv pravnog saobraćaja, kao što je falsifikovanje službene isprave, koje se goni po službenoj dužnosti.
”Tvrdnja da pokojna Glavanović nije potpisala ugovor o doživotnom izdržavanju je nesporna i utvrđena van svake razumne sumnje iz jednog ključnog i nepobitnog razloga - pok. Glavanović nije mogla da potpiše ni ovaj ni bilo koji drugi ugovor ili ispravu jer je bila nepismeno lice”, piše u reviziji.
Ta činjenica, kako tvrde tužioci, utvrđuje se iz kartona deponovanih poptpisa na ime Katarina Glavanović (reg. br. 14276, ser. br. CG245280 od 7.5.1998), u kom je ovlašćeni policijski službenik konstatovao “da je lice nepismeno”, pa je stoga logično i izostao potpis podnosioca zahtjeva za izdavanje lične isprave”, piše u reviziji.
Napominje se da drugi karton, na kome ćirilicom na mjestu za potpis stoji ime Kataraina Glavanović, nije potpisalo službeno lice koje je postupalo u upravnom postupku.
Dodaje se da karton ne sadrži ni serijski broj u rubrici koja je za to predviđena i tvrdi da je zbog toga nevalidnu ispravu u ime Katarine Glavanović mogao potpisati bilo ko i bilo kada.
U reviziji se podsjeća da je na zahtjev tužilaca, načelnica MUP PJ Bar Z. Đ., sudu dostavila dopis u kom je navela da je u kartonu deponovanih potpisa o kojem je riječ, navedeno da je pok Glavanović nepismena jer zbog godina starosti nije mogla da se potpiše.
”Imajući u vidu da je taj karton deponovanih potpisa u cjelosti jasan, na pravilan i propisan način ispunjen od strane ovlašćenog službenika, nejasno je na osnovu kojih saznanja načelnica izdaje dopis kojim spori istinitost sadržine i pravilnost sastavljanja navedenog kartona deponovanih potpisa”, stoji u reviziji.
Tužioci u reviziji navode još jedan previd - sudija Anka Vojvodić nije utvrdila identitet pokojne Glavanović na osnovu broja lične karte već na osnovu registarskog broja kartona deponovanih potpisa, koji nije potpisalo ovlašćeno lice niti na njemu postoji serijski broj.
”Niti se lična karta mogla propisno izdati na osnovu takvog kartona deponovanih potpisa sa opisanim manjkavostima. Prema tome, zbog takve, očigledne povrede materijalnog prava, činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno, što je osnovni revizijski razlog”, stoji u reviziji.
Nižestepeni sudovi, piše dalje, očigledno su paušalno i pogrešno cijelili prednje dokaze čime je na štetu tužilaca povrijeđen i segment prava na pravično suđenje - zabrana arbitralnosti u postupanju, kao pravni koncept, koji je razvio Evropski sud za ljudska prava.
”Umjesto da nižestepeni sudovi prvi karton deponovanih potpisa cijene kao javnu ispravu sa njenom dokaznom snagom a na taj način bi se pouzdano i pravilno utvrdila činjenica da je pokojna Glavanović bila nepismena, sudovi su van svake pravne i životne logike i pravila uzeli jednu i to na prvi pogled nepotpunu i pravno ništavnu ispravu kao suštinsku podlogu za utvrđivanje činjeničnog stanja a time i za presuđenje”, tvrdi se u reviziji.
O prednjim navodima tužilaca sud se nije decidno izjašnjavao, čime je tužiocima povrijeđeno pravo na obrazloženu odluku jer presuda ne sadrži ocjenu navoda tužilaca.
Ukoliko to tako nije, stav je suda u Strazburu, država je povrijedila pravo građanina na pravično suđenje, navodi se.
Bonus video:
