Minimalne su šanse da Maja Jovanović i nakon 5. februara 2023. godine bude vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužilaštva, jer se bliži istek rokova u kojima je teorijski moguće da izmijenjeni zakonski tekst dođe do vanredne sjednice parlamenta, a potom i da stupi na snagu do isteka njenog drugog šestomjesečnog v. d. mandata.
Pošto nema naznaka da će da se pravno uobliči i stupi na snagu zakonska izmjena kojom bi bilo moguće da vršilac dužnosti VDT-a bude na toj poziciji do izbora VDT-a u punom mandatu, tužilačka organizacija čeka novog šefa, zbog čega će odluku od tome kako će se birati nasljednik Maje Jovanović prvo donijeti Tužilački savjet.
TS će prije 5. februara održati sjednicu na kojoj će odlučiti kako da organizuju izbor v. d. VDT-a te da li će objaviti javni poziv za tu poziciju sa jasnim pozivnim pravilima ko sve ima pravo da se prijavi ili će kao i prošle godine sa spiska tužilaca izabrati nekog za koga vjeruju da bi mogao da preuzme rukovođenje VDT-om.
Tužilački savjet je na sjednici 14. decembra donio odluku da dostavi skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i javnu upravu inicijativu kojom su tražili da članovi hitno razmotre izmjenu člana 48 Zakona o državnom tužilaštvu u dijelu koji se tiče v. d. statusa VDT-a, odnosno mogućnosti da jedno lice bude i više od dva puta birano na funkciju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca sve do izbora u punom mandatu.
Odboru se dopisom obratio i član TS-a Stevo Muk koji je izrazio pravno neslaganje sa inicijativom većine kolega iz Tužilačkog savjeta.
”Uz obrazloženje da se takvim izmjenama uvodi mandat vršioca dužnosti VDT bez ograničenja, čime se može obesmisliti obaveza i umanjiti odgovornost Skupštine da sprovede postupak izbora vrhovnog državnog tužioca u punom ustavnom mandatu i pronađe konsenzus za potrebnu kvalifikovanu većinu”, saopštio je Muk.
On je tada osporio takvu mogućnost zbog toga što ne postoji zakonom propisan način da se vršilac dužnosti VDT “učini odgovornim za svoj rad i eventualno razriješi”.
Potez TS-a komentarisala je i NVO Akcija za ljudska prava (HRA), koja je izrazila protest zbog odluke da predlože Skupštini izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kojima bi se neograničeno produžio mandat aktuelnoj v. d. VDT-a do izbora u punom mandatu.
”Venecijanska komisija je već kritikovala takve ad hominem izmjene zakona jer ugrožavaju pravnu sigurnost. Komisija je kritikovala i beskrajno produžavanje v. d. stanja, ukazujući da fokus treba da bude na pronalaženju mehanizma za sprečavanje blokade umjesto održavanja takvog stanja”, navodi HRA.
Veći dio Tužilačkog savjeta je tada želio da sačuva tužiteljku Jovanović na čelnom mjestu u Vrhovnom državnom tužilaštvu sve do izbora novog VDT-a u punom mandatu, a takva mogućnost ponajviše je odgovarala članovima tog tijela/predstavnika tužilačke organizacije.
TS više od godinu i po nije mogao da raspiše novi konkurs za VDT-a jer Skupština mjesecima nije na dnevni red stavljala glasanje poslanika o kandidatima, koji su se ranije bili prijavili na konkurs za tu poziciju, već su to odradili tek pred kraj prošle godine.
Marković u igri?
Ukoliko Tužilački savjet na sjednici odluči da raspiše javni poziv za izbor v. d. VDT-a zasada se čini da ponajviše šansi da preuzme fotelju ima pravni ekspert u Institutu za pravne studije Milorad Miško Marković.
Upućeni tvrde da u dijelu tužilačke organizacije postoji jaka volja da Marković sjedne u fotelju vršioca dužnosti VDT-a. Takva odluka Tužilačkog savjeta bi vrlo vjerovatno naišla na packe Venecijanske komisije, ali i Evropske komisije.
Venecijanska komisija je u mišljenju od 6. jula 2021. godine, između ostalog, preporučila da se v. d. VDT-a određuje iz reda državnih tužilaca, a to je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije u oktobru 2022. godine.
Marković je godinama bio asistent na Pravnom fakultetu u Podgorici, a potom je nakon što nije izabran u zvanje profesora, postao pravni ekspret u Institutu za pravne studije, godinama sarađuje na projektima Savjeta Evrope i primjeni probacionih instituta u našem pravosudnom sistemu.
Zakon o državnom tužilaštvu, mimo preporuka Venecijanske komisije, ostavlja mogućnost da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca ne mora biti biran iz reda tužilaca, već to može biti tužilac ili sudija sa najmanje 15 godina iskustva ili neko sa najmanje 20 godina iskustva na drugim pravnim poslovima.
Marković, ako je suditi po raspoloženju članova aktuelnog saziva TS-a koji su iz reda tužilačke organizacije tokom prošlogodišnjeg izbora v. d. VDT-a, teško da će dobiti podignutu ruku jer su oni bili jasni da niko van tužilaštva ne može biti vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca.
Njemu se zamjera da nikada nije radio u pravosuđu, te da su za posao VDT-a potrebne i svakodnevne instrukcije u radu tužilaca.
Bonus video:
